Tko se boji roda još

Na svijetu ništa novo. Ako je suditi po novom dokumentu “Muško i žensko stvori ih”, Sveta Stolica nastavlja zamjenjivati teze vidjevši u rodnim teorijama ideologiju te pokazujući nespremnost prihvatiti temeljne pojmove rodnih teorija koje, između ostalog, dekonstruiraju upravo rodnu ideologiju, stereotipizaciju rodnih uloga kao prirodno stanje stvari i ”prirodnost” binarnog heteronormativnog shvaćanja ljudske seksualnosti.

U 21. stoljeću nam je valjda već svima jasno da naš ljudski potencijal, naše uloge, pa i seksualnost nisu utemeljeni u našim spolnim organima. Znanstvena antropologija opovrgava tvrdnje i ograđuje se od katoličke, koja se konstantno poziva na antropologiju čovjeka i prirodno stanje stvari.

Katolička antropologija ne prestaje inzistirati na doslovnom tumačenju Postanka gdje je Bog stvorio muškarca i ženu. Točka. Postojanje interseksualnih osoba tako se negira, a stvarnost koju te osobe žive smatra se ideologijom.

Spol određuje i razlike koje definiraju čovjeka, pa tako katoličanstvo uporno nastavlja u celofan pakirati već debelo zastarjele aristotelovske ideje da je muškarac razuman, postojan, okrenut društvenom, a žena emotivna, nepostojana, okrenuta privatnom.

U 21. stoljeću nam je valjda već svima jasno da naš ljudski potencijal, naše uloge, pa i seksualnost nisu utemeljeni u našim spolnim organima. Znanstvena antropologija opovrgava tvrdnje i ograđuje se od katoličke, koja se konstantno poziva na antropologiju čovjeka i prirodno stanje stvari

Dakle, prirodno je i ispravno biti ili heteroseksualni muškarac koji vodi ili heteroseksualna žena koja služi, sve ostalo, čini se, rastače čovjeka i obitelj.

Zatvorit ćemo oči pred činjenicom da obitelj najrazornije rastače nasilje, ono koje se tako često događa upravo u heteroseksualnim brakovima gdje se zna tko je i što radi muško, a tko i što žensko.

Zatvorit ćemo oči pred mnogim činjenicama i nastaviti zastrašivati stado ugrozom obitelji od strane pedera, feministkinja i svih onih koji se odbijaju uklopiti u binarni kalup snažnog hetero muškarca i nježne hetero žene.

Ne radi se tu o nerazumijevanju ili nemogućnosti shvaćanja rodnih teorija, već o očuvanju institucionalizirane pozicije moći koja počiva na prvotnosti muškarca i diskriminaciji žena i seksualnih manjina.

A kada struktura počiva na diskriminaciji, dvije su moguće opcije daljnjeg djelovanja.

Jedna se temelji na legitimizaciji diskriminacije kroz narativ u kojem se diskriminaciju prikazuje kao prirodno stanje stvari.

Druga se temelji na dekonstrukciji i transformaciji diskriminatornih hijerarhija koje počivaju na muškoj moći.

Prva opcija tvrdi da posjeduje apsolutnu istinu, inzistira na dogmi i nepogrešivosti jednog čovjeka. U čovjeku vidi prvo muškarca, tek onda ženu, a ljudske potencijale i uloge smatra upisanim u spolu. Dominantna je i zagovara se s pozicija moći.

Druga opcija traga za istinom i inzistira na znanstvenoj metodologiji i suradnji. Čovjeka vidi kao osobu i smatra da potencijali i uloge čovjeka nisu upisani u našim spolnim organima. Dolazi s margine i zahtijeva rodnu ravnopravnost.

Tina je pak eklatantan primjer one druge opcije koja nastoji transformirati diskriminatorne strukture Crkve kojoj pripada. Ne, ne zagovara abortus kako su joj odmah pripisali napadači. Da razjasnimo, osobno mu se kao katolkinja protivi, ali protivi se i njegovoj zakonskoj zabrani imajući razumijevanja za kompleksnu stvarnosti koju žive žene i za stvarnost pluralnog, sekularnog društva u kojem živimo svi

Eklatantni primjer prve opcije nedavno nam je demonstrirao pater Ivan Ike Mandurić u svojoj najavi kampa za muškarce. Muškarac, tvrdi, ako se posveti samo domu i obitelji, može postati tek loša žena. Žena pak ne zna što je muškarcu u srcu, a muškarac je pozvan za više – za uspon na najviše planine, treba se otkriti kao ratnik, fajter, vođa.

Iako se nakon optužbi javnosti za seksizam Ike pokušao ispraviti, ostaje činjenica da se iz katoličkih krugova nitko nije oglasio kritikom na takav seksistički ispad. Nisu se oglasili ni biskupi, ni kler ni katolički portali.

U to su vrijeme, čini se, bili zauzeti napadom na teološku školu u Dubrovniku, koju organizira biskup Mate Uzinić, zbog predavačice, feminističke teologinje Tine Beattie. Seksizam je, čini se, ok, ali feministička teologija – oslobodi nas, Bože.

Argumenti u ovom napadu nisu pronašli svoje mjesto, a sve što su napadači iskazali je ozbiljno nepoznavanje rada Tine Beattie.

Tina je pak eklatantan primjer one druge opcije koja nastoji transformirati diskriminatorne strukture Crkve kojoj pripada. Ne, ne zagovara abortus kako su joj odmah pripisali napadači. Da razjasnimo, osobno mu se kao katolkinja protivi, ali protivi se i njegovoj zakonskoj zabrani imajući razumijevanja za kompleksnu stvarnosti koju žive žene i za stvarnost pluralnog, sekularnog društva u kojem živimo svi.

Da, Tina Beattie protivi se diskriminaciji žena i seksualnih manjina u Rimokatoličkoj crkvi. Protivi se svakom obliku diskriminacije jer diskriminacija je nasilje. I zalaže se za prihvaćanje integriteta i dostojanstva svake osobe, neovisno o spolu ili seksualnoj orijentaciji.

I kao takva Tina Beattie je očito problem onima koji u 21. stoljeću uporno biraju prvu opciju. Oni naravno nemaju teoloških argumenata kojima bi se uhvatili u koštac s teološkim opusom Tine Beattie, ali imaju obraza demonizirati ju kao zagovornicu pobačaja. Imaju obraza diskreditirati nastojanja biskupa Uzinića u hvalevrijednom pothvatu da teologinjama i teolozima pruži uvid u neka suvremena teološka strujanja i prostor dijaloga o kršćanstvu u suvremenom, pluralističkom i sekularnom društvu.

Imaju obraza i toliko podcjenjivati studentice i studente teologije da bi školu, pretpostavljam, zabranili kako bi se mlade i naivne teologinje i teologe zaštitilo od razornih ideja strašne žene Tine Beattie koje tako mladi valjda nisu u stanju kritički procesuirati.

I dok se na seksističke izljeve ne reagira, feministička teologija iskamčila je čak i reakciju biskupa iz druge države.

Tina Beattie protivi se diskriminaciji žena i seksualnih manjina u Rimokatoličkoj crkvi. Protivi se svakom obliku diskriminacije jer diskriminacija je nasilje. I zalaže se za prihvaćanje integriteta i dostojanstva svake osobe, neovisno o spolu ili seksualnoj orijentaciji

Mostarski biskup Ratko Perić godinama nije reagirao ni na prijavljen slučaj pedofilije u dječjem domu “Ivan Pavao II” u Čitluku, ali feminističku teologiju nije mogao pretrpjeti. Brzo se oglasio upravo zbog Tine i oštro prekorio biskupa Uzinića.

Regina Ammicht Quinn, još jedna zagovornica druge opcije, kaže: ”Opasno je razmišljati uz pomoć kritičkih rodnih kategorija. No, to nije opasno zato što se u tom slučaju produciraju ideologije. To je opasno zato što se ideologije raskrinkavaju.”

Tvrditi da je apsolutna istina da su narav, uloge i potencijal ljudi upisani u njihovom spolu i seksualnoj orijentaciji jest ideologija. Tvrditi da je apsolutna istina da su diskriminatorne hijerarhijske strukture naravni poredak jest ideologija. Tvrditi da netko posjeduje apsolutnu istinu jest ideologija.

Razumljivo je da u naša nesigurna, promjenjiva vremena ljudi traže sigurnost u postojanim i čvrstim okvirima i jasno definiranim identitetskim odrednicama. Da traže jasno definirano crno i jasno definirano bijelo. No kompleksnost naših identiteta i života nemoguće je oslikati crno-bijelo. I prvi i drugi živimo u nesigurnom svijetu u kojem je život nekad siv, a nekad žut.

Ne bojte se.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ ŽIRO RAČUN: HR8923600001102715720, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA O RAČUNU KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

• Osvijestimo svoje strahove i čuvajmo jedni druge
• Solidarno sa ženama koje su pobacile
• #ženeujavnomprostoru
• Ispravljanje povijesnih zabluda o sv. Mariji iz Magdale
• Silovanje je čin pokoravanja, ono je i ratna strategija
• HDZ-ovci prije nego su stručnjaci, stranački su poslušnici
• Bojite li se? Nemojmo se prepustiti strahu!
• Fiksacijom protiv djece
• Jednom k’o ni jednom
• Imati ili biti

» Svi tekstovi ovog autora