autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZLATNI REZ
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Tribina “Sloboda i odgovornost za izgovorenu riječ”

Autor: AUTOGRAF / 17.07.2022.

Foto: Tribina u Rijeci

O tome kako komunicirati vrednote evanđelja u suvremenom svijetu raspravljalo se 13. srpnja na javnoj tribini u Nadbiskupskom domu u Rijeci u sklopu Mediteranskih teoloških susreta, koji se od 10. do 16. srpnja održavaju u Domu pastoralnih susreta u Lovranu.

Teolozi i teologinje iz Hrvatske, SAD-a, Njemačke i Ukrajine dotaknuli su suvremena, uvijek aktualna pitanja vezana za slobodu i odgovornost teologa za izgovorenu riječ. Spremnost na dijalog, slušanje i otvorenost te ponuda pozitivnih, vječnih vrednota načini su na koje Crkva može sudjelovati u suvremenom društvenom diskursu. Ona samo tako može biti “sol i svjetlo svijeta”, rečeno je na ovoj panel raspravi.

Na tribini, odgovarajući na pitanja moderatorice bibličarke Brune Velčić, govorili su Marianne Heimbach-Steins, katolička teologinja, direktorica Instituta za kršćanski socijalni nauk Katoličkog bogoslovnog fakulteta na sveučilištu u Münsteru; Luke Bretherton, anglikanski teolog, profesor moralne i političke teologije na Duke Divinity School u SAD-u; Cyril Hovorun pravoslavni arhimandrit i teolog, porijeklom iz Ukrajine, profesor ekleziologije, međunarodnih odnosa i ekumenizma na University College u Stockholmu te Branko Murić, prodekan i profesor na katedri fundamentalne teologije Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu.

Već prva tema koju je u obliku pitanja moderatorica Velčić uputila Lukeu Brethertonu najavila je aktualnost rasprave: zbog čega kršćanski stavovi u suvremenom društvu izazivaju podjele i polariziraju društvo? “Nije to problem samo kršćana ili vjernika i njihovih vrednota. Vidim to kao problem društva”, objasnio je Bretherton. “Ali takav pristup ima kršćanske korijene. To je zato što postoji nastojanje da se politički projekti shvaćaju kao da živimo u mesijanskim vremenima. Često se želja za općim dobrom miješa sa željom za uspostavom Božjeg Kraljevstva. Tako sporna pitanja umjesto da ostanu u sferi politike postaju metafizička, dobivaju na težini. Ne smijemo brkati vremena. Ne smijemo miješati sekularno vrijeme u kojem živimo s mesijanskim vremenom i vječnošću.”

Sljedeća se tema odnosila na smisao teologije, njezinu važnost ili marginaliziranost u društvu, pa i samoj Crkvi. Prof. Murić također smatra kako je teologija postala suvišna društvu, čak i Crkvi. Slično se događa i s filozofijom. “Moramo biti teološki otvoreni za nove odgovore na aktualna pitanja koja muče današnjeg čovjeka. Konkretno, pitati se koje su glavne teme koje muče hrvatsko društvo i pokušati dati odgovor na njih”, rekao je.

O tome što teologija može ponuditi govorio je prof. Bretherton. “Danas smo suočeni s brojnim velikim pitanjima koje muče društvo i uglavnom im se pristupa površno. To su pitanja o klimatskim promjenama, spolnoj opredijeljenosti, koja je svrha države, smisao rada, uloga medicine i druga.” Današnji čovjek je poprilično alergičan na ozbiljna pitanja o smislu i svrsi. “Tu teologija mora zauzeti svoje mjesto i ponuditi odgovore na temeljna pitanja.” Protestantski profesor je dodao kako Crkva mora trajno postavljati ta pitanja i artikulirati ih, objašnjavati što je čovjek, kuda ide i koji je njegov cilj. “Teologija mora davati smjer čovjeku. Nećemo imati ispravan smjer ako nam ga bude diktiralo tržište, država i novac.”

Kako se Crkva suočava s novim idejama i prilagođava svijetu koji se ubrzano mijenja bilo je pitanje za profesoricu Heimbach-Steins. Objasnila je da je Crkva oslonjena na tradiciju, ali poslana naviještati evanđelje u različitim vremenima i kulturama. “To se ne može bez stalnog procesa učenja. Povijest Crkve tako je povijest učenja.” Postoje primjeri razvoja društva u kojima se Crkva sporo prilagođavala promjenama, ali na kraju je ipak učila i promijenila svoja stajališta.

“Danas je aktualno gender pitanje. Crkva ne bi trebala odmah srezati raspravu proglašavajući taj problem ideologijom. Potrebno je saslušati konkretna iskustva i probleme. Kako ljudi žive realnost svoga spola, kako se identificiraju. Crkva mora promijeniti pristup, mora barem priznati da postoje različite realnosti, različita iskustva po tom pitanju i tada vidjeti kako im pristupiti. Potrebno je otvoriti prostor za komunikaciju i vidjeti kako ta tema može biti integrirana u kršćansku antropologiju.”

U suvremenom društvu glas Crkve samo je jedan od mnogih i ničim privilegiran. Kako u takvim okolnostima naviještati evanđelje i biti „sol i svjetlo svijeta“ bilo je još jedno pitanje za Lukea Brethertona. “Duboka je veza između Crkve i poslanja. Crkva je misija. Svijet ne poznaje svoj smisao bez Crkve. Ali jednako, Crkva ne može biti Crkva bez svijeta, bez povezanosti sa svijetom. Ne može se udaljiti od svijeta, društva”, rekao je profesor. Ljudi Crkve “moraju svijetu donositi novost evanđelja koju čovjek može dodirnuti, okusiti, osjetiti. Prva riječ mora biti ‘da’. Tek se onda može postavljati granice i reći ‘ne’.”

Prof. Cyrilu Hovorunu adresirana su pitanja povezana s ratom u Ukrajini i o tome kako su se različite Crkve postavile prema tome. Objasnio ja kako su one odgovorile na različite načine, uglavnom šutnjom, dok su predstavnici Ruske pravoslavne Crkve često bili glasni u opravdavanju rata. Kasnije se na tu temu nadovezalo pitanje pape Franje i njegovih apela za mir, ali i nekih poruka koje je ruska propaganda pokušala iskoristiti da ga prikaže kao saveznika Rusije.

Prof. Heimbach-Steins komentirala je sinodski proces kroz koji prolazi Katolička Crkva, a način na koji se on odvija u Njemačkoj izaziva mnogo rasprava. Objasnila je da Crkva u Njemačkoj proživljava duboku krizu jer pati zbog sustavnog zataškavanja skandala spolnog zlostavljanja. Sustavno suočavanje sa zlostavljanjima u toj zemlji započelo je 2010. godine. Profesorica je istaknula da Sinodalni put vidi kao način prevladavanja krize, jer je sada “potrebno uložiti veliki napor da Katolička Crkva u Njemačkoj krene plodonosnim putem i popravi svoju vjerodostojnost.”

Upitan o ciljevima Mediteranskih teoloških susreta prof. Murić je istaknuo da su ovakvi susreti prilika za rast u dijalogu, za razgovor o temama koje su bitne za društvo i Crkvu. “Važan je dijalog, ne samo s društvom i znanošću, nego i unutar Crkve. On može pomoći pronaći korijene kršćanstva i način na koji valja gledati u budućnost.”

Kao drugu vrlinu istaknuo je otvorenost za probleme koje muče čovjeka. Profesor ovo vidi kao neku vrstu sinodalnog procesa, jer ovakvi susreti “okupljaju mlade teologe i profesore i tu raspravljamo otvoreno o pitanjima koja nas muče. Vidio sam krasna i zanimljiva razmišljanja koja dolaze iz drugih kršćanskih Crkvi. Ovaj je susret mogućnost da slobodno govorimo, raspravljamo i razvijamo nove ideje.”

Na njega se nadovezao Luke Bretherton objasnivši da ovakvi susreti pomažu iskristalizirati što je misija Crkve i što Duh Sveti govori. Kao komentar na neke kritike ovih ekumenskih susreta, profesor smatra da se tu često radi o strahu od novoga. Istaknuo je da se u Svetom pismu Bog preko anđela “objavljuje riječima ‘Ne boj se’. Jer strah je normalan kod čovjeka. Novost uvijek izaziva strah. Moramo nadići taj strah od novog i nepoznatog.”

Na kraju su predavači odgovorili na pitanje što u njihovom životu znači teologija. Tako je, među ostalim, profesorica Heimbach-Steins rekla da je teologija za nju stvarni životni projekt nastojanja uvijek dubljeg razumijevanja što Evanđelje znači danas.

(Prenosimo s portala riječke nadbiskupije).

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Pomirenje, suradnja, suživot i mir su moralni imperativ
  • Kirilo je novi administrator Eparhije zagrebačko-ljubljanske
  • Đuro Hranić nije iskazao preporučenu empatiju prema žrtvama
  • Nova verzija Papina motuproprija o spolnom zlostavljanju
  • Sinoda u Frankfurtu: dopustiti ulazak ženama u đakonat
  • Zaustaviti učestala protuhrvatska i protusrpska verbalna očitovanjia
  • Poziv na školu ”Feminizam i religija”
  • Nagrade i priznanja ”Krunoslav Sukić” za 2022.
  • Ivi Josipoviću u Leipzigu uručena nagrada Hanno Ellenbogen
  • Vladimir Gligorov, vrsni poznavaoc prilika na Balkanu

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: ODJECI Tagged With: autograf, Mediteranski teološki susreti, odgovornost, Riječka nadbiskupija, sloboda

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT