Posljednjih nekoliko dana nije lako biti Donald Trump. Mediji ga napadaju, nasrću na njega kao čopor vukova na putnika na šumskoj stazi u zimskoj noći, reže i kese mu se bijelim očnjacima. Trump ih odbija mašući bakljom, no neće još dugo. [Read more…]
Nacionalistički predsjednik znači good bye Pax Americana
Duboko sam razočaran Trumpovim arogantnim držanjem i izrazito nacionalističkim govorom na prekjučerašnjoj inauguraciji 45. predsjednika najmoćnije zemlje svijeta. [Read more…]
Donald Trump i Pavao iz Tarza
Dok po kiši i općem kijametu zagrebačkog petka kročimo uz apokaliptične predjele nekadašnjih velesajamskim paviljona, Ivan priča kako je prije mjesec i pol dana Angela Merkel u nekome govoru upotrijebila termin postfaktično ili postčinjenično društvo. [Read more…]
Not my President ali Trump je ipak predsjednik
Još uvijek sam u šoku, razočaran i duboko zabrinut za budućnost svijeta zbog Trumpove ovotjedne pobjede na američkim predsjedničkim izborima.
Dan poslije izbora je u uvodu u jednu televizijsku emisiju, u kojoj sam bio gost, urednik pročitao poduži ulomak iz kolumne koju sam o Trumpu napisao na ovom mjestu dva tjedna ranije, a zatim me priupitao što bih promijenio u svojoj kritici s obzirom na ishod izbora. [Read more…]
Do mira se stiže putem koji je u svibnju 1995. zacrtala HBK
Doista nije bilo nikakve potrebe da Vojislav Šešelj prošlog četvrtka bude u haaškoj sudnici. Dostojno ga je zamijenio sudac Jean Claude Antonetti. Velika Srbija? Legitiman cilj na demokratskom tržištu političkih ideja. Regrutiranje, naoružavanje, ratno huškanje, poticanje na zločine i transportiranje koljača na mjesta zločina? Ma ništa, samo bodrenje vojske. Nije kriv. [Read more…]
Može li Srbin, policajac, biti hrvatski mučenik?
Zastupam stav kao i pokojni bivši ministar policije Josip Boljkovac da je Domovinskomu ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj, koja je izbila u kolovozu 1990. tzv. Balvan revolucijom. Dana 31. ožujka obilježila se 25. godišnjica akcije “Plitvice” i pogibije (tzv.) prvog hrvatskog redarstvenika u Domovinskom ratu. [Read more…]
Istine i laži o Hrvatskoj
U jeku dogovaranja (čitaj trgovanja) oko toga tko će s kime i hoće li uopće netko s nekim(a), dakle u svoj toj silnoj i prenapuhanoj neizvjesnosti kakvu će vladu dobiti Republika Hrvatska, list koji nedvojbeno izražava stanovišta Katoličke crkve u Hrvatskoj (što nikako ne mora značiti i stanovišta aktualnoga pape!) počastio nas je tekstom upozorenja. [Read more…]
Haška satisfakcija obiteljima žrtava
Priopćenje povodom presude Žalbenog vijeća Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) u predmetu Stanišić i Simatović
Odluka Žalbenog vijeća Međunarodnog kaznenog suda za bivšu Jugoslaviju (MKSJ) osim što predstavlja mogućnost satisfakcije obiteljima žrtava, važna je i zbog porazne činjenice da nitko od pripadnika državnog vrha Srbije, uz izuzetak nižih zapovjednika JNA (Miodrag Jokić i Pavle Strugar / “Dubrovnik”, Mile Mrkšić i Veselin Šljivančanin / “Vukovarska bolnica”), nije osuđen sa zločine počinjene na teritoriju RH-a. Još uvijek se očekuje prvostupanjska odluka u predmetu Vojislava Šešelja za zločin počinjen na Ovčari.
Žalbeno vijeće MKSJ-a poništilo je oslobađajuću prvostupanjsku presudu, naložilo novo suđenje po svim točkama optužnice i odredilo zadržavanje optuženih Jovice Stanišića i Franka Simatovića u pritvorskoj jednici Tribunala
Žalbeno vijeće MKSJ-a poništilo je oslobađajuću prvostupanjsku presudu, naložilo novo suđenje po svim točkama optužnice i odredilo zadržavanje optuženih Jovice Stanišića i Franka Simatovića u pritvorskoj jednici Tribunala.
Spomenuto sudsko vijeće u svojoj odluci od utorka 15. prosinca odbacilo je prvostupanjsku presudu utemeljenu na standardu prema kojem čelnici Državne sigurnosti Srbije podređenim jedinicama (Crvene beretke – jedinica Državne bezbednosti za posebne namjene Republike Srbije, Škorpioni, Srpska dobrovoljačka garda, na čijem čelu je bio Željko Ražnjatović Arkan i Policija SAO Krajine) nisu pružali pomoć usmjerenu prema činjenju zločina već kontroli i održavanju okupiranog teritorija.
Podsjećamo, optužnica je Stanišića i Simatovića teretila, temeljem udruženog zločinačkog pothvata (UZP), te svih drugih oblika individualne kaznene odgovornosti, za zločin protiv čovječnosti i kršenje zakona i običaja ratovanja na području Hrvatske (Baćin, Cerovljani, Dubica, Saborsko, Poljanik, Lipovača, Škabrnja, Bruška, Dalj, Erdut, Lovinac, Vukovar, ….) i BiH.
Spomenuto sudsko vijeće u svojoj odluci od utorka 15. prosinca odbacilo je prvostupanjsku presudu utemeljenu na standardu prema kojem čelnici Državne sigurnosti Srbije podređenim jedinicama (Crvene beretke – jedinica Državne bezbednosti za posebne namjene Republike Srbije, Škorpioni, Srpska dobrovoljačka garda, na čijem čelu je bio Željko Ražnjatović Arkan i Policija SAO Krajine) nisu pružali pomoć usmjerenu prema činjenju zločina već kontroli i održavanju okupiranog teritorija
Prema navodima optužnice, Slobodan Milošević, Veljko Kadijević, Blagoje Adžić, Ratko Mladić, Radmilo Bogdanović, Milan Martić, Goran Hadžić, Radovan Karadžić, Biljana Plavšić, Željko Ražnjatović Arkan, Vojislav Šešelj, … identificirani su uz optuženike kao sudionici udruženog zločinačkog pothvata s ciljem prisilnog i trajnog uklanjanja ne-Srba s teritorija Hrvatske i BiH.
U ponovljenom postupku novoimenovano raspravno vijeće imat će priliku očitovati se o kaznenoj odgovornosti optuženika temeljem ovog koncepta u kontekstu postojanja zajedničkog cilja svih navedenih sudionika te doprinosa optuženika tom cilju.
Eugen Jakovčić
Documenta – Centar za suočavanje s prošlošću
Mirko Klarin: ”Miloševićeva je smrt spasila Gotovinu”
S Mirkom Klarinom, bivšim novinarom i osnivačem novinske agencije SENSE koja od 1998. izvještava i prati sva suđenja pred Haškim tribunalom, razgovarali smo u Puli, gdje bi se u dogledno vrijeme trebao otvoriti Centar za tranzicijsku pravdu u kojem će biti pohranjena kompletna arhivska građa proizašla sa suđenja za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije. [Read more…]
Kako će Nikolić surađivati s ustaškom državom?
Hrvatsko-srpske povijesne dodirne točke izvanredna su prilika za dodatno, barem privremeno i kratkotrajno udaljavanje dvije države i dobra prilika za manifestaciju ne naročito dobrih međunacionalnih odnosa.
Sva ta povijesna hrvatsko-srpska prožimanja, posebno intenzivna u razdoblju od 1918. do ranih devedesetih godina 20. stoljeća manifestiraju se o raznim obljetnicima zorno prikazujući da svaka strana ima svoju povijest koja potpuno negira onu drugu. [Read more…]