Jadranka Brnčić
Zen majstor Thich Nhat Hanh napustio je svoje tijelo 22. siječnja 2022. u rodnom Vijetnamu, gdje je to i želio nakon četrdeset godina izgnanstva i nakon što je 2014. bio doživio jak moždani udar. Vijetnamske vlasti su odobrile povratak Thicha Nhata Hanha tek 2018., ali policija u civilu bila je stacionirana ispred hrama u kojem je služio kako bi nadzirala njegove aktivnosti.
Deseci tisuća vjernika, često na koljenima i sklopljenih ruku na molitvu, oprostili su se od jednog od najutjecajnijih monaha. Molitve, meditacije, glazba, šutnja štovanja i poštovanja pratili su danonoćno njegov prijelaz sve do 31. siječnja, kada je njegovo tijelo kremirano nedaleko hrama Từ Hiếu u gradu Hue, kolijevci vijetnamskog budizma, gdje je 1942. bio zaređen navršivši šesnaest godina.
Thich Nhat Hanh bio je zen budistički monah, pjesnik, pisac, učitelj, mirovni aktivist. Kao mladi bhikshu ranih 1950-ih bio je aktivno uključen u pokret za obnovu vijetnamskog budizma.
Kad je započeo rat u Vijetnamu, redovnici i redovnice bili su suočeni s pitanjem hoće li se pridržavati kontemplativnog života i ostati meditirati u samostanima ili pomoći onima oko sebe koji pate pod bombardiranjem i ratnim previranjima. Thich Nhat Hanh bio je jedan od onih koji su odabrali oboje.
Osnovao je pokret angažiranog budizma, što je termin što ga je skovao u svojoj knjizi ”Vijetnam: Lotus u moru vatre”. Njegov je život od tada posvećen radu unutarnje transformacije za dobrobit pojedinaca i društva.
Godine 1966. je upoznao Martina Luthera Kinga. Zahvaljujući tom susretu, Martin Luther King je pozvao američku javnost da ustane protiv rata u Vijetnamu. Godine 1967. predložio je Thicha Nhata Hanha za Nobelovu nagradu za mir, pišući u pismu odboru za nagradu da je ”ovaj blag i skroman budistički monah”, ”učenjak golemih intelektualnih sposobnosti”, ”apostol mira i nenasilja”
Početkom 1960-ih Thich Nhat Hanh osnovao je Školu za mlade i društvenu službu, humanitarnu organizaciju od 10.000 volontera koja se temelji na budističkim načelima nenasilja i suosjećajnog djelovanja.
Kao znanstvenik, učitelj i angažirani aktivist također je osnovao budističko sveučilište Van Hanh u Saigonu, izdavačku kuću La Boi i utjecajni časopis mirovnih aktivista. Godine 1966. uspostavio je Red međubića, novi red temeljen na tradicionalnim budističkim Bodhisattva pravilima.
Nekoliko godina putovao je SAD-om i Europom, da bi studirao komparativne religije, istraživao i predavao budizam na sveučilištima Princeton, Colombia i Sorbonne, a i kako bi se zalagao za mir lobirajući kod zapadnih čelnika da okončaju rat u Vijetnamu i pozivao na prekid neprijateljstava u Vijetnamu, predvodio budističku delegaciju na mirovne pregovore u Parizu 1969., zbog čega su mu Sjeverni i Južni Vijetnam uskratili pravo da se vrati u Vijetnam.
Godine 1966. je upoznao Martina Luthera Kinga. Zahvaljujući tom susretu, Martin Luther King je pozvao američku javnost da ustane protiv rata u Vijetnamu. Godine 1967. predložio je Thicha Nhata Hanha za Nobelovu nagradu za mir, pišući u pismu odboru za nagradu da je ”ovaj blag i skroman budistički monah učenjak golemih intelektualnih sposobnosti”, ”apostol mira i nenasilja”.
Godine 1975. Thich Nhat Hanh je osnovao je zajednicu Sweet Potato u blizini Pariza, a 1982. preselio se na jugozapad Francuske u mjesto koje će uskoro biti poznato kao ”Selo šljiva” (Plum Village). Pod duhovnim vodstvom Thich Nhat Hanha Plum Village je izrastao iz male seoske farme u sada najveći i najaktivniji budistički samostan na Zapadu, s preko 200 redovnika i preko 10.000 posjetitelja svake godine koji dolaze iz cijelog svijeta kako bi naučili umijeće svjesnog življenja: prakse kao što su meditacija hodanja, sjedeća meditacija, meditacija jela, potpuno opuštanje, radna meditacija i živoga mira, osmijeh i svjesno disanje.
Sve su to drevne budističke prakse, čiju je bit Thich Nhat Hanh destilirao i razvio kako bi se lako i snažno primjenjivao na izazove i poteškoće našeg vremena. U posljednjih dvadeset godina više od 100.000 ljudi, bez obzira na svoju religijsku pripadnost, obvezalo se slijediti modernizirani kodeks univerzalne globalne etike Thicha Nhata Hanha u svom svakodnevnom životu, poznat kao ”Pet praksi svjesnosti”
U posljednjem desetljeću Thich Nhat Hanh otvorio je samostane u Kaliforniji, New Yorku, Vijetnamu, Parizu, Hong Kongu, Tajlandu, Mississippiju i Australiji te prvi europski Institut primijenjenog budizma u Njemačkoj.
U novije vrijeme pokrenuo je i web stranicu Wake Up, svjetski pokret tisuća mladih koji obučavaju prakse svjesnog življenja, a pokrenuo je i međunarodni program Wake Up Schools koji obučava učitelje da podučavaju svjesnost u školama u Europi, Americi i Aziji.
Najveći učitelji, kao što je bio Thich Nhat Hanh, ostavljaju duboki trag u tkivu svijeta ne toliko zbog samog učenja koje neumorno dijele svima koji žele slušati radi njihova dobra i dobra svijeta, nego još više zbog toga što cjelokupnim svojim životom, ponašanjem, načinom na koji govore i ophode se, mirnom, spokojnom i hrabrom prisutnošću utjelovljuju ta učenja. I ona prelaze granice jedne religije ili kulture
Njegova su učenja utjecala na političare, poslovne vođe, aktiviste, učitelje i brojne druge. Posljednjih godina vodio je duhovne vježbe za članove američkog Kongresa i za parlamentarce u Velikoj Britaniji, Irskoj, Indiji i Tajlandu. Obraćao se Svjetskom parlamentu religija u Melbourneu i UNESCO-u u Parizu, pozivajući na konkretne korake za preokretanje ciklusa nasilja, rata i globalnog zatopljenja.
Najveći učitelji, kao što je bio Thich Nhat Hanh, ostavljaju duboki trag u tkivu svijeta ne toliko zbog samog učenja koje neumorno dijele svima koji žele slušati radi njihova dobra i dobra svijeta, nego još više zbog toga što cjelokupnim svojim životom, ponašanjem, načinom na koji govore i ophode se, mirnom, spokojnom i hrabrom prisutnošću utjelovljuju ta učenja. I ona prelaze granice jedne religije ili kulture.
Thay (učitelj) je za života napisao preko stotinu knjiga. One su uključivale budistička učenja, lirske autobiografije, poeziju, kaligrafiju, prijevode budističkih tekstova, dječje knjige. Imao je smisao za humor i magično lak mudar govor i o teškim temama.
U komentarima ljudi koji su reagirali na njegovu smrt naći će se svjedočanstva o tome kako su Učiteljeva učenja spasila njihove brakove, njihov razum, čak i živote.
U kratkoj knjizi ”Istinska ljubav: praksa buđenja srca piše”: ”Razumijevanje je bit ljubavi. Ako ne možete razumjeti, ne možete voljeti”. Razumijevanje najdubljih nevolja, težnji i patnji bližnjih nužno je da bismo ih mogli istinski voljeti, a za razumijevanje potrebno je vrijeme i ”duboko gledanje”.
Za istinsku ljubav nužna je istinska prisutnost: ”Draga/dragi, znam da si tu i to me čini sretnim/sretnom”.
To je mantra koju je primjenjivati na sve živo, govoriti punom mjesecu, cvjetovima šljive, mravima u travi: ”Znam da si tu i drago mi je zbog toga”. Ona dovodi do svjesnosti čuda u svakodnevnici oko nas. Knjiga ”Čudo svjesnosti: Uvod u praksu meditacije” referentna je za ovu temu.
Thich Nhat Hanh bio je značajan aktivist za zaštitu okoliša. Još 1970. organizirao je veliku ekološku konferenciju. Predvidio je ekološku krizu u kojoj se nalazimo – klimatsku krizu, izumiranje vrsta i gubitak biološke raznolikosti, zagađenje plastikom.
U knjizi ”Zen i umjetnost spašavanja planeta”, objavljenoj 2020., Thai kaže da ne možemo izliječiti planet, a da prvo ne izliječimo sebe. Pažnja i duhovna revolucija nužni su da bismo imali nadu da ćemo zaštititi prirodu, ograničiti klimatske promjene i tako spasiti sebe.
U knjizi ”Zen i umjetnost spašavanja planeta”, objavljenoj 2020., Thai kaže da ne možemo izliječiti planet, a da prvo ne izliječimo sebe
Ovo počinje ljubavlju prema sebi, prema drugim bićima, prema Zemlji. Moramo se zaljubiti u Zemlju. Hodati kao da je svaki korak poljubac za ovaj nevjerojatan planet koji je naš dom i jedini dom svakog čovjeka kojeg smo voljeli ili koji je ikada disao.
U knjizi ”Ljubavno pismo Zemlji”, Thay nas moli da cijenimo ono što imamo na ovoj Zemlji, našem domu. Govori o nadilaženju koncepta okoliša kao da je izvan nas. Mi smo sastavni dio okoliša, a ne izvan njega. Nedostatak te svijesti razlog je konzumerizma.
Thay ističe koliko je ključno prepoznati i odgovoriti na stres koji stavljamo na Zemlju te upozorava da su svjesnost i duhovna revolucija nužni za zaštitu prirode i ograničavanje klimatskih promjena. Ako osjećamo čuđenje i poštovanje prema Zemlji, zaustavit ćemo aktivnosti koje joj štete, aktivnosti poput spaljivanja fosilnih goriva, korištenja sistemskih pesticida, punjenja oceana plastikom.
Knjiga ”Svijet koji imamo: budistički pristup miru i ekologiji” uključuje viziju budućnosti Zemlje. Uključuje ”Spis o obvezi mirovnog sporazuma na Zemlji” u kojem Thay opisuje načine na koje možemo djelovati.
Thai je želio da se njegov pepeo podijeli između hrama Tu Hieu, raznih mjesta njegova zen učenja diljem planeta, kao, naravno, i u selu Plum Village. To je ujedno i posljednja poruka Učitelja: preuzimamo ju i nosimo u budućnost dajući svijetu svoju ljubav i svoje razumijevanje, svoju slobodu i svoj mir.
Hvala, dragi Thay, za veliku biblioteku mudrosti, za mir i ljubav koju ste stvorili na ovoj divnoj Zemlji. Voljela bih da smo ti dobri učenici.
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.
Još tekstova ovog autora:
- Papa Franjo nas poziva: ”Činimo sve dobro koje možemo!”
- Britanska monarhija, Crkva i sinodalnost
- S odlaskom profesora Žmegača otišao je cijeli jedan svijet
- Želim li da se svijet promijeni?
- Prostor za trećeg(a) – opće dobro – u dijalogu
- Antisemitizam u Hrvatskoj i dalje je prisutna anomalija
- Susret s Irinom iz Mariupolja
- Bio nam dobar Prelazak!
- Refleksija uz rat u Ukrajini: što znači – biti za mir?
- Sretna još jedna ili nova 2.0 godina