Širi se skandal o prisluškivanju mobitela kancelarke Angele Merkel. Njemački će parlament 18. studenoga održati sjednicu na kojoj bi se trebalo raspravljati samo o tome pitanju.

 

Dvije manje njemačke stranke, Zeleni i Ljevica, zatražili su otvaranje javne istrage na kojoj bi svoj iskaz mogao dati i Edward Snowden, bivši zaposlenik američke Nacionalne sigurnosne agencije (NSA), koji je to i otkrio.

 

Snowden je u četvrtak tijekom susreta u Moskvi s Hansom-Christianom Ströbeleom, zastupnikom stranke Zelenih, potvrdio kako je spreman doći u Njemačku i svjedočiti o tome slučaju.

 

Njemačka televizijska postaja ARD pokazala je fotografije na kojima se njih dvojica rukuju u jednoj prostoriji. Ströbele, koji je član odbora njemačkoga parlamenta za nadzor rada obavještajnih službi, kazao je da je Snowden njemačkoj vladi poslao pismo.

 

Budući da su Amerikanci za Snowdenom raspisali tjeralicu zbog odavanja državnih tajni, njegovo bi putovanje u Njemačku bilo povezano s mnogo problema, Ströbele je stoga dopustio mogućnost da svjedoči iz Moskve.

 

Ruski predsjednik Vladimir Putin odobrio je Snowdenu početkom kolovoza privremeni politički azil koji se može produljivati svake godine, uz uvjet da prestane štetiti interesima Sjedinjenih Američkih Država.

 

Međutim, nakon što je Snowden dobio taj azil, objavljeni su podaci o tajnom programu američke Nacionalne sigurnosne agencije koja je prisluškivala desetke milijuna ljudi u Latinskoj Americi, ali i u europskim zemljama, ponajviše u Francuskoj, Španjolskoj i Njemačkoj.

 

Njemačku je pak posebno pogodila informacija da su Amerikanci deset godina prisluškivali jedan od dva mobitela njihove kancelarke, inače pouzdane američke saveznice. Činili su to s krova zgrade svoga veleposlanstva u Berlinu.

 

Usto, objavljeno je da je direktor NSA general Keith Alexander 2010. o tome informirao američkoga predsjednika Baracka Obamu. Amerikanci nisu opovrgnuli špijuniranje, samo su kazali da se to više ne čini.

 

Ravnatelj svih američkih obavještajnih agencija James Clapper branio je prije nekoliko dana pred Predstavničkim domom Kongresa NSA i njezin program globalnoga prisluškivanja.

 

Istina, porekao je da je prisluškivanje bilo masovno, ali potvrdio je da je prisluškivanje šefova država jedan od glavnih zadataka te agencije. “Namjere vođa jedan su od glavnih predmeta analize i prikupljanja podataka“, kazao je i dodao da i službe zemalja koje sada negoduju “rutinski špijuniraju američke dužnosnike”.

 

Angela Merkel poslala je prije nekoliko dana u Washington svoje vodeće obavještajne dužnosnike kako bi privoljeli Amerikance da s Njemačkom i Francuskom sklope sporazum o nešpijuniranju.

 

Anatoly Kucherena, odvjetnik Edwarda Snowdena, kazao je sredinom tjedna ruskim medijima da je Snowden dobio posao u “jednoj od najvećih ruskih kompanija”, ali nije otkrio koja je to kompanije i kolika mu je plaća. Dvije najveće ruske kompanije za internet odmah su opovrgnule da radi kod njih.

 

Tridesetogodišnji Snowden bio je ugovorni suradnik američke Nacionalne sigurnosne agencije, a s interne NSA-ine mreže napravio je digitalne kopije dokumenata o američkome masovnom prisluškivanju. Iako je to mogao činiti bez znanja svojih pretpostavljenih, nije jasno kako je podatke uspio iznijeti iz tvrtke. U svibnju je s Havaja, gdje je bio na odmoru, prvo pobjegao u Hong Kong, a potom u Moskvu.

 

Njegovi podaci prvo su bili objavljeni u britanskome Guardianu, a potom su ih počele objavljivati i druge novinske kuće, pa i američki Washington Post. Njemački je zastupnik Ströbele nakon susreta sa Snowdenom ustvrdio kako je jasno da “on zna mnogo”.

 

Bude li o prisluškivanju Angele Merkel svjedočio iz Moskve ili zbog toga čak potegnuo u Njemačku, možda će se doznati neke pojedinosti o tome zašto je uopće prisluškivan mobitel Angele Merkel.

 

No njemačka bi istraga svakako trebala objasniti zašto obavještajci BND-a deset godina nisu ni posumnjali da Amerikanci nadziru njihovu kancelarku.