autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Tri hrvatska europska uspjeha i njihovo naličje

Autor: Damir Grubiša / 11.08.2022.

Damir Grubiša

Može se reći da Hrvatska ulazi u ovaj drugi semestar 2022. godine u strmom usponu što će reći s punim vjetrom u leđa, što se tiče Europske unije.

Vlada premijera-eurodiplomata Andreja Plenkovića bilježi, naravno, tri velika uspjeha: prvi je uspjeh izgradnja i puštanje u promet Pelješkog mosta; drugi je uspjeh, kako se prikazuje građanima i rađa euforiju među eurobirokratima u Bruxellesu, zeleno svjetlo ulasku Hrvatske u eurozonu, što znači uvođenje eura kao valute plaćanja u zemlji – što znači da euro postaje ”nacionalna valuta” – iako sam taj pojam, ”nacionalna valuta” – postaje anakronizam; treći je uspjeh što je Hrvatska dobila zeleno svjetlo za ulazak u prostor Schengenskog sporazuma, što znači da će granica Europske unije izbiti na istočne hrvatske granice, prema zemljama Zapadnog Balkana (kojemu i sama Hrvatska pripada).

Kada bi okolnosti, odnosno europska i svjetska situacija bile iste kao i pred godinu dana, onda bi to bili ”apsolutni uspjesi”, nedvojbeno događaji koji bi se pozitivno odrazili na Hrvatsku i njene građane. Ali…

U ovoj situaciji moramo sva tri ova uspjeha promotriti u njihovom negativu, odnosno vidjeti kontradikcije koje se otkrivaju ili će se otkriti u kratkom vremenskom roku, ako se situacija globalnog kaosa u svijetu i Europi ne popravi.

Prvo: Pelješki most. Europska unija je uložila, bespovratno, 330 milijuna eura u izgradnju mosta, što odgovara iznosu od 85 posto troškova izgradnje mosta; ostatak troškova pada na Hrvatsku, uz obvezu izgradnje pristupnih putova i poveznica s postojećem cestovnom infrastrukturom Hrvatske.

Postojala je, još i prije ideje o izgradnji Pelješkog mosta, ideja o izgradnji brze ceste kroz Neum, koja bi uživala eksteritorijalni status spram Bosne i Hercegovine i time bi još jače povezala BiH s Hrvatskom, da ne govorimo o još ambicioznijoj varijanti, da se Bosna i Hercegovina primi u kandidatski status za članstvo EU-a, baš onako kako će Ukrajina biti primljena, silom ruske agresije i snagom solidarnosti Europske unije s tom zemljom.

A zar Bosna i Hercegovina, koja je izložena unutarnjoj agresiji, odnosno samo-agresiji njenih triju etničkih komponenti, ne zavrjeđuje sličan status kao i Ukrajina?

Da je to učinjeno, i da je Bosna i Hercegovina imala status kandidata za članstvo u EU, lakši bi bili i pregovori o izgradnji brze ceste kroz Neum, kao i o posebnom aranžmanu s BiH koji bi pomogao konsolidaciji te zemlje i čvršće je povezao s Hrvatskom.

Da ne govorimo o ekonomskom učinku – devet kilometara brze ceste stajalo bi za trećinu do polovice ukupnog iznosa izgradnje Pelješkog mosta. Ali, za takvu odluku trebalo je čvrsto opredjeljenje i akcija EU-a da se srede odnosi u BiH i da se eliminiraju ekstremni nacionalizmi koji razaraju BiH iznutra.

Dakle, postoji i naličje Pelješkog mosta, a da ne govorimo o frapantnoj sličnosti izgradnje Pelješkog mosta s još jednim takvim pothvatom u povijesti, a to je izgradnja Korintskog kanala u Grčkoj, čija je izgradnja trajala od 1881. do 1893.

Sličnost s Pelješkim mostom je u tome, da su i tada, prije formalne odluke, pojedinci blizu vlasti otkupili terene kojim bi trebao prolaziti Korintski kanal, obogativši se, pojedinačno, i ujedno osiromašujući državnu blagajnu, koja je te terene morala otkupiti.

Svaka analogija je slučajna… Zato je i uveden pojam ”dužan k’o Grčka”, a Korintski kanal bio je jedan od triju događaja koja su tome pridonijela.

Drugi je problem s eurom. Da je euro uveden u situaciji kada nije bilo inflacije, tada bi se moglo dogoditi da i taj pothvat uspije.

Kada se rasplamsala debata o uvođenju eura, odnosno o pristupanju Velike Britanije eurozoni, tadašnji ministar financija Gordon Brown dao je izraditi 1997. godine test s pet pitanja, može li britanska ekonomija izdržati u konkurenciji s ostalim zemljama eurozone. Odnosno, neće li uvođenje eura imati dugoročno negativne posljedice po dobrobit britanskih građana.

Rezultat je bio negativan, ali je taj test ponovljen i 2003. godine i opet je dao negativne rezultate.

Kada je ispunila maastrichtske kriterije za uvođenje eura, 1. siječnja 2001. Grčka se pridružila jedanaestorici zemalja EU-a i uvela je euro. I tada, a iz perspektive grčke dužničke krize iz 2008., kako piše bivši ministar financija u Ciprasovoj vladi Janis Varufakis, parametri iz Maastrichta nisu bili realni pokazatelj spremnosti zemlje da uđe u eurozonu.

Realni pokazatelji su bili ekonomska struktura zemlje – kao i u slučaju Hrvatske, jedan od glavnih prihoda Grčke bio je turizam, koji može biti unosan i profitabilan, ali ako mu nedostaju druge komplementarne aktivnosti kao što je proizvodnja hrane za potrebe tog turizma, i slaba industrija – onda se dolazi do rezultata kao u Grčkoj.

A krajnji rezultat je, kaže Varufakis u svojoj knjizi ”Trpite ono što morate? Povijest Europske unije i njezina budućnost” (Sandorf, Zagreb, 2016.). da se životni standard u Grčkoj prepolovio, a broj siromašnih znatno uvećao.

A Hrvatska se, pritom, nalazi usred inflacijske krize i pred izbijanjem energetske krize, koja će nahrupiti punom snagom ove zime i njome će biti obilježene sljedeće godine, htjeli mi to ili ne.

Treći uspjeh s naličjem je ulaz u schengensku zonu. Svi ćemo likovati i veseliti se što više nećemo stajati u redovima na slovensko-hrvatskoj ili mađarsko-hrvatskoj granici, ali će ukupni rezultat biti negativan za cijelu regiju, a posebno, opet, za odnose s Bosnom i Hercegovinom, za koju se nacionalistički političari u Hrvatskoj busaju u prsa da im je ona u srcu, a rezultat će biti potpuno obrnut.

Najporoznija granica u Europi, ona između BiH i Hrvatske, sada će postati meta krijumčara, crnoberzijanaca, ilegalnih migracija i još će više pridonijeti jazu između stanovništva u toj zemlji koja bi trebala biti ”od posebnog interesa” za Hrvatsku, već samo zbog činjenice da velik broj stanovnika BiH ima hrvatske isprave i bit će privilegiran u odnosu na ostale stanovnike BiH.

Dakle, i ovdje je trebalo poraditi na tome da Bosna i Hercegovina dobije status kandidata i da i ona bude perspektivan član schengenske zone, kao što i cijeli Zapadni Balkan treba imati ”europsku perspektivu”, baš da se ne dogodi više nikad ono što se dogodilo – okrutan rat koji je, izgleda, inspirirao i bestijalnu okrutnost u slučaju oružane agresije i invazije na Ukrajinu.

Da su povijesne okolnosti drukčije, i ova tri uspjeha imala bi drukčiju rezonancu. Ovako, moramo se bojati negativnih reperkusija.

Propuštena je šansa da se s Bosnom i Hercegovinom stvori jedan zajednički prostor s ciljem njenog što bržeg uvlačenja u okrilje Europske unije; uvođenje eura u uvjetima hiperinflacije, galopirajuće energetske krize i opće nestabilnosti u svijetu imat će reperkusije slične kao i u Grčkoj, a schengenska će nam granica prema Bosni i Hercegovini zadati više glavobolje nego da se u schengensku zonu uvukla i BiH, s perspektivom da cijelo područje jugoistočne Europe nužno jednog dana postaje dijelom Europske unije.

Ovako, ući ćemo u krizu punim jedrima, a kako ćemo uspjeti bordižati s takvom neverom na pomolu, to ne znaju ni oni koji nam sve te događaje prikazuju kao velike uspjehe, što bi oni i bili, da nema te nesretne nevere na pomolu…

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Pogrešni način uvođenja eura. Vlada mora smanjiti PDV!
  • Kako da se odužimo Sloveniji?
  • Politika (ni)je korupcija: slučaj Europskog parlamenta
  • U Schengenu: Hrvatska sada mora iskazati svoj europeizam
  • Kako najbolje pomoći Ukrajini – i Ukrajincima?
  • Kompozitor Musorgski i kraj Drugog svjetskog mira
  • Crni val koji prijeti Italiji
  • Talijanska braćo, Giorgia Meloni i avet ur-fašizma
  • Diktatura naftnih kartela: velika pljačka europskih građana
  • Političari kakve, očito, zaslužujemo

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: GLOBALNI KAOS Tagged With: Bosna i Hercegovina, Damir Grubiša, energetska kriza, Europska unija, eurozona, Globalni kaos, Gordon Brown, Grčka financijska kriza, hiperinflacija, Janis Varufakis, Korintski kanal, Neum, Pelješki most, rat u Ukrajini, Schengenska zona, uvođenje eura, zapadni Balkan

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT