autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Okretanje leđa Anji Šimpraga: naša odgovornosti i krivica

Autor: Zdenka Pantić / 02.12.2022.

Zdenka Pantić

Ne mogu se odmaknuti od nedavne slike okretanja leđa Anji Šimpraga, potpredsjednici Vlade RH (također i Vladi RH, zar ne?) za vrijeme odavanja počasti žrtvama u povodu obilježavanja 31. obljetnice ratnog stradanja Škabrnje. [Read more…]

Filed Under: EJRENA Tagged With: Anja Šimpraga, Ejrena, krivica, odgovornost, Škabrnja, Vlada RH, Zdenka Pantić

Hrvatice i Hrvati: a da se mrzite nježno?

Autor: Drago Pilsel / 20.11.2022.

Drago Pilsel

Prošle smo srijede, tako to biva od 1996. godine, dakle 16. studenog, obilježili Međunarodni dan tolerancije. Taj dan je Opća skupština Ujedinjenih naroda proglasila danom tolerancije i pozvala svoje države članice da ga obilježavaju kako bi podigli svijest građana o važnosti poštivanja i uvažavanja različitosti. UN se zapravo pozvao na to što su na taj dan države članice UNESCO-a 1995. godine usvojile Deklaraciju o načelima tolerancije kojom se ovaj dan proglašava Međunarodnim danom tolerancije.

U središtu obilježavanja, u skladu s Deklaracijom, koja definira toleranciju ne samo kao moralnu dužnost, već i pravnu i političku obvezu za pojedinca, društvene skupine i države je jačanje tolerancije kroz međusobno razumijevanje među kulturama, narodima i ljudima.

Tolerancija predstavlja vrijednost koja se odnosi na razumijevanje i uvažavanje različitosti društva u kojem živimo i jedan je od preduvjeta za ostvarivanje ljudskih prava i suzbijanje diskriminacije. Prema definiciji UNESCO-a, tolerancija je poštivanje, prihvaćanje i uvažavanje bogatstva različitosti. Nedostatak tolerancije stvara predrasude i dovodi do diskriminacije grupa ljudi ili pojedinaca.

Kao glavni način borbe protiv netolerancije, Ujedinjeni narodi ističu zakonodavni okvir, edukaciju, pristup informacijama, osviještenost pojedinaca o povezanosti između njihovog ponašanja i pojava diskriminacije, kao i djelovanje na lokalnoj razini. Diskriminacija i marginalizacija, uz nepravičnost i nasilje, najčešći su oblici netolerancije.

Obrazovanje mladih od najranije dobi ključno je za razvoj tolerancije čime se učinkovito može suzbiti pojava nasilja, diskriminacije ili marginalizacije i doprinijeti uklanjanju strahova od nepoznatog i pomoći mladima u prihvaćanju i uvažavanju različitosti.

Iz godine u godinu se organizacijom različitih manifestacija potiče tolerancija i nenasilje u cijelome svijetu što je posebno važno u današnje vrijeme porasta konflikata koji utječu na temeljna ljudska prava. Globalnim akcijama postiže se senzibilizacija javnosti za teme međunarodne tolerancije, nenasilja, poštivanje različitosti, izbjegavanje sukoba i očuvanja mira što je od velike važnosti za zaštitu tih vrijednosti.

U povodu dvaju slučajeva koji su mi bliski, pokušat ću nešto kazati o tomu kako stojimo mi u Hrvatskoj u vezi svakodnevne tolerancije. Bojim se da ne stojimo baš dobro.

Najavljujući ovu kolumnu, na Facebooku sam napisao: ”To koliko u našim društvima, i osobito u Hrvatskoj ima netolerantnih je toliko užasavajuće da teško mogu to pojasniti nekim prijateljima iz Argentine. Znate ono: E. ili S. me krivo pogledao i odmah ste na pas mater, ili još bolje, prekidate i živite u tim sitnim mržnjama. Pa, bujrum. Od mene mrzitelja nećete napraviti…”.

Prvo što ću navesti je ono što se dogodilo potpredsjednici Vlade Anji Šimpragi u Škabrnji. Necivilizirani ispadi ljudi u Škabrnji, ma koliko tužni i pogođeni bili tragedijom koja im se dogodila 18. studenog 1991. (kao i susjednom Nadinu kojeg se uvijek zaboravlja i zapostavlja), traže komentar.

”Anja Šimpraga i njezin šef Milorad Pupovac trebaju kleknuti i tražiti oprost od hrvatskog naroda (…) Anja Šimpraga je nepoželjna u Škabrnji! Ne samo ona nego cijeli SDSS i to će tako biti vječno…”, čuli ste to i vi, valjda, od tih ljudi iz Škabrnje. Vidjeli ste one grozne slike Škabrnjana koji okreću leđa Anji Šimpragi dok polaže vijenac.

Znate što? Neka komentar dadne sama Anja Šimpraga. Citiram: ”Tolerancija je vrlina koja omogućuje mir, doprinosi zamjeni kulture rata kulturom mira. Za naše društvo koje je još uvijek snažno obilježeno tragičnom poviješću i ratnim sukobima, tolerancija je osnova za daljnji razvoj i prosperitet. Upravo mjesta najvećih stradanja su mjesta gdje moramo pokazati važnost i značaj tolerancije i mira”. To su njene riječi.

Zapovjednik obrane Škabrnje (ime mu namjerno ne navodim) unaprijed najavljuje kako će vijenac koji položi Anja Šimpraga ”osobno odnijeti, kada se svi maknu, na asfalt pred crkvom sv. Luke, i zapaliti benzinom”.

Eto, tu smo, dragi Hrvati i Hrvatice. Pokušajte se mrziti što nježnije J.

Slučaj dva. Naša kolegica na Autografu, dr. Suzana Večerić je 15. studenog uoči Dana tolerancije, objavila kolumnu kojoj sam dao naslov: ”Ako se ljevičarima gade molitelji na Trgu neka ih ne gledaju”. Jesam li, kao urednik, malo ”zapaprio” tim naslovom? Jesam, ali to su Suzanine riječi, baš tako napisane u kolumni. I to je poanta njene poruke. Ne jedine naravno. Kolegica je željela kazati da nas demokracija ”obvezuje da koegzistiramo tolerantno jedni pored drugih, crveni, plavi, bijeli i oni duginih boja, Ivić Pašalić i ja. Na Trgu bana Jelačića ili na nekoj periferiji Zagreba”.

Tomu bih dodao da, ako molitelji krunice na Trgu smetaju i ako biste im ukinuli pravo da kleče i mole (tko ste vi da sudite o sadržaju njihove vjerničke svijesti??), onda ste zakasnili da ustanete protiv klečanja i molitve na tom istom Trgu od strane umirovljenog pape Benedikta XVI. i tisuće hrvatskih mladih katolika pred oltarnim sakramentom.

Slijedom toga, trebali biste urlati i tražiti zabranu kada na tom ili nekom drugom trgu pjevaju pripadnici Hare Krišne. Svakako očekujem da najenergičnije zatražite zabranu da židovski vjernici pale svijeće za Hanuku, a da ne govorimo o onom groznom, totalitarnom i antiliberalnom običaju da Grad Zagreb okiti božićnu jelku.

Jesam li vam bio jasan, drage Hrvatice i Hrvati? I ja mislim, uz dr. Večerić, da je situacija ovakva: ”da nitko nikog ni u šta ne može uvjeriti kad se zauzmu stavovi ukopani u čvrste busije, a kad se pređe na govor mržnje, situacija postaje sasvim neispravljiva”.

Dakle, kako stojimo s tolerancijom? Odgovorite na ovo pitanje sami sebi, svatko za sebe, ali ja ću reći, ponoviti, da ne stojimo dobro. Prvi put sam u dugoj povijesti Autografa bio primoran zaključati komentare ispod neke kolumne na našem Facebook zidu. Ispod teksta Suzane Večerić su tzv. ljevičari i liberali ispisivali stvarno jako ružne ad hominem napade, vrijeđajući i autoricu i vjernike molitelje.

Dajte da budemo do kraja jasni. Da su ti molitelji stali klečati pred bolnicama u namjeri da vrše prisilu nad ženama koje idu tražiti ili obaviti pobačaj, ja bih prvi njih kritizirao, kao što mi se događa da polemiziram svaki put kada me ”molitelji” (namjerno ovo ide u navodnicima) prepoznaju pred nekom bolnicom i provociraju upadicama.

Ne ostajem im dužan, kako se ono kaže, ali ne jer sam netolerantan, već zato da im kažem da su: a) licemjerni i b) nasrtljivi. Ne, ja ne mislim da je pobačaj dobro, ali sam za to da se sa ženom koja se na pobačaj odlučuje porazgovara, po mogućnosti stručno i s puno pijeteta i napokon da se poštuje njezin izbor.

Ljudski živjeti – a to je središnji pojam svakog morala – zahtijeva da se dostigne smisleni optimum razvijanja vlastitog emocionalnog, socijalnog, duhovnog, kulturalnog života, koji ima i mora imati socijalne posljedice.

