(Opaska uredništva: Naš kolumnist Josip Kregar nas je napustio u noći sa srijede na četvrtak 13. kolovoza. Objavljujemo, kao oproštajnu, prvu kolumnu koju je prof. Kregar objavio na Autografu, 2.9.2015. bez naknadnih intervencija u taj njegov prvi tekst. Od tada se javljao svaki četvrtak, bez pauze. Preporučujemo vam da se vratite kolumnama POROK PRAVDE koje će ostati pohranjene u rubrici KOLUMNE na alatnoj traci, kao i to da nabavite knjigu sabranih kolumni prof. Kregara ”Bleferi i šahisti”. Recenzija te knjige je niže na naslovnici u rubrici OBAVEZNA LEKTIRA. Jučer smo ga ispratili na Krematoriju na Mirogoju, sutra će obitelj položiti urnu na groblju u Ogulinu, u ponedjeljak ćemo se još jednom osvrnuti na njegovo veliko djelo u kolumni DEMOCROACIA. R.I.P. profesore!). [Read more…]
Slučaj ”Franak”: suspenzija hrvatskih pravnih stečevina
(Napomena redakcije: Sudac Trgovačkog suda u Zagrebu mr. sc. Radoslav Dobronić, poznat po prvostupanjskoj presudi u ”slučaju Franak” protiv osam najvećih hrvatskih banaka – ZABA, PBZ, Erste, Raiffeisen, Hypo, OTP, Splitska i Sber banka), proslijedio je Hini osvrt povodom službenog upozorenja Europske komisije koja smatra da je propisima o konverziji kredita iz ”švicaraca” u eure prekršeno pravo Europske unije. Tekst Dobronićeva priopćenja je bio kratko objavljen na nekoliko portala i brzo netragom nestao. Bankarski (i sponzorski) lobi je učinio svoje. Ni jedan medij više ne spominje osvrt suca Dobronića. Uz njegovo odobrenje prenosimo tekst osvrta u cijelosti.) [Read more…]
Jesu li političari niža vrsta, nedostojna poštovanja?
To biva obično predvečer u danima pred izbore. Razmišljam, a u tome nisam jedini, kako su političari niža ljudska vrsta nedostojna poštovanja. U tome me ne ometa ni činjenica da i sam spadam u tu kategoriju. Kako je došlo do tog paradoksa? [Read more…]
Švicarci riješeni, euribor prijeti kreditima u eurima
Izmjene Zakona o potrošačkom kreditiranju donekle će ublažiti probleme koje imaju građani s kreditima u švicarskim francima, no ne rješavaju tempiranu bombu povezanu sa svim kreditima s promjenjivim kamatama, upozorili su u petak iz Udruge Franak. Problem je u načinu formiranja kamatne stope, odnosno njezina varijabilnog dijela, koji bi dužnicima s promjenjivom kamatom u budućnosti mogao prirediti neugodna iznenađenja.
”Onima koji imaju stambene kredite s valutnom klauzulom vezanom za franak rate kredita smanjit će se 10 do 20 posto. Problem su svi ostali krediti u kojima nisu ugovoreni parametri za izračun kamatne stope. U svim tim ostalim kreditima banke bi trebale uskladiti parametre s dužnicima, što je gotovo nemoguće bez intervencije države”, upozorio je Goran Aleksić iz Udruge Franak komentirajući Linićev zakon u Dnevniku Nove TV u petak.
Naime, zakonom je propisano da banka za sve buduće promjene kamatne stope, kao podlogu za buduće promjene kamatnih stopa – i u svim novim kreditima, i u onima do sada ugovorenima uz promjenjivu kamatnu stopu – mora ugovoriti promjenjive parametre, njezin fiksni dio i razdoblja promjene kamata. Većina banaka odlučila se pritom za euribor tako da su kamatnu stopu podijelile na fiksnu maržu, a euribor je promjenjivi dio kamate.
No, u Udruzi Franak upozoravaju kako je euribor trenutačno na povijesno najnižim razinama i sigurno je da više ne može padati, nego samo rasti, što znači da se kamatne stope na kredite u varijabilnom dijelu kamatne stope ubuduće mogu samo povećavati. Ukratko, dužnici s promjenjivim kamatama u drugim valutama ubuduće bi mogli imati problema s rastom rata zbog povećanja kamate. Poklopi li se to s promjenom tečaja valute – a tečaj eura u zadnje vrijeme već je prešao magičnu granicu od 7,5 kuna za euro i u petak je srednja vrijednost bila 7,64 kune – povećanje mjesečne rate moglo bi opteretiti kućne budžete, upozoravaju stručnjaci iz Udruge Franak.
Inače, procjene nakon dogovora Ministarstva financija i banaka o novoj kamatnoj stopi pokazale su da će uštede biti nešto manje nego da se primijenilo prvotne izmjene zakona, u čijoj izradi banke nisu sudjelovale. Prve procjene pokazuju da će se promjena više isplatiti onima koji su kredit uzeli kasnije, ili na dugi rok, odnosno onima koji su tek na početku otplate, jer veći dio rate još čini kamata, dok će oni koji su već na polovici otplate ostati nešto kraćih rukava. Računica Ministarstva financija pokazala je da bi se rate u prosjeku trebale smanjiti jednu petinu, što, naravno, ovisi o tome kada je kredit ugovoren, kolika je rata i u kojoj je fazi otplate.