autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Nacionalizam i humanizam ne idu ruku pod ruku

Autor: Sofija Kordić / 07.10.2018. Leave a Comment

Sofija Kordić

Sofija Kordić

“Ovo je moja zemlja”, reče mi prije nekoliko godina nabildani i namrgođeni gorostas na praškom dječjem igralištu kad sam odbila ustati s klupe za koju je rekao da pripada njemu, njegovoj ženi i djeci. [Read more…]

Filed Under: PRAŠKA PRIZMA Tagged With: Anne Applebaum, Češka, EU, Harari, humanizam, Ivan Cingel, Izrael, mađarska, Marie Curie, nacionalizam, Nikola Tesla, Praška prizma, Sofija Kordić, The Economist, Tomaš Garigue Masaryk, Turska, Vaclav Havel

Kako je Hasanbegović pronašao zajednički jezik sa Šešeljem

Autor: Ante Tomić / 26.08.2017. Leave a Comment

AUTOGRAF Ante Tomić 4Posljednjih nekoliko dana nije lako biti Donald Trump. Mediji ga napadaju, nasrću na njega kao čopor vukova na putnika na šumskoj stazi u zimskoj noći, reže i kese mu se bijelim očnjacima. Trump ih odbija mašući bakljom, no neće još dugo. [Read more…]

Filed Under: VLAŠKA POSLA Tagged With: Ante Tomić, Bog, CNN, Donald Trump, HTV, Karolina Vidović Kristo, The Economist, The New York Times, Vlaška posla, Vojislav Šešelj, Washington Post, Zlatko Hasanbegović

Pasivnost građana je najgori oblik političke nepismenosti

Autor: Josip Kregar / 30.06.2016. Leave a Comment

Josip Kregar

Josip Kregar

I u najboljim kućama roditelji se ponekad svađaju pred djecom. Djeca šute i preplašeno gledaju. Svi pedagozi i dječji psiholozi uvjerljivo će objasniti da to ostavlja teške tragove na ličnost djeteta. Djeca zaslužuju živjeti u, možda lažnom, svijetu u kojem se roditelji vole, u kojem nema vikanja, u kojem te nitko ne tjera da jedeš kad nisi gladan ili da jedeš što ne voliš. [Read more…]

Filed Under: POROK PRAVDE Tagged With: Bertolt Brecht, Daron Acemoglu, Dragutin Lesar, Francis Fukuyama, Ina, Indija, Indonezija, Jadranka Kosor, James Robinson, Japan, Josip Kregar, Južna Koreja, Kina, Lepej, Mirela Holy, Paul Collier, Singapur, The Economist, Tim Orešković, W. Rostow

Afrika plače

Autor: Drago Pilsel / 04.05.2014. Leave a Comment

Noževima, mačetama, granatama i puškama, time raspolažu pobješnjeli kršćani milicijske postrojbe antibalaka koje su okružile posljednju grupu od oko 1300 muslimana u kvartu PK12, u glavnom gradu Srednjoafričke Republike – Bangui.

 

Tim su muslimanima domovi spaljeni. Oko njih je tanki pojas ”ničije zemlje”. Muslimane štite mirovne snage UN-a sastavljene od vojnika iz Konga i Burundija u sastavu Mirovne misije afričke unije MISCA. Francuske trupe, koje su ušle u zemlju koncem prošle godine, bespomoćno promatraju pokolje i napore da UN-ove snage izvuku preostale muslimane iz te enklave prema sjeveru zemlje (mahom nastanjen muslimanima) da bi im spasio život.

Sada se u Srednjoafričkoj Republici nalazi 5000 afričkih mirotvoraca i 1600 francuskih vojnika. Smatra se da je više od 20 posto stanovništva ove zemlje od gotovo 4,6 milijuna stanovnika ostalo bez doma, a veliko je pitanje hoće li država ostavi u jednom komadu. Malo tko još vjeruje u tu mogućnost

 

Sada se u Srednjoafričkoj Republici nalazi 5000 afričkih mirotvoraca i 1600 francuskih vojnika. Smatra se da je više od 20 posto stanovništva ove zemlje od gotovo 4,6 milijuna stanovnika ostalo bez doma, a veliko je pitanje hoće li država ostavi u jednom komadu. Malo tko još vjeruje u tu mogućnost.

 

Europske kolonijalne sile podijelile su u drugoj polovici 19. stoljeća Afriku, a područje današnje Srednjoafričke Republike pripalo je Francuskoj koja je velika područja zemlje iznajmila privatnim plantažerima, što je uzrokovalo nekoliko pobuna domaćeg stanovništva. Godine 1960. zemlja je postala neovisna. Od tada do danas u zemlji se izmijenilo nekoliko predsjednika koji su na vlast redovito dolazili vojnim udarom. Francuska je uglavnom podržavala te autoritarne vladare u zamjenu za stabilnu opskrbu uranom za njen nuklearni program.

 

Nakon nekoliko slobodnijih izbornih ciklusa u 1990-ima zemlja se vratila umjerenom autoritarizmu poslije državnog udara 2003., u kojem je na vlast došao korumpirani kršćanski predsjednik François Bozizé, koji je također svrgnut u državnom udaru 2013. godine. Na vlast tada dolazi vođa pobunjenika Michel Djotodia, koji je s položaja odstupio 10. siječnja 2014. zbog pritiska stranih sila.

 

Zbog sukoba između kršćana antibalaka i poraženih muslimana iz pokreta Seleka sve učestalije stižu upozorenja o mogućoj humanitarnoj katastrofi. S druge strane, borbe u glavnom gradu su nakratko utihnule nakon što su rivalske frakcije položile oružje pod pritiskom francuskih vojnika.

Godine 1960. zemlja je postala neovisna. Od tada do danas u zemlji se izmijenilo nekoliko predsjednika koji su na vlast redovito dolazili vojnim udarom. Francuska je uglavnom podržavala te autoritarne vladare u zamjenu za stabilnu opskrbu uranom za njen nuklearni program

 

Ovo je scena iz svakodnevnice: stanoviti ”Ludi pas” (kršćanin) primjećuje potencijalnu žrtvu kako sjedi u mini-busu i odluči ju pratiti. Putem mu se pridružuje sve više i više ljudi dok se nije našao na čelu rulje od nekih 20 mladića. Prisilili su vozača da zaustavi vozilo i izvukli muslimana na ulicu, gdje su ga pretukli, izboli i na kraju zapalili. Postoje snimke na kojima se vidi kako jedan iz rulje jede žrtvinu nogu. Nitko ga nije ni pokušao spriječiti.

 

Kanibalizam je iznimno rijedak, ali opet se pojavio Srednjoafričkoj Republici. Čovjek koji se nahranio mesom drugog čovjeka izjavio je da je to napravio iz osvete zbog ubojstva članova svoje obitelji. Bio je bijesan jer su muslimani ubili njegovu trudnu suprugu, šurjakinju i njenu bebu. Sektaško nasilje u stalnom je porastu. Pobunjenike Seleka optužuju da napadaju kršćanske civile koji su zbog toga formirali obrambene skupine znane pod imenom antibalaka. Te skupine optužuju za zločine nad članovima muslimanske manjine.

 

U Srednjoafričkoj Republici postoje velike zalihe zlata, dijamanata i drugih minerala, ali je zemlja rastrgana. Zbog svega mnogi žive u potpunom siromaštvu. Napadi i pljačke uobičajeni su u glavnom gradu, a prijelazna vlada, u kojoj su neke pobunjeničke skupine, nije uspjela uvesti red. Zemlja se nalazi u izvanrednom humanitarnom stanju, dok međunarodna zajednica samo ravnodušno promatra.

State Department govori o ”situaciji pred genocid” budući da su pripadnici Seleke mahom muslimanske vjeroispovijesti, a većinsko stanovništvo države (oko 80 posto) kršćanske je vjere. No religijski pretekst tek je jedno od objašnjenja (…). Pariz je indirektno i odgovoran za ono što se događa u SAR-u. Riječ je o puno puta viđenom scenariju zapadnih sila koje eksploatiraju afričke resurse

 

Bivšu francusku koloniju Le Monde opisuje kao ”nestabilnu zemlju podložnu čestim državnim udarima i napadima gerilskih skupina”. Ta se šarolika koalicija pobunjenika i plaćenika službeno raspala u rujnu, nakon čega su uslijedili brojni napadi na civilno pučanstvo. Organizacija Human Rights Watch govori o naoružanim bandama koje pljačkaju i pale sela te o međusobno nekoordiniranim kriminalnim bandama zbog čega je nemoguće saznati točan broj žrtava.

 

State Department govori o ”situaciji pred genocid” budući da su pripadnici Seleke mahom muslimanske vjeroispovijesti, a većinsko stanovništvo države (oko 80 posto) kršćanske je vjere. No religijski pretekst tek je jedno od objašnjenja. The Economist navodi da je Srednjoafrička Republika država bogata mineralima i da bi daljnja nestabilnost u strateški bitnoj državi (bez izlaza na more) mogla dovesti do daljnjeg uplitanja krijumčara, trgovaca drogom i oružjem te terorističkih skupina.

 

UN upozorava da čak polovici stanovništva (2,3 milijuna) treba humanitarna pomoć, navodi brojku od 400.000 izbjeglica, od kojih je 68.000 već prebjeglo u susjedne drave, najviše u Kongo i Čad. Unatoč brojim otporima unutar Francuske, njene vojne snage iskrcavaju se u Srednjoafričkoj Republici da odigraju ulogu policajca. SAR je jedna od najsiromašnijih zemalja na svijetu.

 

Škole i bolnice su rijetke, stanovništvo je ogromnom većinom nezaposleno, ljudi masovno umiru od u bolesti iskorijenjenih u većem dijelu svijeta, veći dio glavnog grada Banguia nema asfaltirane ceste, put od Banguia do najbližeg sela zbog loših putova može trajati satima, a situaciju u ostalom dijelu zemlje teško je i dočarati.

U međuvremenu su stvari izmaknule kontroli. Civili su izloženi zvjerstvima koje čine i muslimanski borci iz Seleke i kršćanske snage koje sebe nazivaju antibalaka (protiv mača). (…) Sve se to događa samo nekoliko tjedana nakon što se u Ruandi svečano, a u povodu 20. godišnjice genocida, izgovaralo ”Nikad više”

 

Ali dok UN šalje Francuze da zaštite civile i smire situaciju, Pariz je indirektno i odgovoran za ono što se događa u SAR-u. Riječ je o puno puta viđenom scenariju zapadnih sila koje eksploatiraju afričke resurse. SAR obiluje prirodnim resursima kao uran, sirova nafta, zlato, dijamanti, a svrgnuti Boazize nije bio poslušan partner Francuzima. Pariz je pomogao pobunjeničku muslimansku grupu Seleka ne bi li zaštitio interese francuskih kompanija koje tamo crpe sirovine.

 

Srednjoafrička Republika etnički je mozaik s više od 80 naroda. Gospodarstvom SAR-a dominiraju nekomercijalna poljoprivreda i šumarstvo. Više od polovice izvoznih prihoda donose aluvijalni dijamanti, ali brži razvoj te i drugih gospodarskih djelatnosti koči nedostatak prometne infrastrukture, nepovoljan zemljopisni položaj bez izlaza na more i loše upravljanje gospodarstvom uz veliku korupciju. Raspodjela nacionalnog bogatstva iznimno je neravnomjerna.

 

U međuvremenu su stvari izmaknule kontroli. Civili su izloženi zvjerstvima koje čine i muslimanski borci iz Seleka grupe i kršćanske snage koje sebe nazivaju antibalaka (protiv mača). Nova predsjednica Catherine Samba-Panza teško se nosi s krizom, zemlja joj se raspada. U prosincu 2013. je u osveti ”zub za zub” ubijeno na tisuće ljudi, a nepoznat broj je ubijen u tjednima koji su uslijedili. Sve se to događa samo nekoliko tjedana nakon što se u Ruandi svečano, a u povodu 20. godišnjice genocida, izgovaralo ”Nikad više”. Eto, genocid se opet ponavlja.

 

(Tekst je izvorno napisan za tjednik Express)

Filed Under: ORBI ET POPULIS Tagged With: Afrika, autograf.hr, Bangui, Catherine Samba-Panza, Drago Pilsel, Express, François Bozizé, genocid, Michel Djotodia, MISCA, orbi, politika, populis, Ruanda, SAR, State Department, The Economist, UN

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT