U posljednjih godinu i više dana gotovo da i nije bilo dana u kojem neki od hrvatskih medija nije ekskluzivno i senzacionalno otkrio primjere državne rastrošnosti pa ih svojim čitateljima, gledateljima i slušateljima servirao uz tezu da imamo političare koje naprosto nije briga što će se s Hrvatskom dogoditi i koliko će lijepa naša domovina potonuti u dugove, političare koji ne rade ništa drugo nego po čitave dane smišljaju na kakve se sve nepotrebne gluposti mogu potrošiti državni novac. [Read more…]
Majka Tereza
Stranka novoizabrane predsjednice Kolinde Grabar-Kitarović iskoristila je Vladinu mjeru kojom se željelo pomoći osiromašenim obrtnicima i prezaduženim sitnim poduzetnicima da bi ušparala 31.300 kuna.
Premda godišnje iz proračuna inkasira više od 415.000 kuna za rad svojih vijećnika u Skupštini, zagrebački HDZ zatražio je od gradskih vlasti otpis kamata na neplaćene najamnine za atraktivni poslovni prostor u kome se njihovo sjedište nalazi već više od 20 godina.
Premda godišnje iz proračuna inkasira više od 415.000 kuna za rad svojih vijećnika u Skupštini, zagrebački HDZ zatražio je od gradskih vlasti otpis kamata na neplaćene najamnine za atraktivni poslovni prostor u kome se njihovo sjedište nalazi već više od 20 godina. Zahtjev je usvojen i, na opće zgražanje, to im je dugovanje oprošteno
Zahtjev je usvojen i, na opće zgražanje, to im je dugovanje oprošteno.
Drugim riječima, spretni momci iz zagrebačke filijale HDZ-a, ne štedeći obraza, uspjeli su strpati u stranačku kasu oko četiri tisuće eura na koje moralno nemaju nikakvo pravo hladnokrvno se pozvavši na interventni propis namijenjen drugima.
A dok su HDZ-ovci danima zavirivali u poštanski sandučić čekajući hoće li im proći ta genijalna švercerska ideja da se provuku do kazana zajedno sa sirotinjom, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović elegantno je stolovala u blještećem luksuzu predsjedničkog apartmana hotela Sheraton, gdje samo tri dana koštaju kao i taj njihov predriblani dug Gradu Zagrebu.
Naime, za dan komocije u tih tri stotine kvadrata, prikladnih čak i za razmažene navike arapskih šeika, te svjetskih političkih i holivudskih zvijezda, treba izvaditi 1.500 eura iliti više od 10 tisuća kuna. Predsjednicima Mesiću i Josipoviću nije padalo na pamet takvo razbacivanje, pa su svoje ceremonije čekali jedan doma, a drugi u prostorijama SDP-a. No, njihova nasljednica nije se mogla strpjeti s tako prizemnim rješenjima, pa koliko košta, neka košta.
A to možda i nije toliko čudno. Od predsjednice koja se želi okruniti uz malograđansku scenografiju plotuna, izmišljenih uniformi Kravat pukovnije iz Stogodišnjeg rata, mamuza Trenkovih pandura i lente kao u vojnim režimima Latinske Amerike, sigurno ne očekujete da svoj inauguracijski govor piše pod štednom žaruljom u svojoj kuhinji.
I tako su, dok se u ponedjeljak nije preselila u Vilu Weiss na Pantovčaku, ona i njena svita napravili u Sharatonu ceh od oko 300.000 kuna.
Je li Kolinda Grabar-Kitarović mislila da će joj gostoprimstvo u apartmanu biti poklonjeno, ne zna se, no kad su novinari počeli postavljati pitanja, njen je tim brže bolje priopćio da će sve troškove podmiriti stranka.
Dok su HDZ-ovci danima zavirivali u poštanski sandučić čekajući hoće li im proći ta genijalna švercerska ideja da se provuku do kazana zajedno sa sirotinjom, predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović elegantno je stolovala u blještećem luksuzu predsjedničkog apartmana hotela Sheraton, gdje samo tri dana koštaju kao i taj njihov predriblani dug Gradu Zagrebu
To znači da će HDZ, kome je bilo skupo platiti Gradu Zagrebu vlastiti dug, pa će im onih 31.300 kuna solidarno namiriti porezni obveznici, sada iskeširati deset puta više za razmažene hirove žene koja se hvalila svojim skromnim porijeklom.
Nema što, fino su se građanima narugali i Kolinda Grabar-Kitarović i stranka koja ju je poslala u predsjedničku kampanju. Ta ista HDZ-ova Majka Tereza koja se klela da će padati s nogu radeći za maloga čovjeka, ta nježna duša kojoj bi glas svaki put zadrhtao na spomen sirotinje koja grca u bijedi i dugovima, ta racionalna žena koja je propagirala preseljenje s Pantovčaka u ime za nju sakrosantne skromnosti – sada pokazuje drugo lice. Pišem vam pismo da rod više nismo.
Političarka koja je u kampanji pozivala ”ovu bešćutnu vlast da izađe iz crnih limuzina i Vladinih zrakoplova i vidi kako se u Hrvatskoj živi” te zdvajala nad djecom koja idu gladna u školu, mogla je samo za taj Sheraton spasiti 3.000 djece od gladi mjesečnom uplatom za školsku užinu. Ali gospođa je, umjesto toga, radije nahranila – svoju sujetu.
(Prenosimo s portala Novoga lista).
Past ćemo na troškovima lokalne uprave u koje se ne dira
U reorganizaciji sustava turističkih zajednica, koja će se provesti tijekom iduće godine, vjerojatno će se ukinuti 107 od ukupno 301 zajednice zbog toga jer njihov prihod manji od 200 tisuća kuna ne može pokriti ni hladni pogon. Riječ je o procjeni utemeljenoj na novome zakonu o sustavu turističkih zajednica čiji bi prijedlog trebao biti gotov u prosincu, a koji će predvidjeti da turistička zajednica mora biti financijski samoodrživa, otkrio je na Danima hrvatskoga turizma u Zadru pomoćnik ministra turizma Davor Ižaković.
Komentirajući taj podatak, u petak je nekoliko sugovornika ocijenilo da su upravo turističke zajednice jedan od primjera kako se novac troši bez kontrole jer ga gotovo uopće nije moguće pratiti. Prije svega zato što se ljudi i programi financiraju iz različitih izvora – dio iz proračuna, a dio iz različitih parafiskalnih nameta – pri čemu ne postoji sustavna kontrola potrošnje tog novca.
To je samo dio onoga što bismo trebali učiniti želimo li postići uštede potrebne da se obuzda rast deficita, kaže Željko Lovrinčević s Ekonomskoga instituta. “Ovo je samo jedan sustav u kojemu je moguće uvesti red, a slična situacija kakvu imate s turističkim zajednicama preslikava se i na sustav sudova, bolnica, brojnih uprava, primjerice porezne uprave, pa ako hoćete, i na sustav HEP-a ili Hrvatskih šuma. Nakraju, to se odnosi i na gradove i općine. Trebalo bi definirati novi teritorijalni ustroj Hrvatske pa u skladu s time organizirati i sve te sustave. No bojim se da je ovo samo ad hoc promjena u turizmu te da će se i u ostalim sustavima eventualno dogoditi samo takve. A one bi mogle stvoriti i mnogo problema i neujednačenosti na terenu”, upozorava naš sugovornik.
“Protiv sam administrativnoga ukidanja. Nemam povjerenja u mudrost onih koji bi olako donosili odluke o ostanku ili ukidanju, ali sam za to da gdje god i koliko god je to moguće parafiskalni način financiranja kroz obvezne doprinose treba smanjivati, a organizacije koje su u osnovi interesne udruge ili zajednice trebaju se financirati dobrovoljnim doprinosima zainteresiranoga članstva i naplatom konkretnih usluga u kojima članovi prepoznaju dodanu vrijednost za sebe”, kaže Đuro Njavro, HDZ-ov ekonomski strateg.
“Hoće li se u takvim okolnostima neke zajednice spajati ili povezivati te dijeliti brojne poslove i troškove, to prepustimo njima”, kaže. I Njavro smatra da to treba preslikati i na državnu upravu i lokalnu razinu te da ih treba organizirati poštujući temeljne principe menadžmenta, a sve kako bi građani i poduzetnici usluge dobili pravodobno i uz razuman trošak. I to je cilj prema kojemu treba preispitati ustroj, organizaciju i zakonska rješenja te postaviti sustav koji motivira zaposlene. Već i na taj način može se postići puno, smatra. U HDZ-u očito nisu spremni na spomenuti teritorijalni preustroj. Zanimljivo je da je prva obuhvatnija analiza stanja u gradovima i općinama napravljena u vrijeme vlade Jadranke Kosor, kada je u Ministarstvu uprave koje je vodio Davorin Mlakar ocijenjeno da se više od polovice njih ne može samostalno financirati pa se počelo govoriti o teritorijalnom preustroju. No vrijeme uoči izbora za to nije bilo pogodno, a čini se da nije ni sada.
Iako je ministar financija Slavko Linić nedavno govorio o ideji da se Hrvatska ustroji u pet regija te u skladu s time reorganiziraju i uredi državne i lokalne uprave te javni sustavi, Lovrinčević kaže kako ne vjeruje da će vlast ozbiljnije ući u to. “Najveće zapošljavanje, odnosno političko zbrinjavanje, u proteklim ste godinama imali upravo na lokalnoj razini”, kaže Lovrinčević te dodaje kako su među zemljama koje su imale velikih problema u jeku krize mnoge pale upravo na financiranju lokalne uprave, čiji su deficiti praktično skriveni. Među najvećima su, kaže, Španjolska, Portugal i Grčka. A one su nam primjer da bismo se trebali uhvatiti u koštac s problemom.
“Razgovaralo se o takvom projektu, no prema onome što smo svi zajedno mogli čuti iz Vlade, mislim da se od toga odustalo i rekao bih da je ukidanje trećine turističkih zajednica ipak ad hoc mjera”, kaže Dragan Kovačević, glavni HNS-ov ekonomski strateg. Dodaje kako je zagovarao model pet regija, odnosno kako se katkad čini da smo bolji teritorijalni ustroj imali 1989. godine, kada je Hrvatska imala stotinjak općina, nego danas, kada imamo više od 500 lokalnih jedinica.
Hoće li takvi pojedinačni površni rezovi u pojedinim sustavima biti dovoljni da se u Hrvatskoj uvede red, nije htio zaključivati pa to – moramo sami.