autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Tragedija naroda kojem je Thompson važniji od Šerbedžije

Autor: Branimir Pofuk / 07.06.2017. Leave a Comment

Branimir Pofuk aaNarod koji ne podupire svoje kazalište umire, ako nije već umro – ponavljao je ovih dana gdje god je stigao Duško Ljuština, citirajući Lorcu. Najavljujući 41. izdanje festivala Dani satire, ravnatelj Kerempuha imao je još nekoliko poruka koje mu je bilo važno prenijeti javnosti u tom rijetkom trenutku kada ima pred sobom mikrofone, kamere i pokojeg novinara.

“Namjera mi je unijeti poeziju u dramu, jednu poeziju koja je prošla kroz Ništa te nalazi novi početak u novom okviru”, napisao je Samuel Beckett. Tu rečenicu Duško Ljuština je malo skratio ponavljajući: “Ja želim unijeti poeziju u ovu dramu”.

Drama je sve ovo oko nas. Doduše, mogli bismo trenutak u kojem živimo nazvati i farsom i burleskom, ali smijeh nam može biti samo gorak. Prevelik je ulog u igri koju igraju ne za nas, nego s nama i našim životima ti klaunovi, iza čijih se maski skrivaju lažljivci, pljačkaši i ubojice.

Dobro je Duško Ljuština iskoristio priliku, znajući koliko je teško doprijeti do javnosti govorom o kulturi, o kazalištu i umjetnosti. Mnogo lijepih, dobrih, velikih i pametnih stvari ostaje našoj javnosti uskraćeno i skriveno iza dimnih zavjesta i mnogo magle koja se podiže kada se umjetnička pitanja ispolitiziraju i kada se pred kazalište pošalje ljude koji u njemu nikada nisu bili, ali ih se uvjeri da se unutra događa nešto što njih osobno ponižava i vrijeđa

Najavom vlastitog umirovljenja Duško je Ljuština privukao dodatnu pažnju javnosti. Ovo su mu, rekao je, posljednji Dani satire za koje se pobrinuo kao kao ravnatelj Kerempuha. Zasluženu pažnju iskoristio je i da progovori koju riječ o zahvalnosti prema Fadilu Hadžiću, koju je Kerempuh iskazao nazvavši Dane satire njegovim imenom.

Ali Grad i država, u pravu je Ljuština, nisu se pretrgli od iskazivanja zahvalnosti čovjeku koji je pokreno i osnovao, nabrajao je Ljuština, brojne  kapitalne i važne hrvatske kulturne ustanove, novine, časopise i ispisao veliki dramatičarski i filmski opus.

Povrh svega toga Duško Ljuština je gostovao i u emisiji Veto kolege Sanjina Španovića na N1 televiziji. I tamo je pokazao kako bi se morao držati i ponašati svaki čovjek od kulture i kazališta u ovoj zemlji. Branio je lavovski svoj vlastiti život, umjetnost i kulturu kojom se bavi i prijatelja Radu Šerbedžiju.

Da, naglasio je i to da je riječ o njegovom prijatelju, ali i čovjeku s imenom, prezimenom i djelom koji imaju svoje mjesto i veliku važnost u hrvatskoj kulturi.

Istaknuo je kako pljuvači po Šerbedžiji nisu nikada kročili nogom na Brijune, niti pogledali ijednu predstavu Teatra Ulysses. I u samom Ljuštini ima glumačkog dara i žara s kojim je izrekao kako je osamdeset šlepera laži iskrcano na ime Rade Šerbedžije. Podsjetio je i na ono neumjesno pitanje koje je Šerbedžiji svojedobno uputio Tihomir Ladišić na toj istoj N1 televiziji.

Dobro je Duško Ljuština iskoristio priliku, znajući koliko je teško doprijeti do javnosti govorom o kulturi, o kazalištu i umjetnosti. Mnogo lijepih, dobrih, velikih i pametnih stvari ostaje našoj javnosti uskraćeno i skriveno iza dimnih zavjesta i mnogo magle koja se podiže kada se umjetnička pitanja ispolitiziraju i kada se pred kazalište pošalje ljude koji u njemu nikada nisu bili, ali ih se uvjeri da se unutra događa nešto što njih osobno ponižava i vrijeđa.

Prisjetimo se nedavno slučaja i “skandala” s gostovanjem predstave Olivera Frljića na Marulićevim danima u Hrvatskom narodnom kazalištu u Splitu.

Kompromitirani i sada već bivši splitski župan Ževrnja u pravedničkom je bijesu i tobože zbog zabrinutosti za izvornu hrvatsku dramatičarsku riječ čak posegnuo za drastičnom mjerom ukidanja županijske financijske potpore Marulićevim danima, kao da su Mate Matišić i Tena Štivičić kineski autori, ili kao da u svojim djelima ne progovaraju o hrvatskoj prošlosti i sadašnjosti i nekima od najbolnijih mjesta hrvatskog društva, države i identiteta

Njihove gnjevne psovke dobile su veliku pažnju, a iza tog oblaka dima ostalo je javnosti gotovo nepoznato što se još tih dana događalo na splitskoj pozornici. Na primjer, sjajan odjek i hrpa nagrada koju su tamo pokupili redatelji i glumci dviju predstava zagrebačkog HNK. Bio je to trijumf predstava “Ljudi od voska” i “Tri zime”.

Zbog provokativnosti Frljićeve predstave i ljudi ispred kazališta koje je netko uvjerio da ih ovaj redatelj i autor osobno vrijeđa, ostali su u sjeni, kao neka sporedni i nevažni statisti, autori spomenutih predstava obasutih nagradama Mate Matišić i Tena Štivičić.

Bijesni prosvjednici pozivali su se na svoje uvrijeđeno hrvatstvo, katoličku vjeru i moral. Imala je potrebu svoj sud o tome izreći i Crkva i država.

Kompromitirani i sada već bivši splitski župan Ževrnja u pravedničkom je bijesu i tobože zbog zabrinutosti za izvornu hrvatsku dramatičarsku riječ čak posegnuo za drastičnom mjerom ukidanja županijske financijske potpore Marulićevim danima, kao da su Mate Matišić i Tena Štivičić kineski autori, ili kao da u svojim djelima ne progovaraju o hrvatskoj prošlosti i sadašnjosti i nekima od najbolnijih mjesta hrvatskog društva, države i identiteta.

Oni i ne pomišljaju da je Mate Matišić, na primjer, Hrvat i katolik, vjerojatno redovitiji na nedjeljnim misama od svih njih.

Mnogo je takvih primjera odvlačenja pažnje od bitnih i važnih stvari koje se događaju na hrvatskim kazališnim i koncertnim pozornicama. Na primjer, svaki iole informirani Hrvat ovih dana zna za rusku Sberbanku kao jednog od ključnih igrača u slučaju Agrokor, još jednoj tragičnoj farsi kojoj se ne nazire kraj. Za sudbinu čitave države svakako taj slučaj ima veliku važnost.

Lako je nahuškati ljude protiv Frljića, ali hajde ih pouči da odu u kazalište i pogledaju Matišića (…) Drama je sve ovo oko nas. Doduše, mogli bismo trenutak u kojem živimo nazvati i farsom i burleskom, ali smijeh nam može biti samo gorak

Ali, nisu se direktori Sberbanke sastajali ovih dana samo s hrvatskim političarima, premijerom, ministrima i prinudnim upraviteljem Agrokora. Meni je, primjerice, vrlo znakovita bila slika direktora Sberbanke s intendanticom zagrebačkog HNK Dubravkom Vrgoč i vijest kako je ta ruska banka jedan od glavnih sponzora te važne hrvatske kulturne ustanove, što Agrokor nikada nije bio, bilo gdje na polju kulture.

Danima i tjednima trajala je opsada medijskog prostora temom o zabranjenom koncertu Marka Perkovića u Mariboru. Čak je i državni vrh imao potrebu zauzeti se za nacionalne interese navodno napadnute i ugrožene u Mariboru. Ali, država nije imala potrebu reći ni jednu riječ u obranu Rade Šerbedžije. Zato je to učinio Duško Ljuština. Metafora o osamdeset šlepera uvreda i laži ostat će upamćena.

Demografija jest veliki problem, ali isto tako i zaglupljivanje koje Hrvate jednako upućuje prema vlastitom nestanku. Lako vam je tako neuki narod nahuškati protiv Frljića. Ali, hajde ih poučite i potaknite da odu u kazalište pogledati Matišića. Evo nove prilike za to na Danima satire, gdje su “Ljudi od voska” u HNK tek jedna od petnaest predstava važnog i sve potrebnijeg nam festivala.

(Prenosimo iz Večernjeg lista).

Još tekstova ovog autora:

  • Andrej Plenković i HNK Zagreb
  • Debakl u Afganistanu: sve je služilo nezasitnom profitu
  • Pogorelić protiv pandemije zaborava umjetnosti i ljudskosti
  • “Misa Mediterana” je blasfemija i dekadencija. Ali ne škodi
  • Oplakati sve mrtve je ljudski, a biti radostan božanski
  • Good Fest u Drnišu: prilika da (opet) budemo ljudi
  • Utrka milijardera u svemiru
  • Nigdje se publiku i umjetnike ne maltretira kao u Hrvatskoj
  • Srećom, život i svijet nisu tako jednostavno crno-bijeli
  • Vojni neboder “Vukovar” kao otirač i kamuflaža HDZ-a

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: KONTRAPUNKT Tagged With: Agrokor, Branimir Pofuk, Crkva, država, Duško Ljuština, HNK, Kerempuh, Kontrapunkt, Mate Matišić, N1, Samuel Beckett, Tena Štivičić, Tihomir Ladišić, Ulysses, Vrgoč, Ževrnja

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT