autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Tursko “njet” na Baltiku

Autor: Tihomir Ponoš / 19.05.2022.

Tihomir Ponoš

Predsjednik Rusije Vladimir Putin nastavlja ostvarivati ono protiv čega se bori, konkretno širenje NATO-a prema Rusiji i pojačanje prisutnosti Sjevernoatlantskog saveza na ruskoj granici. Ni tri mjeseca nakon što je započeo napad na Ukrajinu postigao je nešto što se donedavno činilo nemogućim – Švedska i Finska žarko žele postati članicama NATO-a.

U obje nordijske države završeni su, veoma brzo i uz do prije tri mjeseca nezamislivu podršku javnosti, politički procesi koji su u srijedu rezultirali podnošenjem zahtjeva za članstvom. Dvije države djeluju simultano, a predvodnice tog procesu su premijerke Magdalena Andersson (Švedska) i Sanna Marin (Finska), obje socijaldemokratkinje.

Eventualno članstvo u NATO-u korjenito će promijeniti vanjskopolitičku poziciju dvije nordijske države. Finska je sedam desetljeća bila poznata kao vojno neutralna država čiji se status opisivao pojmom “finlandizacija”.

Taj pojam, pojednostavljeno, označava vojno neutralnu zemlju kojoj je tu neutralnost zapravo nametnuo od nje moćniji susjed (konkretno Sovjetski Savez), a zauzvrat se taj moćni susjed ne petlja u unutarnju i vanjsku politiku i društveno-političko uređenje te zemlje.

Švedska je više od dva stoljeća profitirala od svoje neutralnosti. Ne onoliko koliko je od neutralnosti profitirala Švicarska, ali u velikoj mjeri jest. Iako su obje zemlje sudjelovale u vojnim vježbama NATO-a u posljednjih tridesetak godina, njihov mogući novi status značit će i njihovu drugačiju poziciju u međunarodnoj areni.

Erdoganova prijetnja mnogo je moćnija od Milanovićeve koja je primarno za domaću upotrebu. Finska i Švedska najavile su da će u Ankaru poslati svoje delegacije, no Erdogan je poručio da nema razloga da ikoga šalju

Finska bi trebala postati šesta članica NATO-a koja je na granici Rusije (to su još Norveška, Poljska, Litva, Latvija i Estonija), a njena 1.300 kilometara duga granična linija s Rusijom tu će liniju NATO-a i najprostranije države svijeta udvostručiti.

Moskva je nervozno reagirala već i na samu najavu mogućnosti učlanjena spomenute dvije države u Sjevernoatlantski savez, a nervoza je primjetnija u slučaju Finske. Ne bi li situaciju po sebe dodatno pogoršala i ubrzala odluke u Stockholmu i Helsinkiju, ruska je politika svako malo spominjala vlastiti nuklearni arsenal na Baltiku, spominjala je da ulazak u NATO ne bi prošao nekažnjeno, govorilo se o sankcijama. I prve sankcije već su uvedene.

U ponedjeljak je 16.5. Rusija prestala Finskoj isporučivati električnu energiju, navodno zbog problema s plaćanjem. Za Finsku, koja iz ruskih izvora namiruje deset posto elektroenergetskih potreba, prestanak isporuke ne bi trebao biti nesavladiv problem. Može se očekivati i prestanak isporuke plina Finskoj. Ta zemlja gotovo u potpunosti svoje potrebe za plinom namiruje u Rusiji, ali kako na plin otpada tek pet posto finske energetske bilance, jasno je da ta prijetnja nije osobito snažna.

Najveći problem za novo širenje NATO-a u ovome je trenutku veoma važna članica saveza – Turska. U Moskvi mora da su jako zadovoljni stavom turskog predsjednika Recepa Tayyipa Erdogana koji je odlučno protiv finskog i švedskog ulaska u Sjevernoatlantski savez. Turski predsjednik tvrdi da se ne smije počiniti greška kakvu je Savez počinio kada je u članstvo primio Grčku (primljenu 18. veljače 1952. godine, istoga dana kada i Turska).

Ono što Erdogan zamjera nordijskim zemljama jest to da su one de facto sponzori međunarodnog terorizma i kao takve ne smiju biti članice Saveza koji je prije dvadesetak godina svoj razlog postojanja tražio u nečemu što je tadašnji američki predsjednik George W. Bush nazvao “rat protiv terora”.

Erdoganova prijetnja mnogo je moćnija od Milanovićeve koja je primarno za domaću upotrebu. On doista može zaustaviti ulazak te dvije države u NATO. Sredinom prošlog tjedna bio je odlučno protiv, zatim se koncem tjedna činilo da je malo omekšao, da bi početkom ovoga tjedna zauzeo još čvršći stav. Finska i Švedska najavile su da će u Ankaru poslati svoje delegacije na razgovor s Erdoganom, on je poručio da nema razloga da ikoga šalju.

Turska je iznimno važna članica NATO-a. Ona uvelike kontrolira južno, pogotovo jugoistočno krilo NATO-a. S Rusijom (i ne samo s njom) dijeli Crno more. Graniči s Iranom, ali i s veoma nestabilnim i ratovima razrovanim Bliskim istokom.

Istodobno, Erdogan već barem deset godina vodi politiku emancipacije Turske od Sjedinjenih Američkih Država koje su joj desetljećima bile tutor kako u vanjskoj tako i u unutarnjoj politici. Ta se emancipacija manifestira u periodičnom, nemalom pogoršanju odnosa Ankare i Washingtona, ali i u snaženju odnosa Ankare i Moskve. Turska je na opći užas NATO-a od Rusije nabavila protubalistički sistem S-400, Rosatom je taj koji gradi prvu tursku nuklearnu elektranu, milijuni Rusa svake godine ljetuju u Turskoj, a ne treba zaboraviti ni energente, pa ni to da je Rusija važno tržište turskim industrijskim i poljoprivrednim proizvodima.

Uza sve to, Turska je država koja ima drugu najveću vojsku u NATO-u. Njena svojeglavost, konkretno zbog kupnje S-400 sistema, već je kažnjena i SAD je otkazao isporuku nadzvučnih borbenih aviona F-35, najmodernijeg aviona koji Sjedinjene Države izvoze.

Turski prigovor o navodnom sponzoriranju terorizma više se odnosi na Švedsku nego na Finsku. Švedska je primila mnoge Kurde i dala im azil, a to je ono što Erdogana smeta. Zapravo tvrdi da Švedska pomaže Radničku stranku Kurdistana (PKK) koja je i u SAD-u i EU-u na popisu terorističkih organizacija.

No Švedska utočište ne pruža PKK-u nego Kurdima koji su doista politički (ali i vojno i ekonomski) proganjana manjina u Turskoj, a mnogi od njih su zagovornici ljudskih prava. Ovih je dana Amineh Kakabaveh, članica Riksdaga, švedskog parlamenta, za Svenska Dagbladet izjavila da je ona ta na koju se referirao Erdogan kada je govorio o teroristima u parlamentima Švedske i Finske. Kakabaveh je Kurdkinja iz Irana. U mladosti je bila pešmerga, pripadnica kurdskih snaga u iračkoj vojsci. Članica Riksdaga je od 2008. godine, poznata je po svoji feminističkim, antirasističkim i sekularnim stavovima. Za Svenska Dagbladet je izjavila da Erdogan mrzi svakoga tko se zalaže za ljudska prava.

Turski je predsjednik u svom stavu prošao ubrzanu evoluciju. Finski predsjednik Sauli Niinistö izjavio je da je stav njegovog kolege iz Ankare za samo nekoliko dana postao mnogo tvrđi. Dva su predsjednika o članstvu razgovarala prije nešto više od mjesec dana i tada ga je Erdogan podržao. Zatim je stav počeo mijenjati i to prema sve tvrđem.

I Švedska i Finska vjeruju da će pregovorima moći omekšati Tursku, a u tome bi trebale pomoći i Sjedinjene Države i Njemačka koja je najavila da će raditi na ubrzanoj proceduri prijema. No valja podsjetiti da NATO ima bolnu prošlost s tvrdoglavim zemljama.

Grčka je zbog spora o imenu, svim pritiscima usprkos, blokirala ulazak Makedonije u Sjevernoatlantski savez u koji je trebala ući 2009., kada i Hrvatska i Albanija. Makedonska zastava u sjedištu NATO-a dignuta je tek 2020. godine, nakon što je riješen spor o imenu države i u NATO nije primljena Makedonija nego Sjeverna Makedonija.

Nešto malo razloga za optimizam ipak ima, a razlog dolazi iz, začudo, Moskve. Ruski ministar vanjskih poslova Sergej Lavrov u utorak je izjavio da ulazak Finske i Švedske u NATO vjerojatno neće ništa bitno promijeniti jer te dvije države ionako već godinama sudjeluju u njegovim vojnim vježbama.

“NATO uzima u obzir njihov teritorij kada planira vojno napredovanje na istok. Tako da u tom smislu vjerojatno nema velike razlike. Pogledajmo kako se njihov teritorij koristi u praksi u Sjevernoatlantskom savezu”, izjavio je Lavrov.

(Prenosimo s portala Novosti).

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Ivo Goldstein: Veličanje NDH je antisemitizam
  • Putin je u samo nekoliko dana uništio sve što je gradio
  • Lunapark s talibanima
  • Erdoğan i ljudska prava
  • Ta grozna zadarska noć
  • Pavić i Kuščević u bespućima antireferendumske logike
  • Zašto se čuditi biskupu koji ide u šumu s puškom?
  • HDZ se ne miješa u etničko čišćenje Hrvata u BiH
  • Pederi i lezbe: pazite se batine nadbiskupa Đure Hranića
  • KGK nema pojma o decentralizaciji i govori potpune besmislice

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: ORBI ET POPULIS Tagged With: Baltik, NATO, Rusija, Tihomir Ponoš, Turska, Ukrajina

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Čas autonomije

    Čas autonomije

    zoran-daskalovic
  2. Posvađani blizanci

    Posvađani blizanci

    marinko-culic
  3. Emil Matešić: I Haški tribunal može biti umjetničko nadahnuće

    Emil Matešić: I Haški tribunal može biti...

    ana-grbac

Novosti | Arhiva

Drago Pilsel Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

novosti Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT