autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Ljudska sigurnost kao nova paradigma

Autor: Ana Jerković / 29.11.2022.

Ana Jerković
Foto: LinkedIn

Na konferenciji o sigurnosti, znanosti i miru, Pugwash Hrvatska ugostio je čelnike Svjetske akademije, Rimskog kluba i globalnog Pugwasha.

Pugwash Hrvatska (Hrvatsko pagvaško društvo) i Svjetska akademija umjetnosti i znanosti organizirali su dvodnevnu konferenciju Security, Science and Peace Conference 2022, konferenciju o sigurnosti, znanosti, mirovnim politikama, međunarodnim odnosima i odgovornom globalnom upravljanju. Konferencija je održana pod pokroviteljstvom Predsjednika Republike Hrvatske. [Read more…]

Filed Under: ODJECI Tagged With: Albert Einstein, Ana Jerković, Bertrand Russell, Garry Jacobs, Ivo Šlaus, Mamphela Ramphele, Paolo Cotta Ramusino, Pugwah Hrvatska, Rimski klub, Robert Oppenheimer, Sergio Duarte, Svjetska akademija znanosti, Zvonimir Šikić

Sretni blagdani

Autor: Zvonimir Šikić / 30.12.2013. Leave a Comment

Uvriježilo se mišljenje da ljudi za blagdane nisu sretniji nego inače. Vjerojatno zato što blagdanska zadovoljstva (pečenu puricu, okupljenu obitelj i prijatelje) uglavnom poništava blagdanski stres (zagorjela purica, iritantna obitelj i nezahvalni prijatelji). Čak će i darove lako zasjeniti misao o onome što bismo si sami odabrali.

 

Očekujemo sretne osmijehe na licima najdražih dok otvaraju naše poklone, čudesne ushite koje će nam donijeti stari vjerski rituali i radost ponovnog susreta s obitelji i prijateljima. No velika očekivanja često su pogrešna, a mogu biti i toksična.

 

Pogrešna su jer se fokusiraju na ”vrhunce” (najljepši Badnjak, najluđa Stara godina), a zanemaruju svakodnevne teškoće koje najviše utječu na našu sreću (sate provedene u kuhinji, povišene glasove). Toksična su jer mogu dovesti do razočaranja (čak i do depresije).

Naša blagdanska maštanja prečesto gube bitku s blagdanskom stvarnošću. Možda treba odustati od stvaranja blagdanske čarolije i zadovoljstvo pronaći u smanjenju blagdanskih tegoba. Možda baš tako dođemo do najljepšega blagdanskog poklona, do potpuno neočekivane sreće

 

Istraživanja su pokazala da nas, na duge staze, dnevne nedaće i uzrujavanja teže pogađaju od velikih nesreća, kao što i mali svakodnevni užici više utječu na naše zadovoljstvo od velikih događaja.

 

Fokusirani na vrijeme radosti zaboravljamo da je ono i vrijeme napetosti i iritacija. Kolači su prepečeni, prometne gužve nas izluđuju, bezobzirni rođak opet je uništio božični ručak, dražesna dječica tuku se oko igračaka.

 

Naša blagdanska maštanja prečesto gube bitku s blagdanskom stvarnošću. Možda treba odustati od stvaranja blagdanske čarolije i zadovoljstvo pronaći u smanjenju blagdanskih tegoba. Možda baš tako dođemo do najljepšega blagdanskog poklona, do potpuno neočekivane sreće.

 

No, je li uvriježeno mišljenje i točno? M. A. Killingsworth pratio je više od 20 000 ljudi, skupljajući podatke o njihovu osjećaju sreće u slučajno odabranim trenucima njihova svakodnevnog života.

 

Pokazalo se da smo na blagdane uistinu sretniji nego inače. Dapače, Božić se pokazao najsretnijim danom u godini. Odmah do njega je Stara godina.

 

Kraj sve razmažene djece i bezobzirne rodbine blagdani su relativno sretni dani. Vrijeme provedeno s obitelji i prijateljima pokazuje se snažnim i ne lako slomljivim prediktorom naše sreće.

Kraj sve priče o blagdanskoj depresiji dosadna statistika poručuje da samoozlijeđivanje u zadnjem tjednu prosinca pada za 30% (hitna pomoć jest preopterećena u tom razdoblju, ali uglavnom zbog alkohola i prometnih nesreća, a ne zbog samoozlijeđivanja)

 

Kraj sve priče o blagdanskoj depresiji dosadna statistika poručuje da samoozlijeđivanje u zadnjem tjednu prosinca pada za 30% (hitna pomoć jest preopterećena u tom razdoblju, ali uglavnom zbog alkohola i prometnih nesreća, a ne zbog samoozlijeđivanja).

 

Naravno, to ne znači da su blagdani svima sretni, ili da ne bi mogli biti sretniji, već samo to da su nesretni blagdani iznimka, a ne pravilo. Mnogo je razloga za to, a najvažniji je da više vremena provodimo s obitelji i prijateljima (što je, već smo rekli, glavni prediktor naše sreće).

 

Mogu li nam blagdani biti još sretniji? Killingsworthovo istraživanje otkrilo je i da blagdansku kupovinu kao značajni stresor, koji je gotovo nepodnošljiv 23., 24. i 25. prosinca. (Mojoj supruzi nije trebalo to istraživanje. Ona darove kupuje mjesecima ranije. Mislim da će “projekt Božić 2014.” poćeti već u siječnju.) Također je dobro poznato da nas rijetko što toliko usrećuje kao pomoć drugima (dijelom je i u tome tajna blagdanske sreće).

 

Zapitajmo se na kraju zašto su se naši najveći blagdani smjestili u najnesretnije godišnje doba. Božić u prosincu nije rezultat točnog datiranja Isusova rođendana. Hanuka (koja može pasti bilo gdje između kraja studenog i kraja prosinca) tek je s vremenom postala vrlo važan židovski blagdan. Nova godina se poslije mnogih lutanja smjestila usred zime.

 

Sve te blagdane nije teško povezati s rimskim Saturnalijama, starim poganskim svečanostima koje su odvraćale ljudske misli od čemera i jada mračnih i hladnih zimskih dana. Činile su to uspješno kao što to čine i njihovi moderni slijednici.

Filed Under: ODJECI Tagged With: alkohol, alkoholizam, autograf.hr, Badnjak., blagdani, dar, depresija, hitna pomoć, M. A. Killingsworth, Nova godina, obitelj, Odjeci, poklon, purica, Zvonimir Šikić

Mjere štednje više nisu rješenje, nego izvor problema

Autor: Zvonimir Šikić / 31.10.2013. Leave a Comment

Mnogima se temeljni prihod, (iznos koji bi svaki građanin dobivao za osiguranje svojih temeljnih potreba), čini utopijskom ili čak apsurdnom idejom. No uskoro će doći vrijeme kada će se danas apsurdna ideja svima činiti očito prihvatljivom, a potom i neizbježnom, čak nužnom.

 

Možda ne toliko zbog toga što će ispreplesti zaštitnu mrežu u koju će padati najsiromašniji građani ili što će ublažiti za društveno zdravlje sve bolniju segregaciju bogatih i siromašnih, koliko zbog čisto ekonomskih razloga. Temeljni bi prihod lako mogao postati spasonosnom formulom kapitalizma (nije čudno što ga je propagirao i Milton Friedman).

 

Današnje kapitalističko-tehnološko ustrojstvo gospodarstva toliko je učinkovito u proizvodnji dobara da zahtijeva sve manje rada. Desetak radnika jedne čeličane proizvodi ono za što su nekada trebale stotine, jedan radnik na kombajnu obere ono što su nekada brale tisuće berača, osobna računala desetkovala su potrebe za uredskim službenicima itd.

 

Na mikrorazini to je fantastično, mnogo više outputa uz mnogo manje inputa. S manje troškova za radnu snagu produktivnost raste, a s njom i profiti. No problemi se pojavljuju na makrorazini.

 

Vaši su radnici moji kupci, a moji su radnici vaši kupci. Dakle, ako vi imate manje radnika, (ili ih manje plaćate), ja imam manje kupaca. Moji će poslovi opadati, pa ću i ja zapošljavati manje radnika (ili ću ih manje plaćati). Zato će se i vaši proizvodi slabije prodavati, pa ćete morati otpustiti (ili još slabije plaćati) još više radnika itd.

 

Deficit potražnje proširit će se cijelim gospodarstvom, poput plimnoga vala. Procjep između potencijalnog i aktualnog outputa ekonomije sve će se više širiti.

 

Mogući spas (možda i jedini u visoko automatiziranoj i kapitalističkoj ekonomiji) jest temeljni prihod. Njega će siromašniji i srednji sloj građana odmah potrošiti, što će stvoriti potrebnu potražnju koja će revitalizirati umrtvljeno gospodarstvo. Zapravo se ne radi ni o kakvoj velikoj mudrosti, nego o prvoj godini studija ekonomije.

Mogući spas (možda i jedini u visoko automatiziranoj i kapitalističkoj ekonomiji) jest temeljni prihod. Njega će siromašniji i srednji sloj građana odmah potrošiti, što će stvoriti potrebnu potražnju koja će revitalizirati umrtvljeno gospodarstvo. Zapravo se ne radi ni o kakvoj velikoj mudrosti, nego o prvoj godini studija ekonomije

 

Međutim, stvari ipak nisu jednostavne. Velik je problem da političari, koji kao i većina građana nisu prošli prvu godinu studija ekonomije, ideju temeljnog prihoda još uvijek smatraju utopijskom i apsurdnom. Nažalost, i mnogi ekonomisti su u tome društvu, a što je još gore i mnogi ministri financija od Osbornea do Linića.

 

(Na primjer, ekonomisti MMF-a bezuspješno uvjeravaju britanskog ministra da je smanjenje potrošnje, koje je uzrokovano strogim mjerama štednje, pogubna politika za britansko gospodarstvo. No on je i dalje uporno smatra presudnom za oporavak britanskoga gospodarstva. Ljubo Jurčić pokušava hrvatskom ministru objasniti istu stvar i jednako je bezuspješan, mada treba reći da je Hrvatska kao de facto članica eurozone u težoj situaciji.)

 

Za to postoje dva ključna razloga. Prvi je da su stroge mjere štednje u interesu kreditora, makar i uz cijenu smanjena, nikakva ili čak negativna rasta. Njihova je glavna briga ”jaki” neobezvrijeđen novac, a ne porast općeg blagostanja i slične ”socijalističke” ideje. Kreditori najviše od svega mrze inflaciju. Čak i ekonomski rast postaje nepoželjnim ako je njegova cijena inflacija. Noćna mora kreditora jest otplata dugova novcem smanjene vrijednosti. Što se njih tiče, ekonomija može tonuti u recesiju i nezaposlenost može slobodno rasti, dokle god se njihove rate vraćaju u ”jakoj” valuti.

 

No većina građana nisu bankari. Većina su dužnici, a ne kreditori. Zašto i ta većina misli da su stroge mjere štednje zdrava i razumna politika? Ta većina sigurno ne slijedi bankarske argumente (naš Linić čak ratuje s bankarima!).

 

Razlozi većine su drugačiji. U teškim vremenima kad je gospodarstvo u recesiji i kad većina pokušava vratiti svoje dugove, intuitivno se čini jasnim i bjelodanim da je ”rastrošnost” opasna. Stoga je ”štednja” u potpunoj rezonanciji s našim osjećajima. Ona pruža umirujuću i utješnu ruku našim strahovima. Doima se strogom, ali sigurnom i razumnom opcijom.

 

Ukratko, široko prihvaćanje strogih mjera štednje običan je atavizam sličan široko rasprostranjenoj sklonosti prema masnoj i slatkoj hrani. Većina vremena što ga je homo sapiens dosad proveo na zemlji, bila je obilježena teškom oskudicom. Visokokalorična hrana bila je rijetkost koju je trebalo konzumirati u što većim količinama, čim se za to pružila rijetka prilika. Nije čudno što je prirodna selekcija preferirala ljubitelje masnih i slatkih zalogaja.

 

No evolucija nije uspjela održati korak s brzinom kojom je masna i slatka hrana postala dostupnom građanima uspješno automatiziranih kapitalističkih ekonomija, pa u njima znak siromaštva više nije glad, nego pretilost. Danas živimo u bitno različitim vremenima, ali su naši instinkti ostali isti.

 

Na sličan način i basna o rastrošnome cvrčku koji zimi umire od gladi i marljivu mravu koji će je preživjeti zahvaljujući svojoj štedljivosti rezonira s našim atavističkim strahovima. Ti duboko ukorijenjeni strahovi ne dopuštaju da prihvatimo racionalni argument da je glavni problem današnje automatizirane kapitalističke ekonomije potražnja, a ne ponuda.

 

Zato svijet danas treba političare koji će razbiti te strahove, koji će i sebi i javnosti objasniti da stroge mjere štednje više nisu rješenje problema nego njegov izvor, a temeljni prihod jedan je od najvažnijih instrumenata u tome smjeru. Zato je švicarski korak prema temeljnom prihodu važan korak na putu otrežnjenja.

(Prenosimo sa: http://sikic.wordpress.com)

 

Filed Under: Ekonomija, Financije, Gospodarstvo, OSVRT Tagged With: autograf.hr, deficit, ekonomija, gospodarstvo, građani, kapitalizam, Linić, produktivnost, profit, radnik, temeljni prihod, Zvonimir Šikić

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT