autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Zlatko Gall: Bogat čovjek

Autor: Miljenko Jergović / 23.07.2015. Leave a Comment

Zlatko GallImao sam dvanaestak godina kada sam ispod prikaza gramofonske ploče nekoga već zaboravljenog rock benda u sarajevskom omladinskom listu Naši dani prvi put naišao na ime Zlatka Galla. Taj nimalo domišljati pseudonim prizivao je “Pjesmu mrtvom čovjeku” Miroslava Krleže, koju sam čitao prošloga raspusta, kad i druge Krležine pjesme. [Read more…]

Filed Under: OGLEDI Tagged With: esej, glazba, književni ogledi, Krleža, kuhar, kuharice, kultura, Miljenko Jergović, politika, rock kritičar, rock muzika, Strip, tabloidi, Zlatko Gall

Smijem se, dakle postojim

Autor: Ivan Markešić / 23.04.2015. Leave a Comment

Fratri bosanski u stripuTomislav Brković – Marko Dješka, ”Fratri bosanski u stripu. Na svoj račun – na svoj način”, Franjevački samostan Rama-Šćit, 2015.

Iako je smijeh neizostavna sastavnica svakoga ljudskog bića (samo se čovjek smije – homo ridens), ipak za većinu ljudi, svejedno bili oni vjernici ili ne, svete su knjige (Biblija – Stari i Novi zavjet, Talmud i Tora te Kur’an) i previše ”ozbiljne” a da bi u njima humor [1] mogao zauzimati neko posebno važno mjesto. [Read more…]

Filed Under: OBAVEZNA LEKTIRA Tagged With: Biblija, Bosna, fra Josip Markušić, Fratri bosanski, humor, Ivan Markešić, Marko Dješka, Martin Buber, Obavezna lektira, Sara, smijeh, Strip, teologija humora, Tomislav Brković, veselje

Ivan Markešić: ”Nema ništa lošeg u tomu da se smijemo Bogu”

Autor: Edin Salčinović / 04.04.2015. Leave a Comment

AUTOGRAF Ivan Markešić VER 0

Ivan Markešić

Izlazak knjige “Fratri bosanski u stripu. Na svoj račun – na svoj način”, autorâ fra Tomislava Brkovića i Marka Dješke bio je dobar povod da sa Ivanom Markešićem razgovaramo o sakralnom i komičnom, “teologiji smijeha”, bosanskom fratrima i njihovom predstavljanju u literaturi, izjavio je u intervjuu za Oslobođenje Ivan Markešić, sociolog religije. [Read more…]

Filed Under: INTERVJU Tagged With: Allah, Bog, bosanski fratri, Bpšnjaci, Crkva, džamija, Edin Salčinović, fra Tomislav Brković, franjevački književnost, Hrvati, identitet, intervju tjedna, Ivan Markešić, komično, Marko Dješka, sakralno, smijeh, Strip, teologija, teologija smijeha, zvonik

Tri “Kapetanova” dana

Autor: Vladimir Cvetković Sever / 21.04.2014. Leave a Comment

Captain America 2 1Postoji mnogo načina da se zaboravi povijest.

 

Može se zaboraviti prva ekranizacija Kapetana Amerike – jednog od najstarijih superjunaka iz medija stripa, stvorenog još 1941. u jeku Drugog svjetskog rata. Taj prvi film, naslovljen samo ”Kapetan Amerika”, trebao je na velikom platnu obilježiti Kapetanovih pola stoljeća, ali ispao je tako katastrofalan da danas živi samo kao kuriozum kućnog videa. Može se stoga zaboraviti i da je bila riječ o jednoj od posljednjih američko-jugoslavenskih koprodukcija. s više hrvatskih glumaca u epizodnim ulogama – i sa sinom J. D. Salingera u ulozi Kapetana.

 

Može se, makar ponešto teže, zaboraviti vrijeme kad su prava na sve Marvelove superjunake konačno prestala biti u rukama sumnjivaca poput producenata dotičnog filma i dopala šaka velikim studijima. Ovo je stoljeće, napokon, na ekranima multipleksa započelo prvom velikom pustolovinom Spider-Mana u produkciji Columbije, i otada dotični studio revno donosi u kina nove pustolovine Čovjeka-Pauka svake dvije-tri godine, čisto zato što bi zbog duljeg čekanja izgubilo prava na jednog od najpopularnijih superjunaka svih vremena.

Uz studio Marvel priče o Marvelovim superjunacima stvaraju i studiji Columbia i Fox – često istovremeno, kao ove godine. Sve ima svoje granice, pa i ljudska tolerancija na Marvel, zar ne?

 

Columbia pritom nije jedini studio koji se dočepao okrajaka Marvelove menažerije: 20th Century-Fox ima prava na sve priče vezane uz X-Mene, s otprilike jednakom klauzulom o zadržavanju autorskih prava. Zato dobivamo godine poput ove, kad i Columbia i Fox polažu glavninu svojih financijskih nada u nove pustolovine Marvelovih likova koji im pripadaju – a da pritom ni jedan ni drugi studio nije ono na što masovna publika pomisli pri spomenu filmskog Marvela.

 

Jer filmski je Marvel, nakon dugogodišnjeg boravka u pustinji zapletenih prava na ekranizaciju, svoj najveći uzlet doživio upravo kroz slijed priča u produkciji samog Marvela. I dok filmovi drugih studija osjetno osciliraju kvalitetom upravo zbog razmjerno panične stihije kojom se moraju proizvoditi, studio Marvel – danas u vlasništvu globalne korporacije Disney – došao je, evo, i do devetog nastavka svojeg serijala kroz potpuno planirane oscilacije u kvaliteti.

 

Desetljeća stripovskog nakladništva naučila su Marvel da se i iz najnepromišljenije stranputice može izaći promjenom autorskog tima koji radi na pojedinom liku. Zato je stalno mijenjanje redatelja i scenarista koji rade na ovom ili onom liku iz središnje Marvelove ergele od početka uvršteno u koncept tog tzv. “Marvelovog filmskog svemira”, valova pojedinačnih priča koje svakih nekoliko godina bivaju objedinjene u film o Osvetnicima.

“Ratnik zime” poseže za originalnošću mijenjanjem svog žanra u paranoični triler – ali u svoje središte ne stavlja špijune, nego lik koji je oličenje moralne vertikale i čestitosti. I pritom, začudo, ne ispada propagandistički

 

Takav je zasad slučaj; Marvel se pokazuje kao primjer planske zalihosnosti i otpora kreativnim posrnućima. Ako se neki glumac ili redatelj pokažu neuspjelima, lako ćemo ih zamijeniti drugima, a učinak će biti sličan promjeni crtača u stripu; fanovi žanra odavno su naučili zaboravljati takve stranputice povijesti.

 

Ipak, ovoliki nasrtaj na kinodvorane neizbježno sa sobom povlači ne samo potencijalne padove u kvaliteti, nego i zamor publike. Sve ima svoje granice, pa i ljudska tolerancija na Marvel.

 

”Kapetan Amerika: Ratnik zime” još je dovoljno blizu globalnom megauspjehu prvih ”Osvetnika” da se ne mora pretjerano brinuti oko prezasićenosti, ali ne uzima se zdravo za gotovo, što najjasnije iskazuje promjenom svoje žanrovske pripadnosti.

 

Captain America 2 2Ovo je prvi Marvelov paranoični triler, pripadnik žanra definiranog filmovima poput ”Tri kondorova dana”, koji su održavali relevantnost Hollywooda u sedamdesetima, posljednjoj eri ozbiljnog nepovjerenja u službeno tumačenje zbivanja prije ove naše.

 

Istovremeno je to nastavak filma ”Kapetan Amerika: Prvi Osvetnik”, prvog Marvelovog filma u žanru alternativne povijesti koji je, neki će reći, bio uspješniji od one američko-jugoslavenske koprodukcije. Ondje se naš junak borio u Drugom svjetskom ratu protiv organizacije zvane Hydra, opremljene cijelim arsenalom oružja iz najekstremnijih nagađanja o mogućim dosezima nacističke ratne tehnologije, što joj ipak nije bivalo dovoljno da ne pristane na dobrovoljno samouništenje već pri prvoj najavi Kapetanova dolaska.

 

”Prvi Osvetnik” bio je odviše kilav film čak i da bi se dobrohotno prihvatio kao zabavan pulp. Može li ”Ratnik zime”, prema scenariju Christophera Markusa i Stephena McFeelyja – odgovornih i za prvi film – barem donekle udovoljiti prohtjevima žanra za koji se tako ambiciozno odlučio?

 

Captain America 2 3Može – u začuđujuće uvjerljivoj mjeri, zapravo. Glavna zasluga za to sigurno leži na braći Russo, Anthonyju i Joeu, koje je Marvel (baš kao i Alana Taylora, redatelja lanjskog nastavka ”Thora”) ubrao iz televizijskog rasadnika talenata i povjerio im režiranje ovako velikog projekta.

 

Dobivši na raspolaganje cijeli pribor hollywoodskog digitalnog vatrometarstva, braća Russo razigrano su nakitila ”Ratnika zime” nizom bravuroznih akcijskih sekvenci koje zasjenjuju sve iz prvog filma i razdragano udovoljavaju standardima postavljenim prvim Osvetnicima.

 

Akcija se, naravno, novcem može kupiti, ma koliko truda u realizaciji tražila. Ne može se kupiti nadahnuće, a Markus i McFeely ovaj ga put za divno čudo imaju. Prebacivanje težišta na špijunski triler, naime, ne bi imalo smisla kad bi bilo ispričano isključivo s težišta likova koji su ionako špijuni u Marvelovom svemiru: da, Nick Fury je očekivano ovdje, kao i bivša KGB-ovka Nataša Romanova, ali prava je poanta to što je Kapetan Amerika u središtu ovakve radnje.

Možda se Marvel smatra dovoljno moćnim da se prihvati tema poput špijuniranja vlastitih građana i preživljavanja nacizma u visokim strukturama sustava; možda se pak, kako to kod korporativnog kooptiranja alternativnih nazora često biva, radi samo o načinu da se urbanome mitu izvade zubi

 

Snaga Kapetana Amerike kao popkulturne ikone oduvijek je počivala na njegovoj moralnoj vertikali – na pozivanju na ono najbolje u američkom idealizmu i čestitosti. Stavljanje takvog lika u priču punu dvoličnosti, prijevara i zakulisnih igara lako je moglo uroditi jednako propagandnim tonom kakav je prvi film tako bezuspješno pokušao parodirati. Nasreću, dogodilo se suprotno: Kapetan Amerika u ovom je tumačenju postao podsjetnik na sve ono što Amerika više nije.

 

Marvel tvrdi da je stvarni skandal s agencijom NSA koji je razotkrio Edward Snowden stigao u jeku snimanja ”Ratnika zime”, no paralele su jasne i razmjerno neočekivane. Pandan NSA-u u Marvelovu svemiru zove se S.H.I.E.L.D. i u dosadašnjih je osam filmova tvorio stožernu točku institucionalne pravde. U ovom filmu Kapetan Amerika otkrije trulež koja se zavukla duboko u agenciju koju radi – i, poput Snowdena, krene u borbu protiv tog izopačenja. Pritom mu ključna saveznica ostaje jedino Romanova; Scarlett Johansson nakon niza pojavljivanja u Marvelovim filmovima ovdje napokon postaje punokrvno zanimljiv lik prije nego poslastica za oči.

 

Činjenica da simbol američkog integriteta stupa u borbu protiv korupcije u srcu Washingtona osebujna je za superjunački žanr, inače posvećen ili eskapizmu ili zadržavanju statusa quo; činjenica da mu je pritom glavni oslonac jedna Ruskinja pritom je, naravno, sasvim nehotično ekvivalentna stvarnim zbivanjima iz špijunske sfere.

Sigurno je barem da ideal Kapetana Amerike i dalje živi u ovom fiktivnom svemiru, ma koliko da se u svijetu oko nas smračio; to je ujedno i najzanimljivija alternativa sad već pomalo istrošenom konceptu “tamnih i mračnih” superjunaka

 

Marvelov bi svemir, napokon, trebao biti alternativan našemu: to ga u slabijim instancijama rješava potrebe da na bilo koji način bude relevantan, ali u zanimljivijima, poput ove, daje mu mogućnost da prozbori o stvarima koje u realistično koncipiranim filmovima redovito djeluju kao da su u službi ove ili one političke opcije. ”Kapetan Amerika: Ratnik zime” stavlja se, s druge strane, na stranu alternative opcijama službene politike zemlje u kojoj je nastao – a špijuniranje vlastitih građana pritom je tek vrh ledenog brijega, koliko god ono samo po sebi bilo hrabro u kontekstu visokobudžetnog Hollywooda.

 

Krovna razina zapleta filma, naime, ide i korak dalje: kroz radnju postupno otkrivamo da je takva instrumentalizacija S.H.I.E.L.D.-a zapravo djelo Hydre, koja nije prestala postojati s padom nacističkog režima. Borba koju je Kapetan Amerika vodio u ratu, drugim riječima, zapravo je izgubljena, jer se Hydra kroz operaciju zvanu Paperclip infiltrirala u najviše segmente američke špijunske i vojnoindustrijske hijerarhije.

 

Captain America 2 4Sličnost sa stvarnim zbivanjima ovdje nije nehotična; operacija Paperclip itekako je postojala nakon Drugog svjetskog rata, a uključivala je niz znanstvenika i operativaca od kojih je Wernher von Braun – čovjek koji je doveo Amerikance na Mjesec – samo najpoznatiji. Teza o preživljavanju nacističkih interesa u visokim sferama zapadnog društva uporno opstaje svih ovih godina a da nijednom nije bila ni spomenuta baš nigdje u zapadnoj popularnoj kulturi – sve do ovog filma. Baš kad se činilo da će ta zaboravljena povijest ostati u cijelosti pometena pod tepih, eto Roberta Redforda (da, Kondora glavom) kako ovdje prvi put u životu glumi negativca i pritom šaptom kaže: “Heil Hydra”.

 

Možda se Marvel u okrilju Disneyja smatra dovoljno moćnim da se prihvati takvih tema; možda se, kako to kod korporativnog kooptiranja bilo kakvih alternativnih nazora često biva, radi samo o načinu da se urbanome mitu izvade zubi. Nesporno je da je ovakvim stvaranjem kontrasta između ideala koje Kapetan Amerika zastupa i stvarnosti današnje Amerike film stekao neočekivanu relevantnost kod međunarodne publike, kao i kod onog sve većeg segmenta Amerikanaca koji nisu voljni prihvatiti svoju zvjezdanu trobojnicu kao sveprimjenjivo opravdanje.

 

Captain America 2 5Jedno je sigurno: odlukom da problematizira ono što je u američkom komercijalnom filmu inače neupitno Marvel je dao novu relevantnost najstarijem protagonistu svoga junačkog panteona.

 

Ideal Kapetana Amerike i dalje živi, barem u ovom fiktivnom svemiru, ma koliko da se u svijetu oko nas smračio; to je ujedno i najzanimljivija alternativa sad već pomalo istrošenom konceptu “tamnih i mračnih” superjunaka koji u stripu živi još od osamdesetih. Junaštvo je ne postati mračan čak i kad se cijeli sustav tvojeg idealizma uruši i smrači, kao da poručuje Kapetan.

 

Svakako zanimljiviji od potpuno fantastičnih situacija koje prožimaju ostatak naslova iz “druge faze” Marvelova filmskog svemira, ”Kapetan Amerika: Ratnik zime” hrabar je i zanimljiv iskorak koji bi mogao postaviti temelje za izuzetno zanimljivu platformu problematiziranja pipavih pitanja stvarnosti kroz prizmu masovne zabave. Hoće li na tom putu biti stranputica i padova? Svakako; koncept je ovisan o njima. Ali, kako sada stvari stoje, sva je prilika da će biti i ovako intrigantnih naslova. Studio Marvel, naime, tvrdi da ima o čemu snimati filmove sve do 2028. godine.

Filed Under: CSI: MULTIPLEX Tagged With: autograf.hr, Christopher Markus, Columbia, CSI, film, Fox, J. D. Salinger, Kapetan Amerika, Marvel, Multiplex, Ratnik zime, recenzija, Stephen McFeely, Strip, superjunak, triler, Vladimir Cvetković-Sever

Strip spašava Hollywood: može li hrvatsku kulturu?

Autor: Milan Pavlinović / 24.10.2013. Leave a Comment

Hrvatskom stripu dobro ide ovih dana. Najprije se nakon desetljeća potpunog izostanka komercijalnih i visokotiražnih stripova kao prilog uz novine u jednome dnevniku pojavio prvi broj strip-magazina “Strip revija”. U tom izdanju na 64 stranice mjesečno će se objavljivati klasici hrvatskog stripa Andrije Maurovića, Julesa Radilovića, Otta Reisingera, Ivice Bednjanca, Žarka Bekera, Waltera Neugebauera i druge, tekstovi o stripu i stripovi stranih autora. “Strip revija” uz novine prodaje se za samo 2,90 kune, a samostalno na kioscima po cijeni 9,90 kuna.

 

Pojava takva izdanja u trenutku kad se strip objavljuje najčešće u obliku luksuznog albuma visoke cijene samo za fanove, kad su naši autori poznatiji u svijetu i rade za najveće izdavačke kuće, jednostavno znači da će široka, a pogotovo nova publika dobiti priliku pročitati stripove autora koji su godinama bili skriveni, a ne moramo ih se stidjeti. Zaista nema ništa prirodnije za strip da se objavljuje u novinama ili uz novine, a ako se neki klinac iz 21. stoljeća zalijepi za ove vintage stripove, to je nabolje što se može dogoditi za budućnost domaćeg “crtanog romana”.

 

Druga važna stvar za strip dogodit će se ovog vikenda: šesnaesti festival stripa Crtani romani šou održava se od 25. do 27. listopada u Tvornici kulture i Talijanskom institutu za kulturu, gdje je postavljena izložba originalnih radova legende svjetskog stripa Vittorija Giardina, koji je i glavni gost festivala.

 

Vittorio Giardino slavu je stekao noir avanturama Maxa Friedmana, erotskim zgodama Little Ego i grafičkom dramom “Židov u komunističkom Pragu”. Taj autor, rođen u Bologni 1946., zbog svojih scenarističkih i crtačkih tehnika i stila opsesivno usmjerenih na detalje i sitnice poznat je i izvan stripovske scene. To je i razlog zašto radi vrlo sporo i malo objavljuje pa njegovi sluđeni fanovi godinama čekaju na nastavke njegovih stripova i nove radove.

 

Na ovogodišnjem festivalu predstavit će se i Roberto Diso (Mister No, Tex; talijanski crtač rođen 1932., koji je 1974. počeo crtati za Bonellija postavši glavnim autorom naslovnica i serijala stripa Mister No od 116. broja), R. M. Guerra (Scalped, Django Unchained; srpski autor Rajko Milošević koji od 1991. radi u Španjolskoj), Stefano Biglia (Magični vjetar, Nick Raider; Bonellijev autor rođen 1969.), Didier Pasamonik (teoretičar stripa, urednik francuskog izdanja časopisa Heavy Metal), Frano Petruša (Mostar, Papak), Boris Talijančić i Milko Peko (Neretljanski ratnik). Poseban gost bit će legenda hrvatskog stripa Jules Radilović koji će se družiti i potpisivati radove za publiku.

 

Autori će tijekom festivala crtati i potpisivati svoje radove, a publika će moći prisustvovati raznim predavanjima, promocijama i okruglim stolovima.

 

Za najmlađe su organizirane svakodnevne besplatne radionice crtanja stripa i dodijelit će se nagrada Mladi Lav za najbolji dječji strip. U nedjelju će se dodijeliti i nagrada za najbolje Cosplay (maske likova iz stripova, filmova, igara), kostime viđene na festivalu.

 

Tijekom svih dana festivala u Velikom pogonu Tvornice održavat će se sajam stripova gdje će izdavači predstaviti najnovija izdanja, što je i godišnji pregled produkcije stripa u Hrvatskoj.

 

Strip je najdinamičnijih medij u svijetu ovoga trenutka, spašava Hollywood, kulturno je blago Francuske, najbrže rastuća kulturna industrija u Njemačkoj i najvažniji izvozni proizvod japanske kulturne politike. Organizatori najdugovječnijeg festivala stripa u regiji pokušavaju osvijestiti potrebu za ulaganjem u hrvatski strip, čiji su autori uvijek bili svjetski priznati umjetnici, a kod nas su relativno nepoznati.

Filed Under: Kultura, Likovna umjetnost Tagged With: autograf, Crtani roman šou, Max Friedman, Mister No, Roberto Diso, Strip, Strip revija, vintage, Vittorio Giardina

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Vrijeme je za obnovu

    Vrijeme je za obnovu

    vladimir-jurisic
  2. Ratna skandinavizacija

    Ratna skandinavizacija

    marinko-culic
  3. Familija

    Familija

    marinko-culic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Manjine su žrtve samovolje pojedinaca

    Manjine su žrtve samovolje pojedinaca

    anja-kozul
  2. Mladen Anđelić: Dvaput na prijekom sudu

    Mladen Anđelić: Dvaput na prijekom sudu

    zoran-vitanovic
  3. Zanemaren manjinski i klasni moment

    Zanemaren manjinski i klasni moment

    anja-kozul

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Objavljen novi Natječaj za obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala

    Objavljen novi Natječaj za obnovu poljoprivrednog...

    07.01.2022.
  2. Božićni prijem SNV-a uz poruke mira i tolerancije

    Božićni prijem SNV-a uz poruke mira i tolerancije

    07.01.2022.
  3. Poznati dobitnici nagrada Srpskog narodnog vijeća

    Poznati dobitnici nagrada Srpskog narodnog vijeća

    07.01.2022.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

novosti Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT