Kad država samu sebe proglasi transparentnom, a istodobno onemogući provjeru – nešto je sumnjivo. Upravo je to učinila policija odbacujući argumente udruga za ljudska prava da policajci zlostavljaju, tuku i pljačkaju izbjeglice na granicama: postupamo po zakonu, tvrdi policija, nezakonitosti nisu utvrđene, sve je u najboljem redu, pa ipak – provjeriti ne možete. Policija očekuje da im vjerujemo na riječ. [Read more…]
Vrijeme je za Sjedinjene Europske Države
Izbjeglička kriza poprima globalne razmjere, imamo globalnu ekonomiju, globalne korporacije, globalne klimatske promjene ali i globalni terorizam. Globalizacija je već pobijedila, ali ne postoje odgovarajući mehanizmi koji bi ljudima omogućili i kontrolu i zaštitu od globalizacije, upozorava naš komentator te otvara pitanje sudbine nacionalnih država jer one više nisu model koji omogućava zaštitu od svih tih globalnih pojava. [Read more…]
Naš neprihvaćeni poklon izbjeglicama u Slavonskome Brodu
Kad sam nedavno skupini prijatelja govorio o mojoj predbožićnoj humanitarnoj akciji u zimskom tranzitnom centru za izbjeglice u Slavonskom Brodu u Hrvatskoj, jedan od slušatelja prokomentirao je: ”Pa zar oni još putuju? Ništa se više ne čuje o izbjeglicama. Ja sam pomislio da ih više kod nas nema!” [Read more…]
Pendrekom po Alahu
“Naval beguncev na slovensko mejo se nadaljuje tudi danes.” “Naval beguncev na Evropsko unijo ne popušća” vrište naslovi slovenskih portala. Situacija nije ništa bolja ni drugdje. Naslov srpskih kolega na jednom od portala ovih dana glasio je :”U Preševu uobičajeno vanredno”. Sirijci, Afganistanci, Iračani, Iranci, Pakistanci i ini nesretni ljudi u tisućama pristižu na područje bivše nam domovine, a sada poprilično posvađane regije, bježeći od rata i neimaštine u obećane zemlje [Read more…]
Jovan Ćulibrk: ”Papa Franjo nam je predložio da raspravljamo o Stepincu”
(Opaska uredništva Autografa 1: Ponavljamo i ove subote intervju s episkopom Ćulibrkom zbog velikog zanimanja naših čitatelja).
(Opaska uredništva Autografa 2: Od četvrtka 27. kolovoza se na kioscima Srbije može kupiti novi broj tjednika Nedjeljnik koji na naslovnoj stranici donosi intervju s episkopom slavonskim, gospodinom Jovanom Ćulibrkom. Episkog pakračko-slavonski Jovan smatra da je opremom izamnipulirana njegova poruka i da naslov koji je uredništvo rečena tjednika dalo razgovoru: “Srbi, dobro vagajte svaku reč o Stepincu”, ne odgovara niti duhu intervjua niti njegovoj poruci. Zamolili smo gospodina Jovana da nam pošalje intervju onakav kako ga je autorizirao za objavu u Beogradu. Ocijenili smo da se radi o prvoklasnom razmišljanju iskrenog i Bogu posvećenog čovjeka koje treba biti poznato široj hrvatskoj javnosti, pa smo zamolili gospodina Jovana da dozvoli da ga prenesemo u cijelosti. Oprema i naslov intervjua kakav se donosi na našem portalu je dogovoren s gospodinom Jovanom. Tekst u potpunosti odgovara onomu što je gospodin Jovan kazao novinaru Nedjeljnika.) [Read more…]
Jovan Ćulibrk: ”Papa Franjo nam je predložio da raspravljamo o Stepincu”
(Opaska uredništva Autografa: Od četvrtka 27. kolovoza se na kioscima Srbije može kupiti novi broj tjednika Nedjeljnik koji na naslovnoj stranici donosi intervju s episkopom slavonskim, gospodinom Jovanom Ćulibrkom. Episkog pakračko-slavonski Jovan smatra da je opremom izamnipulirana njegova poruka i da naslov koji je uredništvo rečena tjednika dalo razgovoru: “Srbi, dobro vagajte svaku reč o Stepincu”, ne odgovara niti duhu intervjua niti njegovoj poruci. Zamolili smo gospodina Jovana da nam pošalje intervju onakav kako ga je autorizirao za objavu u Beogradu. Ocijenili smo da se radi o prvoklasnom razmišljanju iskrenog i Bogu posvećenog čovjeka koje treba biti poznato široj hrvatskoj javnosti, pa smo zamolili gospodina Jovana da dozvoli da ga prenesemo u cijelosti. Oprema i naslov intervjua kakav se donosi na našem portalu je dogovoren s gospodinom Jovanom. Tekst u potpunosti odgovara onomu što je gospodin Jovan kazao novinaru Nedjeljnika.) [Read more…]
Povratnik od bronce
Prema podacima UNHCR-a u Hrvatsku se nakon Domovinskoga rata vratilo gotovo 133.000 Srba. Mnogi od njih i u Ličko senjsku županiju. Jednome se, međutim, povratak uporno ne dopušta. Ne, nije riječ o zločincu ili osporavatelju Hrvatske. Upravo suprotno. Za njega Lijepa naša ni na trenutak nije bila sporna. Ponosio se, kao što već vrapci na grani znaju, i rodom srpskim i domovinom Hrvatskom…
Zavičaj mu je prvom prilikom, 1992. godine, uzvratio lansiranjem kipa u zrak. Nije se štedjelo na eksplozivu. Sistematski je razoren. Tako da ga se nije moglo obnoviti. Kako je original uništen iz domoljubnih potreba, za potrebe obljetnice 150. godine rođenja 2006. u Teslinoj godini načinjen je novi odljev ovog djela hrvatskoga umjetnika Korčulanina Frana Kršinića.
Da apsurd bude veći, hrvatski stručnjaci, zahvaljujući hrvatskim minerima, morali su se zaputiti čak do “neprijatelja” u Beograd, na Bulevar kralja Aleksandra i po tamošnjoj replici izliti novi spomenik.
Živi ljudi za povratak trebaju kuće i mirnodopsku atmoferu, a ovi brončani zahtijevaju trgove i kažnjavanje počinitelja koji nikad nisu odgovarali ni za rušenje kipa ni za palež rodne kuće Nikole Tesle.
Živi ljudi za povratak trebaju kuće i mirnodopsku atmoferu, a ovi brončani zahtijevaju trgove i kažnjavanje počinitelja koji nikad nisu odgovarali ni za rušenje kipa ni za palež rodne kuće Nikole Tesle
Kršinićev kip u srpskoj metropoli smješten je ispred Elektrotehničkoga fakulteta, a naš je skriven na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Potpuno zgotovljen sedam godina čeka da netko dođe po njega i vrati ga u Gospić, na glavni trg, koji se nekad zvao Trgom Nikole Tesle.
.
I snivao bi Kršinićev brončani znanstvenik svoj povratak u Gospić još dugo u podrumima Akademije da počekom godine Mirela Holy, Davor Bernardić i Damir Kajin nisu pokrenuli inicijativu da rođendan, 10. srpnja, bude proglašen Nacionalnim danom Nikole Tesle. Vlada to u ožujku prihvatila uz dodatak da će to ujedno biti i Dan znanosti, tehnologije i inovacija. Inicijativa se, s obzirom na to da je riječ o nacionalnome danu, našla u srijedu, 2. ožujka na sjednici Sabora.
Sve bi vjerojatno prošlo u najboljemu redu da su inicijativu obrazlagali samo Holy i Bernardić.
Nekoliko umivenih, marketinški od mržnje opranih HDZ-ovaca reklo bi kako smo mi ustvari sretna zemlja jer se u malom, ličkom selu Smiljan rodio velik čovjek koji je zadužio čovječanstvo. Laburisti bi to nekako povezali s nezaposlenošću i odljevom mozgova preko bare – našli bi oni već načina kako postojeću Vladu okriviti i za Teslin odlazak u Ameriku. Nitko se ne bi sjetio uspavane statue u podrumu Akademije i činjenice da se Gospić baš ne grabi da mu nakon svih peripetija osigura miran povratak na največi trg ličke metropole koji sad nosi ime Stjepana Radića.
Bernardić je objašnjavao kako je Tesla danas aktualniji nego pred sedamdeset godina te da valja nama preko UN-a tražiti da 10. srpnja bude Svjetski dan nauke. Sve bi ostalo na razini, onako dosadno, europski da i Kajin nije krenuo obrazlagati. Prisjetio se srušenih spomenika, dakle, ne samo ovog Teslinog već i na tisuće onih partizanskih podignutih u znak sjećanja na NOB ali i u zrak iz tog istog razloga. Da stvar bude žešća, domoljubne minere nazvao je barbarima i sav kozmopolitizam desnih zastupnika u trenu je otišao k vragu.
Kršinićev kip u srpskoj metropoli smješten je ispred Elektrotehničkoga fakulteta, a naš je skriven na Akademiji likovnih umjetnosti u Zagrebu. Potpuno zgotovljen sedam godina čeka da netko dođe po njega i vrati ga u Gospić, na glavni trg, koji se nekad zvao Trgom Nikole Tesle
HDZ-ov Duje Marasović zaboravio je u hipu sve PR savjete o novom licu stranke i egzaltirano poručio kako su po Gospiću padale granate, “a tu sad spominjete neki spomenik”. Raspravu je nazvao “šakom jada”. Pupovac je pak kazao kako nije spomenik Nikoli Tesli srušen jer je “izmislio izmjeničnu struju, već zato što je Srbin”.
Darko Milinović osporio je Pupovcu pravo da mu Tesla bude draži nego njemu jer ipak je on, za razliku od čelnika SDSS-a, Ličanin. To bi mu,valjda, trebalo garantirati Teslinu genijalnost. Što se spomenika tiče, Gospičani imaju, veli, čak tri lokacije za njega, a struka će reći koja je najbolja…
U zraku je ostalo visiti pitanje je li struka ili je to ipak politika bila ta koja je na trg uselila Radića umjesto znanstvenika iz Smiljana.
Poetirala je Vesna Škare Ožbolt meni nepoznatom izrekom Nikole Tesle s početka Drugog svjetskog rata o “mržnji Srba i Hrvata, tako jakoj da bi gradove i gradove osvjetljavala kad bi ju se moglo pretvoriti u struju”.
Pa ipak ja iz rasprave nisam dobila ni jedan valjan argument zašto odljev spomenika, koji je navodno stajao stotinu tisuća eura, čami u podrumu i neželjen godinama skuplja prašinu. Ukoliko ga Gospićani iz bilo kojeg razloga neće, neka ga daruju Rijeci.
Vjerujem da će se na riječkom Sveučilišnom kampusu naći mjesta za kip, ali i za Teslino razmišljanje o znanosti i životu. Rijeka je Gospiću masovnim odazivom na mobilizaciju pomogla u obrani u Domovinskom ratu, zbrinula je izbjeglice ne gledajući na nacionalnost, pa mu i sada može pomoći da se bez grižnje savjesti riješi Teslina brončanog povratka i očito velike muke kako na jednom trgu pomiriti Radića i Teslu i Tuđmana.