autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Svjetla se gase u Evropi

Autor: Tomislav Jakić / 15.11.2015. Leave a Comment

Tomislav Jakić

Tomislav Jakić

U noći od petka na subotu, 13.na 14.studenoga godine 2015. svjetla su se počela gasiti u Evropi (nimalo slučajno koristimo frazu šefa britanske diplomacije s početka Prvoga svjetskoga rata). Na sedam lokacija u Parizu, glavnome gradu druge najznačajnije države Evropske unije, napali su teroristi, prema informacijama dostupnima u trenutku pisanja ovoga teksta, pripadnici tzv. Islamske države. [Read more…]

Filed Under: ORBI ET POPULIS Tagged With: demokracija, džihadisti, Evropa, Helmut Schmidt, Islamska država, izbjeglice, ksenofobija, nafta, Orbi et populis, sigurnost, strah, terorizam, Tomislav Jakić, Zapad

Nijemci znaju čemu služi bodljikava žica

Autor: Miljenko Jergović / 27.09.2015. Leave a Comment

Miljenko Jergović Foto: Ivan Posavec

Miljenko Jergović
Foto: Ivan Posavec

Njemačka kompanija Mutanox, javljaju agencije, odbila je Madžarskoj isporučiti između 9000 i 10.000 koturova bodljikave žice, i to uz ovakvo obrazloženje: “Bodljikava žica namijenjena je sprečavanju krivičnih djela, ali djeca i odrasli koji se u izbjeglištvu pokušavaju dokopati spasa ne pripadaju kategoriji počinitelja.” [Read more…]

Filed Under: OSVRT Tagged With: Amnesty International, Angela Merkel, Austrija, bodljikava žica, DDR, demokracija, Der Spiegel, hladni rat, Jakob Augstein, Joseph F. Glidden, komunizam, koncentracijski logor, logor, mađarska, Miljenko Jergović, muslimani, Mutanox, nesloboda, Nijemci, osvrt dana, rat, sigurnost, sloboda, stočarstvo, židovi

Hebrang i HDZ su veća prijetnja od Sirijaca

Autor: Ante Tomić / 26.09.2015. Leave a Comment

Ante Tomić

Ante Tomić

Ne shvaćam, otkud strah da bi arapski izbjeglice mogli oduzimati radna mjesta Hrvatima? Zašto ljudi dižu dreku? Ima li negdje u nekom šatorskom naselju neki Sirijac ili Afganistanac koji bi mene ostavio nezaposlenim, ljubazno ga molim da se javi, može imati moj posao kad god hoće. [Read more…]

Filed Under: VLAŠKA POSLA Tagged With: Afganistanci, Andrija Hebrang, Ante Čačić, Ante Tomić, Damir Kajin, HDZ, ibjeglice, Karamarko, kolumna, prijetnja, radno mjesto, sigurnost, Sirijci, Vlaška posla

Ne možemo zatvoriti put izbjeglicama žicom i vojskom

Autor: Ana Raffai / 21.09.2015. Leave a Comment

Ana Raffai

Ana Raffai

Sigurnost je temeljna ljudska potreba. Zbog toga što je tako važna, lako biva predmet političkih manipulacija. Upravo to se sada događa nama.

Najčešća riječ političara, bilo u vlasti ili oporbi, i u tekstovima vojnih analitičara je upravo sigurnost i često plašenje da nam je ona ugrožena. A zapravo je naša sigurnost ugrožena onima koji govore da je štite. [Read more…]

Filed Under: ODJECI Tagged With: Afganistan, Ana Raffai, Hrvatska, izbjeglice, kaos, kriza, mađarska, manipulacija, ministar obrane, NATO, Njemačka, Odjeci, političari, SAD, sigurnost, vjernici, vojna sigurnost

Bodljikavo lice Predsjednice

Autor: Nela Vlašić / 18.09.2015. Leave a Comment

AUTOGRAF Nela VlašićKolinda Grabar-Kitarović zbog “izbjegličke krize” skratila je u četvrtak ujutro svoje “izbjeglištvo” u Puli. Zabrinuta za sigurnost hrvatskih građana (?) vraća se u Zagreb.

Svima, i onim najdobronamjernijima, jasno je kako Predsjednica nije istarsko ljetovanje u posezoni odabrala da nam pokaže kako i u praksi vjeruje u decentralizaciju Lijepe naše, već da vidi može li se kako u korist “njezinih” iskoristi razvod braka IDS-a i Kukuriku koalicije u predstojećim parlamentarnim izborima [Read more…]

Filed Under: POGLED S LIJEVA Tagged With: decentralizacija, građani, Hrvatska, humanost, Istra, izbjeglice, izbjeglička kriza, Kolinda Grabar Kitarović, kolumna, ljudi, Nela Vlašić, paranoja, Pogled s lijeva, prolaz, represivni aparat, sigurnost, strah, terorizam, uniformi, Vijeć za nacionalna sigurnost, Zagreb

Pomognimo bolesnima, nahranimo gladne i pokažimo ljudskost

Autor: Josip Kregar / 23.08.2015. Leave a Comment

Josip Kregar

Josip Kregar

Sjećam se jedne tužne scene. Delegaciju žena Vijeća Europe vodio sam u posjet našim izbjeglicama smještenim u zgradama vojarne u Črnomercu. Tek su stigle tamo iz Vukovara i istočne Slavonije. Bez prtljage i novca, bez pravog smještaja. Istina, imale su krevete i dobile hranu, u sobama se pojavio znak ženske brige za smještaj. [Read more…]

Filed Under: ORBI ET POPULIS Tagged With: bijes, izbjeglice, Josip Kregar, Orbi et populis, razumjevanje, sigurnost, sreća, strah, tolerancija, Zapad

Zoran Milanović: ”Josipovićevu stranku zasad ne bih komentirao”

Autor: Igor Alborghetti / 25.07.2015. Leave a Comment

Foto: Darko Jelinek

Foto: Darko Jelinek

Premijer Zoran Milanović već jako, jako dugo nije dao veliki intervju novinama ili portalima. Od njegovih zadnjih opsežnijih javnih istupa i previše se toga promijenilo: SDP-u ponovno raste rejting, pa se gotovo izjednačuje s HDZ-om, a rejting raste i Vladi, prvi put nakon više od dvije godine. Što je najvažnije, uporno rastu i podaci o hrvatskim gospodarskim performansama. [Read more…]

Filed Under: INTERVJU Tagged With: Boris Lalovac, Dačić, Efraim Zuroff, Europska unija, eurozona, gospodarstvo, Gotovina, Grčka, HDSSB, HDZ, helikopter, HZZO, Igor Alborghetti, infrastruktura, intervju tjedna, Iran, Istarski ipsilon, Ivo Josipović, Kolinda Grabar Kitarović, Kotromanović, lustracija, Milan Bandić, NATO, općine, parlamentarni izbori, podijeljenost, prošlost, SDP, sigurnost, štednje, Stepinac, Tomislav Karamarko, Tonči Vujić, turizam, Vulin, Zoran Milanović, Županije

Prekretna knjiga o Titu

Autor: Ivan Lovrenović / 25.06.2015. Leave a Comment

Tito Profil 2015Ivo i Slavko Goldstein, ”Tito – ”, Profil, Zagreb, 2015.

(Integralni tekst zapisa o knjizi Ive i Slavka Goldsteina Tito, pročitanoga na predstavljanju knjige u Novinarskom domu u Zagrebu 16. 6. 2015)

Iz predgovora knjizi saznajemo kako je nastajala: njezina geneza ide iz prvih godina po Titovoj smrti, kada je u zimu 1982. Slavko Goldstein u Danasu Jože Vlahovića objavio prikaz Titova života i političkih okolnosti do  1937. godine. Tomu se kasnije nadodaju višegodišnja historiografska istraživanja i publikacije profesora Ive Goldsteina o novijoj hrvatskoj povijesti, da bi na kraju, kroz nova istraživanja, rasvjetljavanja i prosudbe obojice autora, [Read more…]

Filed Under: OBAVEZNA LEKTIRA Tagged With: biografija, Bleiburg, demitologizacija, demokratizacija, Drugi svjetski rat, Goldstein, Goli Otok, Ivan Lovrenović, Jugoslavija, karizmatizacija, križni put, kult ličnosti, liberalizacija, Lucija Bauer, Moskva, Neretva, novi savez, Obavezna lektira, partija, religija, represije, revizionizam, saveznička alijansa, sigurnost, socijalni mir, Staljin, Sutjeska, Tito

SFRJ i druge vražje sile

Autor: Damir Pilić / 17.04.2015. Leave a Comment

Treba pobiti sve Hrvate iznad 45 godina, a bogami i Bosance. Takav se zaključak hrvatskom domoljubu neminovno nameće nakon ankete koju je portal MojeVrijeme.hr na uzorku od 1700 građana Hrvatske i BiH starijih od 45 godina proveo na temu “Je li nam nekad bilo bolje?“. [Read more…]

Filed Under: OSVRT Tagged With: Bosance, Damir Pilić, democracija, domoljub, Hrvate, kapitalizam, osvrt dana, SFRJ, sigurnost, socializam, vrijednosti

Vreme bez alternative

Autor: Filip David / 28.10.2013. 2 Comments

U komunizmu, bar onom jugoslovenskom, posebno u kasnijoj fazi, nije se živelo tako loše. Većina ljudi mogla je da ide na godišnje odmore, da putuje u inostranstvo, kupuje strane knjige i časopise, zaposlenost je bila gotovo garantovana, kada je neko dobio posao, nije bilo te sile, radio-ne radio, koja bi mogla da ga makne sa radnog mesta.

 

Ipak, ti ventili slobode nisu bili dovoljni, ograničenja ideološkog tipa koja su Partiju i ideologiju postavljali iznad svega, iznad života, preuzimajući ulogu svevidećeg božanskog oka, tužioca i sudije, stvarali su kod većine stanovnika osećaj teskobe, nepodnošljive konrole, zadiranja u pivatan život. Zato je nezadovoljstva itekako bilo. Pa i onaj deo inteligencije koji je uglavnom prihvatio politički sistem teško se mirio sa jednoumljem i veoma ograničenim pravom na sopstveno mišljenje.

 

Nedostajala je sloboda, ona prava sloboda da se može reći i napisati sve što se misli bez opasnosti da se to proglasi krivičnim delom. Obični ljudi su bili opčinjeni sjajem Zapada, ekonomskim prosperitetom nekomunističkih zemalja, obiljem  robe, mogućnošću izbora. Sloboda se u dalekoj perspektivi ukazivala kao pripitomljavanje ideološke krutosti i dogmatizma, ostvarivanje prava na slobodno mišljenje, na privatnost i različitost. Taj cilj velikog “oslobađanja” činio se često nedostižnim, ali i sama borba za njegovo ostvarenje nadahnjivala je emancipatorski  deo intelektualne elite određenom snagom da istrajava u dosezanju pravednog, moralnog, višeg smisla.

U komunizmu, bar onom jugoslovenskom, posebno u kasnijoj fazi, nije se živelo tako loše. Većina ljudi mogla je da ide na godišnje odmore, da putuje u inostranstvo, kupuje strane knjige i časopise, zaposlenost je bila gotovo garantovana, kada je neko dobio posao, nije bilo te sile, radio-ne radio, koja bi mogla da ga makne sa radnog mesta

 

U vreme srpske populističke revolucije, “događanja naroda” i Miloševićevog nacionalističkog režima protivnicima toga režima  ukazivala se jedna drugačija alternativa – obaranje toga režima, ustoličavanje vladavine prava i poštovanje građanskih sloboda, otpor nasilju, zločinima. Alternativa je bila jedna drugačija Srbija, Srbija, kako je to u jednom svom tekstu napisao Radomir Konstantinović, “koja se ne miri sa zločinima”. Posebno posle prevrata 5. oktobra, činilo se da je takva Srbija, međunarodno priznata i poštovana, demokratska i uređena, tu, na dohvat ruke. Gotovo da se poverovalo u srpski “kraj istorije”, državu bez ozbiljnih konflikata u kojoj vladaju najbolji, narodom koji je posle mnogo iskušenja prošao i kroz sopstveni pakao i kroz međunarodno čistilište.

 

To se, međutim, nije ostvarilo, postali smo svedoci vremena izneverenih nada, velikih privatizacionih pljački, organizovanog grabeža koji je postepeno postajao deo sistema. Urušili su se poslednji upešni kolektivi, gasilo se, posebno u unutrašnjosti zemlje, ono što je preostalo od nekadašnjih nosilaca ekonomskog razvitka, a istovremeno i ono što je preostalo od kulture i kakvog-takvog životnog standarda.

 

Nezaposlenost je postajala sve veća, a taj trend ne samo da se ne zaustavlja nego i dalje raste zastrašujućom brzinom. Nije reč o desetinama, nego o stotinama hiljada ljudi. Obećana država blagostanja pretvara se u državu siromašnih i obespravljenih, jer tamo gde nema posla, gde nema sigurnosti za radno sposobne, nema ni budućnosti za njihovu decu, nema ni socijalne pravde, niti ima bilo šta od demokratije.

 

I odjednom smo se našli u ćorsokaku. Ako smo u ranijim istorijskim periodima uvek imali neku alternativu, sada se čini, ma koliko to paradoksalno bilo, da alternative više nema. Negde se izgubila, istopila. Nudi nam se samo malo više liberalizma ili malo više neoliberalizma sa još manje socijalne pravde. Nema dakle drugog izbora. Nema novih ideja koje bi menjale svet, njegovu loše kontrolisanu ekonomiju, nema ideja kako da se stave pod kontrolu nezasiti bankari i beskrupulozni trgovci. Čini se da su u globalnim okolnostima ozvaničenog nasilja zatajili svi, i ekonomisti i filozofi i političari.

 

A što je najgore, u takvom odnosu snaga ne može se govoriti ni o slobodi. Jer gde ne postoji alternativa, mogućnost izbora, nema ni slobode. Nestaje i nade. Tamo gde postoji izrabljivanje, gola borba za opstanak, gasi se i volja za životom. Postavlja se osnovno pitanje prisutno u svim velikim krizama: šta da se radi?

 

Šta u tom manipulativnom svetu u kojem se povezuju bogati i moćni, na račun slabih i nemoćnih, gde najveći deo ekonomskog i političkog kolača beskrupulozno uzimaju najjači, a mrvice ostaju sirotinji, šta je činiti obespravljenima, gurnutima na periferiju života, u getoizirana sabirališta? Šta im preostaje osim nezadovoljstva, unutrašnjeg mirenja, stalne brige da se preživi današnji i sutrašnji dan?

 

Nema pravog odgovora jer nema prave alternative, nema, tako se čini, ni nagoveštaja nekakve alternative.

Gde ne postoji alternativa, mogućnost izbora, nema ni slobode. Nestaje i nade. Tamo gde postoji izrabljivanje, gola borba za opstanak, gasi se i volja za životom. Postavlja se osnovno pitanje prisutno u svim velikim krizama: šta da se radi?

 

Ipak, budućnost je još uvek zatvorena knjiga koja nije pročitana. Imali smo problematičnu prošlost, sadašnjost nam svakako nije po volji, no, budućnost, uprkos svemu, nije izgubljena. Život traje i opstaje uprkos svim katastrofama, prirodnim i onima koje je izazvao čovek. Suština života zasnovama je na promenama, a ne na fatumu iz grčkih tragedija.

 

I zato je važno sačuvati veru da se za slobodu izbora valja boriti i kada se čini da je to beznadežno. I iz bespuća ima izlaza. Neki putevi su još skriveni, ali postoje. Sve što opstaje pod kapom nebeskom pre ili kasnije doživljava preobražaj, makar danas još ne možemo da taj preobražaj naslutimo, ali je već tu, prisutan u klici nepristajanja, pobune i otpora.

 

Filed Under: BELEŽNICA Tagged With: alternativa, autograf.hr, Filip David, komunizam, liberalizam, nezadovoljstvo, nezaposlenost, preživljavanje, sigurnost, Srbija, Zapad

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Država će financirati obnovu i onima bez novca

    Država će financirati obnovu i onima bez novca

    anja-kozul
  2. Slučajna Hrvatska

    Slučajna Hrvatska

    marinko-culic
  3. Božje Novosti

    Božje Novosti

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Pomoć stiže sa svih strana

    Pomoć stiže sa svih strana

    novosti
  2. Sve su to naši ljudi

    Sve su to naši ljudi

    vladimir-jurisic
  3. Da mi je još tri metra drva

    Da mi je još tri metra drva

    vladimir-jurisic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  2. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.
  3. SNV sakuplja pomoć za stradale

    SNV sakuplja pomoć za stradale

    30.12.2020.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se