Na striktno moralnome planu tolerancija upućuje na dva ključna problema: nužnost samosvladavanja te odnos brige za drugoga i autonomije. Tolerancija ne liječi mržnju niti nadomješta ljubav ili solidarnost, niti društvo čini sretnim, slobodnim ili bogatim. Ona društvo čini društvom. Sve ostalo tek potom slijedi.

Ljudi, svi mi, daleko smo od savršenstva: dobri su nemoćni, moćni su bez dobrote, mudri su ravnodušni, a onima koji misle da vole – nedostaje mudrosti. Takvi smo, a mene kao novinara i teologa, kao osobu koja u javnom životu Hrvatske zastupa širenje prostora solidarnosti, zanima što je potrebno učiniti da među nama zažive ideali pokretača europskog ujedinjenja. Jean Monnet, jedan od njih, rekao je 1952. godine: ”Mi ne ujedinjujemo države, mi u prvom redu zbližavamo ljude”.

Pratite ovu kolumnu. Pratite Autograf. Bit ćete pozvani na sudjelovanje u projektu kojeg uskoro pokrećemo kako bismo zaista živjeli tolerantno i kako bismo se vježbali u dijalogu.

Valja zbližiti ljude koji žele i znaju raditi za humanije društvo, koji su na neki način heroji građanskog društva.

Ništa čovjek toliko ne priželjkuje kao herojski život. Pitanje je, dakle, ima li među nama dovoljno heroja, dovoljno odvažnosti, dovoljno sebedarja, dovoljno vizije? Postoji li herojski humanizam? Humanizam oslobođen za sebe i svjestan sebe, koji nas vodi prema žrtvi, prema drugima u potrebi, prema složnom, odgovornom i organiziranom radu, prema istini koja živi u svakom bitku?

Vjerujem da nas željnih humanizma ima, i da ćemo zajedno uspjeti napraviti velike i važne stvari.

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

Filed Under: DEMOCROACIA Tagged With: Anja Šimpraga, Democroacia, dijalog, Drago Pilsel, mržnja, Škabrnja, Suzana Večerić, tolerancija, Trg bana Jelačića

Politički nekrofilni paraziti još jednom hrle prema Vukovaru

Autor: Marko Vučetić / 16.11.2022.

Marko Vučetić

Demografi upozoravaju da je u Hrvatskoj, prije nekoliko godina, započeo proces zamjene stanovništva. Najkraće rečeno, koliko se stanovnika iseljava iz Hrvatske, toliko ih se u nju useljava. [Read more…]

Filed Under: PRESUMPCIJA UMNOSTI Tagged With: Marko Vučetić, nekrofilija, paraziti, Presumpcija umnosti, sjećanje, Škabrnja, Vukovar

Mrtvi žele mir jer u našim sjećanjima svatko od njih ima ime

Autor: Ivana Šojat / 18.11.2021.

Ivana Šojat

Ivana Šojat

Vani je rat. Ta mi misao remeti želju da danas pišem o Vukovaru. Televizor je upaljen, slušam staloženu, razboritu Jasenku Domaš koja veli: ”Ne smijemo nikada zaboraviti da su prvo gorjele knjige, a zatim i ljudi”.

U njezinim je riječima nastanjenim zlogukom vatrom istina koja se ne stišava. Osobito ako je prešućujemo. Istina poput gladne zlatne ribe povremeno isplivava na površinu. Da je nahranimo sluhom vlastita razbora. Kao i sad, nakon promocije moćne knjige Zelde Schneurson ”Svatko od nas ima ime”. [Read more…]

Filed Under: BUDIMO PAMETNI Tagged With: Budimo pametni, Dežulović, Ivana Šojat, mir, mrtvi, rat, Škabrnja, Vukovar

Zašto ne želimo osloboditi Škabrnju i Vukovar?

Autor: Marko Vučetić / 04.11.2021.

Marko Vučetić

Marko Vučetić

Kič koji je ovih dana preplavio groblja, ponajbolje svjedoči o tome kako smo postali bića koja su zaboravila umirati i živjeti.

Onaj tko se nije u stanju ispravno odnositi prema smrti, ponajprije vlastitoj, koja se još uvijek nalazi s onu stranu našeg iskustva, zasigurno ne živi ljudskim životom. Ljudski život obilježava svijest o prolaznosti, ali i želja da se naša kultura formira kao kultura subjektivne besmrtnosti. [Read more…]

Filed Under: PRESUMPCIJA UMNOSTI Tagged With: Domovinski rat, Ivan Pavao II, Krleža, kršćanstvo, ljudski život, Marko Vučetić, NOB, Presumpcija umnosti, religija, Škabrnja, smrt, Tesla, vjera, Vukovar, Zadarv

Na što mislim kad mislim Vukovar

Autor: Ante Žderić / 03.11.2021.

Ante Žderić

Ante Žderić

Posljednja tri desetljeća u hrvatskom je društvenom prostoru mjesec studeni obilježen sjećanjem na žrtve Domovinskog rata, s posebnim naglaskom na Vukovar i Škabrnju.

Svijeće u prozorima i duž ulica u selima i gradovima s imenom Grada Heroja, mimohodi i kolone sjećanja, cvijeće, zastave, trube i govori. [Read more…]

Filed Under: SVJEDOK SVJETLA Tagged With: Ante Žderić, Domovinski rat, kultura sjećanja, Škabrnja, Svjedok svjetla, Vukovar

Ništa nas ne može izmiriti sa zločinima

Autor: Pero Jurišin / 13.10.2021.

Pero Jurišin

Pero Jurišin

Ispunjavajući svoje obećanje HDZ je 14. studenog 2019. godine izglasao dopunu Zakona o blagdanima, spomendanima i neradnim danima u Republici Hrvatskoj, kojom je kao blagdan i neradni dan proglašen 18. studenoga – Dan sjećanja na žrtve Domovinskog rata i Dan sjećanja na žrtvu Vukovara i Škabrnje. [Read more…]

Filed Under: UZVODNO PLIVANJE Tagged With: Crkva, Dan sjećanja, HDZ, identitet, nacionalizam, Pero Jurišin, Škabrnja, Todo Kuljić, Uzvodno plivanje, Vukovar, zločini

Prisjećamo se svih stradalih u Vukovaru, Škabrnji i Nadinu

Autor: Eugen Jakovčić / 18.11.2020. Leave a Comment

Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru (Foto: Davor Javorovic/PIXSELL)

Memorijalno groblje žrtava iz Domovinskog rata u Vukovaru (Foto: Davor Javorovic/PIXSELL)

Dana 18. studenog obilježavamo tragične godišnjice masakra u Škabrnji i pada Vukovara obilježenog ubojstvima, zarobljavanjem i protjerivanjem stanovništva. Izražavamo pijetet prema žrtvama zločina u Vukovaru i Škabrnji. [Read more…]

Filed Under: ODJECI Tagged With: Documenta, Eugen Jakovčić, Nadin, Ovčara, Škabrnja

Pišem vam zbog Branka Lustiga i žrtve Vukovara

Autor: Drago Pilsel / 18.11.2019. Leave a Comment

drago-pilsel-hnd-230118-fah-b”Ja sam broj A3317.” Tako je Branko Lustig započeo svoj govor nakon što je primio (svog prvog) Oscara za film ”Schindlerova lista”. Branka više nema. Otišao je, ja kažem, k našem izvoru. Ali ostala je naša obaveza da ne zaboravimo žrtve. [Read more…]

Filed Under: DEMOCROACIA Tagged With: Auschwitz, Bergen-Belsen, Branko Lustig, Democroacia, Documenta, Drago Pilsel, Filip David, Nadin, Prokljan, REKOM, Schindlerova lista, Siniša Glavašević, Škabrnja, Vukovar

18.11. treba obilježavati, ali nije dan koji treba praznovati

Autor: Robert Bajruši / 16.10.2019. Leave a Comment

Robert Bajruši

Robert Bajruši

Srbija je vjerojatno jedina država u kojoj se slave dva najveća poraza u nacionalnoj povijesti. U tamošnjoj javnosti na pijedestal su postavljeni Bitka na Kosovu polju iz 1389. godine te Albanska golgota iz 1915.; u prvom slučaju radi se o porazu od Turaka, koji je u idućim desetljećima doveo do propasti srednjovjekovne srpske države i četiri stoljeća života pod Osmanlijama, a u drugom, o masovnom bijegu pred Nijemcima i smrti nekoliko desetaka tisuća vojnika i civila u albanskim planinama. [Read more…]

Filed Under: OSVRT Tagged With: Alamo, Aleksandar Vučić, Andrej Plenković, Bitka na Kosovu polju, Đapić, Guernica, HDZ, Ivan Penava, Kolinda Grabar Kitarović, Robert Bajruši, Škabrnja, Srbija, Staljingrad i Srebrenica, Vukovar

  • 1
  • 2
  • Next Page »

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT