autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KAVA BEZ ŠEĆERA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • SEL@M
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZLATNI REZ
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KNJIŽEVNE PUZZLE
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Jednu turu za kulturu

Autor: Željko Ivanković / 04.06.2014. Leave a Comment

Nekad davno, početkom osamdesetih godina prošloga stoljeća, u vrijeme velike svjetske energetske krize, koje se svi najbolje sjećamo po dva detalja – kad se vozilo par-nepar i kad nije bilo kave, u jednom je malom provincijskom mjestu u Bosni, u jednoj od dvije ulice koliko ih to mjesto ima, zatvorena jedina knjižara. A zamalo da bude ukinuta i knjižnica. Tada se to zvalo biblioteka. [Read more…]

Filed Under: (NE)MIRNA BOSNA Tagged With: asocijacija, autograf.hr, biblijoteka, BiH, Bog, Bosna, dar, Društvo, knjiga, kolumna, kultura, Maglaj, PEN, pisac, poplava, poruka, poziv, priča, šteta, tura, vijest, Vlasenica, Željko Ivanković

Milanović priziva užas

Autor: Ariana Vela / 23.05.2014. Leave a Comment

Prije nekoliko mjeseci imala sam čast, na poziv veleposlanstva Kraljevine Nizozemske u RH i Hrvatskih voda, voditi konferenciju koja se odvijala u sklopu Tjedna EU fondova koje je organiziralo Ministarstvo regionalnog razvoja i fondova EU. Tema tog trećeg dana bila je ”Upravljanje vodama i EU fondovi”, a cilj je bio prikazati koje mogućnosti su nam na raspolaganju u perspektivi 2014. – 2020. i kako je svoje probleme u vodnom sektoru rješavala Nizozemska.

 

Na konferenciji smo saznali da Hrvatska ipak nije toliko nazadna kada uzmemo u obzir koliko građana ima pitku vodu i kanalizaciju, ali da su mjere previđanja i obrane od poplava (i drugih katastrofa) prilično zastarjele i ne prate najnovije trendove. Nizozemci su nam pokazali kako se to radi na dvije razine; na razini planiranja, u koju je uključeno stanovništvo i zainteresirana javnost, i na razini infrastrukture pri čemu se koriste neka prilično moderna rješenja.

 

Upravo tih dana, a radilo se o sredini veljače ove godine, krenule su poplave u pojedinim dijelovima Hrvatske, ali našu konferenciju mediji nažalost nisu naročito povezali s tom pričom.

Naši zahtjevi za uklanjanje šteta koje su nastale od poplava ovisit će o nekoliko stvari. Prije svega, sposobnosti da se brzo i precizno utvrdi šteta i njen iznos. Imamo rok od 12 tjedana da podnesemo zahtjev, a sigurno je da će biti potrebno mnogo tručnih mozgova da se napravi kvalitetna procjena štete i dugoročnih negativnih posljedica po život lokalnog stanovništva, ali i gospodarstvo jer će štete za u sektoru ruralnog razvoja biti ogromne

 

Sada kada smo svjedoci jedne velike katastrofe i to ne samo u Hrvatskoj, nego i u susjednim državama – Bosni i Hercegovini i Srbiji, pitanje prognoziranja i zaštite od poplava postaje top tema, a izvori financiranja kao što su EU fondovi i Europski fond za solidarnost sve više dobivaju na značaju.

 

Hrvatska je 2010. godine u suradnji sa Slovenijom koristila pomoć Europskog fonda za solidarnost za saniranje šteta od poplava. Da nije bilo Slovenije, naš bi zahtjev bilo nemoguće provući jer je procijenjeni iznos štete bio premali.

 

Upravo će sada solidarnost između Hrvatske, kao članice Europske unije s jedne, te Bosne i Hercegovine i Srbije, kao država koje pregovaraju o pristupanju Uniji s druge strane, doći do punog izražaja i to ne isključivo na razini humanosti, solidarnosti i empatije koju, nevjerojatno, ali istinito, međusobno demonstriramo ovih dana, nego i na političkoj razini.

 

Naime, naši zahtjevi za uklanjanje šteta koje su nastale od poplava ovisit će o nekoliko stvari. Prije svega, sposobnosti da se brzo i precizno utvrdi šteta i njen iznos. Imamo rok od 12 tjedana da podnesemo zahtjev, a sigurno je da će biti potrebno mnogo tručnih mozgova da se napravi kvalitetna procjena štete i dugoročnih negativnih posljedica po život lokalnog stanovništva, ali i gospodarstvo jer će štete za u sektoru ruralnog razvoja biti ogromne.

 

Paralelno s tim postupkom, Hrvatska će tražiti način da prijavi svoju i štetu susjeda kroz konzultacije s Unijom kao što su i najavili neki naši političari, ali kako i, na kraju krajeva, propisuje procedura podnošenja zahtjeva. U pitanju su milijunski iznosi, stoga bi Hrvatska, koja je poznata po tome da zariba kad je to najmanje potrebno, trebala ovu priču shvatiti maksimalno ozbiljno.

Ukoliko zauzmemo stav koji je zauzeo naš premijer, a taj je da ćemo novac od Europske unije tražiti reda radi i da nam on ne treba jer sanaciju možemo izvršiti sami, onda poplave neće biti zadnja katastrofa s kojom smo se susreli

 

Druga priča su EU fondovi koji u perspektivi 2014. – 2020. daju priliku da naša država razvije poseban sustav predviđanja poplava, ali i sustave učinkovitog modeliranja s ciljem učinkovitog upravljanja poplavnih rizika. Iako su Hrvatske vode sada prikazane kao Pedro koji je odgovoran za nastalu situaciju, ljudi zaduženi za EU fondove i stručnjaci koji s njima surađuju već neko vrijeme aktivno rade na pripremi višemilijunskih projekata za rješavanje upravo ovih pitanja.

 

Ono što će biti nužno napraviti, a što nama užasno teško pada, jesu javne konzultacije sa stručnjacima i zainteresiranom javnošću kao što to godinama rade Nizozemci. Takvim se pristupom zainteresiranoj javnosti daje prilika da sugerira rješenja i da budu dio tog istog rješenja, a oni za uzvrat pozitivnije reagiraju na predložene projekte i promjene u realnom životu koje će zbog njihove provedbe uslijediti (to može biti i preseljenje cijelog naselja).

 

Unatoč teškoj katastrofi koja je snašla ovu regiju, ljudi i institucije ipak pokazuju da im je stalo i da su sposobni reagirati kad je najteže. Upravo taj pristup bit će potrebno primjeniti kod sanacije štete, ali i, što je još važnije, kod osmišljavanja projekata kojima će cilj biti spriječiti da se ovakva katastrofa opet ponovi.

 

Ukoliko zauzmemo stav koji je zauzeo naš premijer, a taj je da ćemo novac od Europske unije tražiti reda radi i da nam on ne treba jer sanaciju možemo izvršiti sami, onda se bojim da ovo neće biti zadnja katastrofa s kojom smo se susreli.

 

(Prenosimo sa tportala)

Filed Under: OSVRT Tagged With: Ariana Vela, autograf.hr, Bosna, EU, fondovi, gospodarstvo, Hrvatska, ministarstvo, Nizozemska, novac, osvrt, poplava, premijer, projekt, sanacija, Srbija, šteta, tportal, Zoran Milanović

Ratna šteta

Autor: Filip David / 28.04.2014. Leave a Comment

Predsednik Srbije Tomislav Nikolić, govoreći na proslavi Dana Vojske Srbije, izjavio je kako je opravdano da Srbija zahteva naknadu štete načinjenu nepravednim bombardovanjem Srbije od strane NATO-a. On je istakao i da je NATO bombardovanje necivilizacijski presedan ”za vjeki vjekov” i nešto čega bi se postideli i ”varvarski narodi iz prethrišćanskog perioda”. Da li bi srpski predsednik bio spreman da isto izjavi i za ono što su jedinice JNA činile Vukovaru ili za četverogodišnju opsadu Sarajeva? A šta tek reći za Srebrenicu? Za grobnicu u Batajnici? Masakr kod Suve reke? Mnogo toga ima za nabrajanje.

 

Razumljivo je da je pohvale i podršku dobio od Miloševićevog ministra za spoljne poslove. To što je rekao predsednik Nikolić, kao i neke njegove ranije izjave, veoma podsećaju na radikalske dane. Da li je to dogovor u vrhu vlasti da Nikolić vraća radikalski program i ljubav prema Rusiji, a Vučić predstavlja ”proevropsko” izdanje i saradnju sa Evropskom unijom? Ili je, uz sve sumnje, ipak reč o suštinskom razlazu dva nekadašnja bliska saradnika?

Verski poglavar propustio je još jednu priliku da traži oprost za sve one brojne zločine, posebno na Kosovu, uz duboko i ponizno izvinjenje svim žrtvama za zločine, od koji su neki učinjeni i uz blagoslov popova, o čemu postoje mnoga svedočanstva i fotografije. Umesto toga čuju se reči sa oltara: “Albanci nastoje da uklone sve tragove srpskog postojanja. Svet to vidi i, nažalost, toleriše.” I dodaje: “Molimo se da se prosvetli um i duša sejačima mržnje”. A ”sejači mržnje” su, očevidno, uvek drugi

 

Ovakva izjava otkriva duboko licemerje srpske politike koje traje još od vremena raspada Jugoslavije ”kad Srbija nije bila u ratu” iako su širom Srbije mobilisani rezervisti i često bez obuke prevoženi na front da se bore i ginu. Ona bi imala svoje relativno pokriće da se prethodno Nikolić izvinio za sve nesreće, stradanja i pogibije koje su učinjene drugim narodima i da je izrazio spremnost da Srbija plati ratnu štetu. Bez toga neodoljivo podseća na radikalsku retoriku.

 

Upravo u vreme kada je Nikolić govorio o varvarstvu iz prethrišćanskog perioda, objavljeno je da je u kamenelomu Rudnica na jugu Srbije pronađena masovna grobnica sa posmrtnim ostacima, kako se pretpostavlja, blizu četiri stotine osoba albanskog porekla, stanovnika Kosova. A nedavno je pristigla još jedna slična informacija – u Tomašici kod Prijedora pronađeni su posmrtni ostaci više stotina tela bošnjačke nacionalnosti.

 

U proteklih 15 godina na području Bosne i Hercegovine pronađeno je više od .000 lokacija na kojima se nalaze masovne, zajedničke i pojedinačne grobnice.

 

Gotovo je sigurno, kažu stručnjaci, da takvih grobnica ima još.

 

Ove brojke kojima se pridodaje sve ono što znamo i što je otkriveno širom bivše Jugoslavije – rušenje gradova poput Sarajeva i Vukovara, masakri na Kosovu, monstruozni prevoz kamionima i pokapanje blizu hiljadu Albanaca na policijskom strelištu u Batajnici kraj Beograda i sve ostalo zašta je suđeno i presuđeno optuženima za  ratne zločine u Međunarodnom sudu u Hagu – užasavaju. Sve ono što smo ”mi” učinili ”njima” pokazuje koliko je nedostojan i licemeran zahtev predsednika Nikolića da se Srbiji prizna ratna šteta sve dok Srbija ne preuzme odgovornost i nadoknadi štetu učinjenu drugima.

 

No, to pokazuje još nešto. Ignorisanje onoga što se u prošlosti događalo, neprihvatanje odgovornosti za zločine inspirisane od strane Mloševića i njegovih saradnika. Mnogi su za te zločine već osuđeni, a nekima se još uvek sudi. Zločini su nepobitno dokazani. Ali još uvek postoji snažan otpor prihvatanju odgovornosti i prihvatanju izrečenih kazni, uz stalno uveravanje naroda kako je Srbija  žrtva zavere velikih sila, o čemu takođe, otvoreno ili između redova, pišu i govore štampani i elektronski mediji ili se čuje u izjavama visokih političkih rukovodilaca, predstavnika Crkve i srpske nacionalne inteligencije.

Ova nespremnost da se prihvati sopstveni udeo u krivici za sve ono što se dogodilo i zatvaranje očiju pred činjenicama krvavog raspleta jugoslovenske krize ujedinjuje u retorici ali i uverenjima dve važne i uticajne ličnosti srpskog društva – jednu na čelu države i drugu na čelu Crkve. To su nimalo ohrabrujuće poruke, nevesele poruke, koje se šalju vaskolikom srpskom narodu na dan, kako kažu, najradosnijeg hrišćanskog praznika

 

Istina, bilo je zločina i na drugim stranama i to zločince bez obzira na nacionalnost ili versku pripadnost ne oslobađa krivice. Međutim, najveća odgovornost je na onima koji su počinili najviše zločina i ostavili iza sebe najveći broj masovnih grobnica, najviše žrtava, koji su otkopavali i zakopavali grobnice prebacujući leševe na skrivene lokacije kako se za zločine ne bi doznalo.

 

Pokajanje je jedna od bitnih odlika vere. Crkva, međutim, nije spremna da pozove na pokajanje i kada za to ima dobrih razloga, ni u dane svojih velikih praznika. Umesto toga patrijarh Irinej u uskršnjoj Poslanici poručuje “Kosovska zemlja je natopljena krvlju i suzama i nemamo pravo da od nje odstupimo…Danas Gospod dolazi i nama uplašenima i preplašenima, uplašenima od globalnog svetskog poretka i besporetka, od velikih i malih inkvizitora, a i od novih Pilata, koji ponovo sude i presuđuju istini i pravdi i ponovo prete Golgotom nasleđu Božjem na zemlji”.

 

Verski poglavar propustio je još jednu priliku da traži oprost za sve one brojne zločine, posebno na Kosovu, uz duboko i ponizno izvinjenje svim žrtvama za zločine, od koji su neki učinjeni i uz blagoslov popova, o čemu postoje mnoga svedočanstva i fotografije. Umesto toga čuju se reči sa oltara: “Albanci nastoje da uklone sve tragove srpskog postojanja. Svet to vidi i, nažalost, toleriše.” I dodaje: “Molimo se da se prosvetli um i duša sejačima mržnje”. A ”sejači mržnje” su, očevidno, uvek drugi.

Ova nespremnost da se prihvati sopstveni udeo u krivici za sve ono što se dogodilo i zatvaranje očiju pred činjenicama krvavog raspleta jugoslovenske krize ujedinjuje u retorici ali i uverenjima dve važne i uticajne ličnosti srpskog društva – jednu na čelu države i drugu na čelu Crkve. To su nimalo ohrabrujuće poruke, nevesele poruke, koje se šalju vaskolikom srpskom narodu na dan, kako kažu, najradosnijeg hrišćanskog praznika.

Filed Under: BELEŽNICA Tagged With: autograf.hr, Beležnica, EU, Filip David, Hag, JNA, kolumna, Kosovo, masakr, Milošević, NATO, predsjednik, rat, Rusija, Sarajevo, Srbija, šteta, Tomislav Nikolić, vojska, Vukovar

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT