Opća skupština Ujedinjenih naroda 1996. godine pozvala je sve članice Ujedinjenih naroda na obilježavanje 16. studenoga kao Međunarodnog dana tolerancije, dana koji nas podsjeća na poštovanje i prihvaćanje drugačijih od nas u skladu s Deklaracijom o principima tolerancije.
Tolerancija je poštovanje i prihvaćanje bogatstva različitosti u našim kulturama, naša forma izražavanja i način da budemo ljudi. Tolerancija podrazumijeva volju i sposobnost prihvatiti i dopustiti različitost, bilo da je riječ o razlikama u političkom uvjerenju ili o vjerskim, rasnim ili spolnim razlikama.
Od velike je važnosti i doticaj i suživot s pripadnicima različitih manjinskih skupina – pripadnicima nacionalnih manjina, vjerskih zajednica, LGBT populacije, ali i osobito ranjivim skupinama kao što su osobe s invaliditetom ili beskućnici
Međunarodni dan tolerancije povod je i za podsjećanje na brojne međunarodne dokumente iz područja ljudskih prava, uključujući Međunarodni pakt o građanskim i političkim pravima, Konvenciju o uklanjanju svih oblika diskriminacije žena, Konvenciju o ukidanju svih oblika rasne diskriminacije, Konvenciju o sprječavanju i kažnjavanju zločina genocida i brojne druge, koji ne promiču toleranciju samo kao moralnu obavezu već kao politički i pravni preduvjet za razvoj kulture mira uz priznavanje ljudskih prava i temeljnih sloboda.
Jedno od osnovnih oruđa u borbi protiv predrasuda i težnji k tolerantnijem društvu, ali i našem osobnom razvoju jest znanje. Učeći o različitom, preispitujemo i svoje vrijednosti, prioritete i uvjerenja. Od velike je važnosti i doticaj i suživot s pripadnicima različitih manjinskih skupina – pripadnicima nacionalnih manjina, vjerskih zajednica, LGBT populacije, ali i osobito ranjivim skupinama kao što su osobe s invaliditetom ili beskućnici.
Ulazak Hrvatske u Europsku uniju i to što hrvatsko društvo na više razina postaje raznolikije, daju nam jedinstvenu priliku da postanemo tolerantniji prema različitostima i ”netolerantni” prema diskriminaciji. To istodobno ne znači gubitak vlastitog identiteta, već upravo suprotno – njegovanje vlastitih posebnosti podrazumijeva se kao preduvjet poštovanja drugih i drugačijih.
Prije svega želimo podsjetiti na nedavne događaje u Vukovaru i neprihvatljive izjave i postupke koji su ih pratili, ali i istaknuti kako su prava i slobode svih građana i građanki Hrvatske zajamčene Ustavom i zakonima te ih je potrebno poštovati, ali i još važnije – stvarati okruženje u kojemu se poštuju bez prisile
Aktualni događaji u društvu i javnom prostoru koji se tiču ostvarivanja prava manjina pokazuju nam koliko je nesnošljivost u Hrvatskoj rasprostranjena i koliko još moramo raditi na tome da postanemo tolerantnije društvo.
Neprihvatljivo i diskriminatorno izražavanje prilično je rašireno, prenošeno različitim medijima i u različitim kontekstima – na internetu, nogometnim utakmicama, u govoru javnih osoba… Te manifestacije nesnošljivosti i diskriminatornoga govora odnose se ponajviše na pripadnike manjina i odraz su isto tako diskriminatornih stavova koji koče ostvarivanje njihovih prava.
Ovdje prije svega želimo podsjetiti na nedavne događaje u Vukovaru i neprihvatljive izjave i postupke koji su ih pratili, ali i istaknuti kako su prava i slobode svih građana i građanki Hrvatske zajamčene Ustavom i zakonima te ih je potrebno poštovati, ali i još važnije – stvarati okruženje u kojemu se poštuju bez prisile.
Upozoravati na neprihvatljivosti diskriminatornoga govora, znači nastojati stvarati upravo takvo okruženje, što je cilj čijemu postizanju želimo pridonijeti. Pri tome svrha nije onemogućiti izražavanje nečijeg mišljenja ili stava, ili pak učiniti diskriminatorne stavove nevidljivima javnosti a da ih i dalje ima u svakidašnjem postupanju i komunikaciji pojedinaca, već mijenjati svijest ljudi upozoravajući na vrijednosti ključne za ravnopravan i miran suživot. Tolerancija je svakako jedna od njih – možda i najvažnija.
Pučka pravobraniteljica Lora Vidović
Još tekstova ovog autora:
- Nina Simone: Roman
- Knjiga mojih života
- Gabrijela ne smije umrijeti
- Alikvot
- Aktovka
- Standardni jezici i sociolekti u 21. stoljeću
- Sarina druga ljubav
- Narodni preporod u Istri (1860 – 1907)
- Saznanje i politika
- Prijateljstvo
Leave a Reply
You must be logged in to post a comment.