autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Tesla je teško pitanje

Autor: Dragan Markovina / 10.04.2014. Leave a Comment

Kažu da je Lika zemlja vukova: opora, neprijazna, siva. Zimi sjeverni vjetar sa snijegom briše trag ljudi i životinja, raznosi u magli granicu brda i dolova; ljeti, pod užarenim nebom, pukotinom zijeva crvena zemlja, vri kamenjar zmijama, jetko miriše oštra i rijetka trava. A pjeva čobanka: ‘‘Oj, slobodo, alaj si krvava“.

 

Ovim riječima, koje je pjesnik Ivan Dončević uputio svojoj majci u Zagorje, mogli bismo dodati i to da je Lika zemlja lokalnih hadezeovaca, sasvim uvažavajući činjenicu da taj kraj ništa ne bi točnije opisalo od spomenute tvrdnje. Tako smo ovih dana u medijima ispratili još jednu epizodu tradicionalne ličke gostoljubivosti u interpretaciji lokalnih vlasti.

Dakle o čemu je riječ? Ni o čemu novom rekli bismo, budući da gledamo još jedan nastavak dosadno predvidive serije pod radnim naslovom Kako doživjeti koitalno iskustvo, a ostati nevin

 

Sjetit ćete se, nije tako davno bilo, kad je izvjesni sudac Milanović kao argumentaciju za presudu optuženog dodatno opteretio krivnjom za turske provale i atak na hrvatstvo tog kraja. Pa je isti sudac pokušaj silovanja okarakterizirao tradicionalnom gostoljubivošću tog kraja, da bi aktualni prijepori oko povratka miniranog spomenika Nikoli Tesli na središnji gradski trg samo dodatno obogatili lokalni kozmopolistički sentiment koji se već duže vrijeme osjeća u Gospiću.

 

Dakle, o čemu je riječ? Ni o čemu novom rekli bismo, budući da gledamo još jedan nastavak dosadno predvidive serije pod radnim naslovom Kako doživjeti koitalno iskustvo, a ostati nevin. Jednako kao i u slučaju retrospektivne izložbe posvećene Vojinu Bakiću, u kojem se cvijet malograđanske inteligencije odlučio praviti gluh i slijep na činjenicu organiziranog fizičkog uništavanja njegovih spomenika, praveći se da je sve u redu i da svjedočimo jednoj normalnoj posveti velikom umjetniku čiji radovi i dalje stoje stameno u prostoru kano klisurine.

 

Posve na tragu Čadežovog uvjerenja kako teror nad drukčijima nije bio planiran i omogućen složnom šutnjom većeg dijela građanske inteligencije. Čadež bi se, kao i službena država, uostalom, očito volio probuditi u zemlji moderne europske demokracije kojoj se nisu desile devedesete godine. A kako se spomenute godine nisu desile, nema nikakve potrebe da se obračunavamo s njihovim nasljeđem.

Ukratko, čitava problematika povratka spomenika Nikoli Tesli u Gospić, koja je iznova inicirana saborskom raspravom i proglašenjem 10. srpnja danom Nikole Tesle, po tumačenjima lokalnih vlasti, na čelu s Milinovićem u ulozi sive eminencije, svodi se na minoran komunalni problem

 

Ili, kako bi rekao Darko Milinović optužujući kao odgovorne za nepostavljanje Teslina spomenika one koji traže da se vrati gdje je bio, na Trg Stjepana Radića. “Mislim na Pupovca i njegovu grupaciju. Predložio sam u Gospiću četiri lokacije, jedna je ispred KIC-a, druga ispred strukovne škole i gimnazije, treća ispred Visoke učiteljske škole i četvrta, koja je odbijena, bila je na zemljištu pravoslavne crkve”, kaže Milinović, po kojem rasprava u parlamentu ne zaslužuje pažnju zbog naglaska da je kip bio srušen “zato što je Tesla Srbin”.

 

Ovako osebujnim pristupom problematici povratka Teslinog spomenika Milinović nam se prikazuje kao netko tko je s Marsa aterirao u Gospić i kao čovjek koji nema ništa sa samim sobom, ni sa svojim nekadašnjim vezivanjem lancima ispred riječkog suda tijekom suđenja Mirku Norcu.

 

Interesantno je to kako je Milinović nekada pledirao za jedinstvo kolektiva tražeći ukidanje postupka za Norčevo sudjelovanje u ubojstvima civila uz objašnjenje ‘‘Svi smo mi Mirko Norac“, dok sada zaziva kolektivnu amneziju i za rušenje spomenika optužuje nekakve utvare koje su spomenik iz samo njima znanih razloga srušile: ‘‘S gnušanjem odbijam insinuacije da Ličani i Gospićani ne žele natrag Teslin spomenik, hoće i ponosni su na hrvatskog znanstvenika, genija Teslu, a ‘u ime Ličana’ osuđujem vandalski čin miniranja i rušenja spomenika Tesli, djelo kipara Frana Kršinića.“

A u međuvremenu, dok intenzivno razmišljamo po kojim su kriterijima Radićeve ‘‘guske u magli“ ili Starčevićeve rasne teorije bitnije za Gospić od izmjenične struje, vrijedi lokalne moćnike upitati: A gdje ste bili 16. veljače 1992. godine kad je spomenik letio u zrak i ne osjećate li moralnu odgovornost da činom povratka na izvornu lokaciju kažete “ne“ vandalizmu u našem gradu?

 

Kamo je u međuvremenu nestao onaj dragi mu hrvatski kolektiv koji je devedesetih sve zajedno radio Dado nam nije uspio objasniti.

 

Ukratko, čitava problematika povratka spomenika Nikoli Tesli u Gospić, koja je iznova inicirana saborskom raspravom i proglašenjem 10. srpnja danom Nikole Tesle, po tumačenjima lokalnih vlasti, na čelu s Milinovićem u ulozi sive eminencije, svodi se na minoran komunalni problem. Jer, Bože moj, ljudi su ponudili čak četiri potencijalne lokacije za spomenik, a nailaze na toliku količinu nerazumijevanja. Nečuveno, rekli bi momci iz Leta 3.

 

Ono što međutim ličkim hadezeovcima promiče je činjenica da dobar dio upućene javnosti, pa i Milorad Pupovac, imaju kvocijent inteligencije veći od sobne temperature i razvijen logički sklop, te im je posve jasno čemu služi čitav niz neadekvatnih lokacija. Lijepo bi, naime, bilo čuti genezu pretvaranja glavnog gradskog trga u Trg Stjepana Radića, na kojem sada navodno ne postoje urbanistički preduvjeti za povratak Teslinog spomenika. Jer i malom djetetu je jasno da je takvo odbijanje da se vrhunski Kršinićev spomenik, koji je još 2006. godine po beogradskom predlošku iznova odliven, vrati na prvotnu lokaciju ništa drugo doli još jedna, ovaj put metaforička mina pod Teslin spomenik.

 

A u međuvremenu, dok intenzivno razmišljamo po kojim su kriterijima Radićeve ‘‘guske u magli“ ili Starčevićeve rasne teorije bitnije za Gospić od izmjenične struje, vrijedi lokalne moćnike upitati: A gdje ste bili 16. veljače 1992. godine kad je spomenik letio u zrak i ne osjećate li moralnu odgovornost da činom povratka na izvornu lokaciju kažete ‘‘ne“ vandalizmu u našem gradu?

Još tekstova ovog autora:

  • Zašto ogroman dio srpskog društva odbija istinu Srebrenice
  • Vlada ustvari legitimizira fašizam
  • Zašto ne bi trebalo odustati od ideje ukidanja izbora izvan RH
  • Kako smo došli do toga da se Zdravka Mamića u BiH nagrađuje
  • Kod KGK zapravo iznenađuje nedostatak straha od javnosti
  • Samo se društva bez budućnosti opsesivno bave prošlošću
  • Zašto Odboru za veterane smeta Dan antifašističke borbe
  • Zašto nitko ne čuje upozoravanja Ognjena Krausa?
  • Milanović zabio autogol koji bi ga mogao koštati izbore
  • Handke je uložio sav svoj ugled da podrži monstruma

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: UVIK KONTRA Tagged With: autograf.hr, Dragan Markovina, Gospić, guske, Hrvatska, Ivan Dončević, kolumna, Let 3, Lika, magla, Milanović, Nikola Tesla, politika, Radić, Sabor, sloboda, Starčević, Uvik kontra, Vojin Bakić

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Država će financirati obnovu i onima bez novca

    Država će financirati obnovu i onima bez novca

    anja-kozul
  2. Slučajna Hrvatska

    Slučajna Hrvatska

    marinko-culic
  3. Božje Novosti

    Božje Novosti

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Pomoć stiže sa svih strana

    Pomoć stiže sa svih strana

    novosti
  2. Sve su to naši ljudi

    Sve su to naši ljudi

    vladimir-jurisic
  3. Da mi je još tri metra drva

    Da mi je još tri metra drva

    vladimir-jurisic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  2. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.
  3. SNV sakuplja pomoć za stradale

    SNV sakuplja pomoć za stradale

    30.12.2020.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.