Michel Serres (rođen 1930.) kod nas je premalo čitan, nije zapravo čak ni poznat: a ovaj član Francuske akademije i dugogodišnji profesor na Stanfordu i na Sorbonni, sjajni student Ecole normale superieure ali i pomorski časnik, iz onoga što se nekada zvala ”malim prilikama”, to jest rođen bez ikakvih privilegija, svakako je jedan od najzanimljivijih filozofa našega vremena. [Read more…]
Misaoni okvir koji zastupam ne ostavlja prostor religiji
Da li su pitanja o odnosu znanosti i religije ponovo aktualna? Portal Autograf je vrlo nedavno objavio nekoliko članaka na tu temu (članci Željka Porobije, ovdje i ovdje i Marije Dugandžije), objavljena je knjiga, “Horizonti ateizma“, koja se, između ostaloga, bavi i takvim pitanjima, a sve to povrh oštre diskusije o vjeronauku u školama (polemika Marijane Bijelić i Anne Marije Grünfelder). [Read more…]
Sladoljev i Gajski: nitko i ništa osim za novinare u Hrvatskoj
Ostavimo sada postrance temu ateizma – napokon, on je kod mene tek posljedica jednog temeljnijeg stava, odnosno kritičkog preispitivanja tvrdnji i teorija na temelju svih nama dostupnih činjenica. Danas je kritično mišljenje na udaru brojnih pseudoznanstvenih ideja, a događa se i dosad neviđen fenomen da slabi i među ljudima koji su prošli visoko obrazovanje upravo u znanosti. [Read more…]
Ne vidim razlog zašto bi znanost i religija bile u suprotnosti
Godine 1935. Einstein je s dvojicom kolega objavio svoj rad kojim opovrgava eksperiment iz kvantne fizike, zapravo proglašava kvantnu fiziku nepotpunom teorijom. U tom eksperimentu se dvije čestice koje su nekad bile jedna pošalju na dvije udaljene točke planeta, u različita jata čestica. Kad se na njihova jata djeluje elektromagnetnim poljem, sve čestice u jatu okrenu svoj spin u pravcu polja, osim one jedne koja svoj spin okrene onako kako ga ima njena čestica-partner. [Read more…]
Teorija evolucije ruši svaku religiju. Ali baš svaku
Bauk scijentizma kruži Europom – i danas je riječ scijentist na ivici dobivanja statusa kojega je nekoć imala riječ vještica. Danas možete biti i najveća budala, ali uvijek se vaditi na to da su scijentisti još gori od vas. Jer oni, kako se često papagajski izriče, nezrelo i površnu shvaćaju znanost, pokušavaju – zamislite vi tog bezobrazluka – znanošću oboriti čak i religiju. [Read more…]
Hawking: Nitko nije stvorio svemir
Osim što je zadužio svijet svojim doprinosima na poljima kozmologije i kvantne gravitacije, ono po čemu će se pamtiti Stephena Hawkinga jest i snažna želja da popularizira znanost i znanstveni pristup, ali i njegova nevjerojatna pozitiva, upornost i humor kojim je inspirirao i inspirirat će milijune diljem svijeta.
Kako bismo, koliko je moguće, predstavili misao ovog ikoničnog znanstvenika, napravili smo pregled nekih od njegovih brojnih izjava kojima je tijekom godina kroz razne intervjue, dokumentarce, ali i djela koja je napisao, zainteresirao javnost.
”Postoji fundamentalna razlika između religije, koja se bazira na autoritetu, i znanosti, koja se temelji na promatranju i razlogu. Znanost će pobijediti, jer funkcionira.”
”Gledajte gore u zvijezde, ne dolje u svoja stopala.”
”Najveći neprijatelj znanja nije neznanje, već iluzija znanja.”
”Primijetio sam da čak i osobe koje tvrde da je sve unaprijed određeno i da ne možemo učiniti ništa kako bismo to promijenili, gledaju lijevo i desno prije nego prelaze cestu.”
”Ljudi koji se hvale svojim kvocijentom inteligencije su luzeri.”
”Vjerujem da je najjednostavnije objašnjenje da bog ne postoji. Nitko nije stvorio svemir i nitko ne upravlja našom sudbinom. Ovo me dovodi do velike spoznaje da vjerojatno ne postoji raj ni život poslije smrti. Imamo ovaj jedan život da se divimo velikom planu svemira i na tome sam neizmjerno zahvalan.”
”Kada bi nas posjetili izvanzemaljci, mislim da bi rezultat bio isti kao kada je Kolumbo otkrio Ameriku, što nije bilo baš dobro za domoroce.”
”Prijeti nam opasnost da ćemo uništiti sami sebe pohlepom i glupošću. Ne možemo i dalje gledati samo na sebe na ovom malenom, sve zagađenijem i sve napučenijem planetu.”
”U jednom trenutku mislio sam da ću doživjeti kraj fizike kakvu poznajemo, ali sada mislim da će se čudo otkrivanja nastaviti dugo nakon moje smrti.”
”Ako ste osoba s invaliditetom, vjerojatno to nije vaša krivica, ali nema koristi kriviti svijet za isto ili od njega očekivati da vas sažalijeva. Osoba mora imati pozitivan stav i mora situaciju u kojoj se našla okrenuti u svoju korist; ako je osoba hendikepirana, ne može si priuštiti da bude i mentalno ograničena. Smatram da bi se trebalo koncentrirati na aktivnosti u kojima nečija tjelesna ograničenja neće predstavljati ozbiljan hendikep.”
”Sljedeći put kada se netko požali da je napravio grešku, recite mu da je to možda dobra stvar. Jer, bez grešaka, ni ti ni ja ne bismo postojali.”
(Prenosimo s portala Jutarnjeg lista).
Željko Porobija: ‘Prvo sam napustio vjeru, a sad i Hrvatsku”
(Opaska uredništva Autografa: Intervju kolege Nenada Jarića Dauenhauera s našim kolumnistom Željkom Porobijem, premda je objavljen 4. veljače, prenosimo na našem portalu na dan kada kolega Porobija napušta Hrvatsku, što se događa na našu veliku žalost. Uz želju da mu krene što je moguće bolje u Njemačkoj, kamo odlazi, i da nam i dalje šalje vrlo kvalitetne kolumne, koristimo priliku mu se zahvaliti za sve ono dobro što je dao Crkvi, studentima, kolegama i našoj zemlji/društvu). [Read more…]
Prekomjerno ubijanje životinja neće riješiti udruge već znanost
Posljednjih stotinjak godina donijelo je nebrojene promjene u našoj civilizaciji, a jedna od definitivno štetnijih je iznimno povećana potrošnja mesa, što sa sobom povlači i masovni pokolj životinja. [Read more…]
Snježana Kordić: ”Jezikoslovci rade u korist nacionalističke politike”
(Opaska uredništva: Intervju prof. Snježane Kordić ostavljamo i ovaj tjedan zbog velike čitanosti i reakcija naših čitatelja/ica).
Lingvistica Snježana Kordić predavala je petnaestak godina na fakultetima u Njemačkoj: u Frankfurtu, Bochumu, Münsteru i Berlinu. U Njemačkoj je i habilitirala, odnosno stekla iznaddoktorski stupanj, godine 2002., [Read more…]
Snježana Kordić: ”Jezikoslovci rade u korist nacionalističke politike”
Lingvistica Snježana Kordić predavala je petnaestak godina na fakultetima u Njemačkoj: u Frankfurtu, Bochumu, Münsteru i Berlinu. U Njemačkoj je i habilitirala, odnosno stekla iznaddoktorski stupanj, godine 2002., a prethodno je završila postdiplomski studij lingvističke kroatistike i doktorirala 1993. na Filozofskom fakultetu u Zagrebu, gdje je bila i zaposlena na Odsjeku za kroatistiku od 1991. do 1995. godine. [Read more…]