autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Ukrajinska dilema

Autor: Ivica Đikić / 11.06.2022.

Ivica Đikić –
Foto: Jovica Drobnjak

Nakon tri i pol mjeseca ruske invazije na Ukrajinu, jasno je da se Vladimir Putin bio grubo preračunao kad je pomislio da će samo pokretanje razvikanog ratnog stroja i prodor u smjeru Kijeva dovesti do brzog pada ukrajinske vlasti predvođene predsjednikom Volodimirom Zelenskim te do sloma ukrajinske vojske, kao što je jasno i to da se Zapad prevario kad je bio pomislio da taj ruski neuspjeh znači i Putinov totalni ratni poraz, odnosno nepomućenu ratnu pobjedu Ukrajine.

Danas Rusija kontrolira oko 20 posto ukrajinskog teritorija, što je za otprilike 13 posto više nego prije 24. veljače, i reducirala je ciljeve agresije na čvrsto zaposjedanje četiriju oblasti na istoku i jugu (Donjeck, Luhansk, Herson i Zaporožje).

Ukrajina pak i dalje nepokolebljivo inzistira na oružanom protjerivanju ruske armije, u najmanju ruku, na položaje na kojima je bila prije početka agresije. To podrazumijeva pojačanu pomoć vodećih zapadnih zemalja u teškom naoružanju, to jest u dalekometnoj artiljeriji, raketnim sustavima i protuoklopnim sredstvima, te u novcu za svakodnevno funkcioniranje države; to podrazumijeva i dodatno zapadno pojačavanje ekonomskih i financijskih sankcija protiv Rusije i privatnih kompanija pod ovakvom ili onakvom kontrolom Kremlja.

No što se tiče Zapada, a pod time uglavnom vodimo članice NATO-a i Europske unije, sve je vidljivija podjela na dvije škole mišljenja, škole koje se, ugrubo, mogu svesti na ovo: prva, Rusiju treba poraziti, odnosno učiniti sve da Ukrajina ostvari nedvojbenu ratnu pobjedu, ili – u blažoj varijanti – maksimalno ekonomski iscrpiti Rusiju i dugoročno je izolirati od što većeg komada svijeta; druga, treba što hitnije zaustaviti rat, pa makar to značilo i ukrajinske ustupke, uključujući i odricanje od dijela teritorija koji su dosad zauzeli Rusi, jer će nastavak rata ovim intenzitetom u dogledno vrijeme proizvesti još veće i ozbiljnije političke i ekonomske probleme u Europi, a možda i u nekim drugim dijelovima svijeta.

Najpoznatiji zapadni zagovornik potonje opcije jest devedeset devetogodišnji Henry Kissinger, doajen američke vanjske politike i nacionalne sigurnosti. “Pregovori moraju početi tijekom iduća dva mjeseca, jer će se inače stvoriti tenzije preko kojih se neće moći tako lako prijeći. Idealno, linija razdvajanja trebala bi biti povratak na prethodno stanje stvari. Inzistiranje na nastavku ratovanja nakon što prođu ta dva mjeseca ne bi dovelo do slobode Ukrajine, već do novog rata protiv same Rusije”, rekao je Kissinger potkraj svibnja na Svjetskom ekonomskom forumu u Davosu.

“Europski lideri ne bi smjeli zaboraviti na dugoročne odnose i ne bi smjeli riskirati do te mjere da Rusija i Kina postanu trajni saveznici. Nadam se da će Ukrajinci svoje junaštvo uskladiti s mudrošću.”

Kissingerovo razmišljanje smjesta je naišlo na ljutite reakcije Kijeva: Zelenski je odbio svaku pomisao o primirju i o teritorijalnim i političkim kompromisima. Ukrajinska vlast slično je reagirala i na francuskog predsjednika Emmanuela Macrona koji je ovih dana izjavio da se Rusiju, unatoč Putinovoj povijesnoj pogrešci, ne bi smjelo ponižavati kako se ne bi trajno spalili mostovi za postizanje diplomatskog rješenja.

U Kijevu nisu naročito zadovoljni ni ambivalentnim odnosom njemačkog kancelara Olafa Scholza prema ratu koji je Rusija povela protiv Ukrajine: em su nezadovoljni količinom, vrstom i kvalitetom vojne opreme koja im stiže iz Njemačke, em shvaćaju da je Njemačka ključna prepreka u proglašavanju europskog embarga na uvoz ruskog plina, a bez plinskih sankcija, usprkos djelomičnom naftnom embargu koji tek treba profunkcionirati, nema efikasne prijetnje ruskim državnim financijama.

Osim toga, Ukrajinci se ne mogu ne sjećati da je Njemačka u prošlih dvadesetak godina – naročito u posljednjih desetak – i ekonomski i politički dala najveći doprinos europskom vezivanju za Rusiju. Zelenski ne može biti sretan ni kad je riječ o politici talijanskog premijera Marija Draghija koji je još prije mjesec dana, prilikom sastanka s Joeom Bidenom u Washingtonu, pozvao Ameriku i Rusiju da započnu izravne pregovore o okončanju rata u Ukrajini. Doduše, Draghijeve riječi prošle su bez jačeg odjeka.

Istovremeno, Ukrajina zahtijeva da joj se meteorski brzo omogući članstvo u Europskoj uniji. Kako pored sve očitije suzdržanosti Francuske, Njemačke i Italije?

A suzdržanost nije ni zbog Macronovog, Scholzovog i Draghijevog rusofilstva ili putinoljupstva, ni zbog toga što ne žele dobro Ukrajini, već zato što vide da bi Europska unija, uz ratom pogođenu Ukrajinu, mogla biti centralna žrtva vojnog pohoda koji je poveo Vladimir Putin.

Vide da se Uniji – nekim članicama više, nekim nešto manje – približava udar višeslojne ekonomske krize, jednim dijelom kao zakašnjeli refleks globalnih nevolja prouzročenih Covidom-19 – što će, usput, biti s pandemijom na jesen? – a drugim dijelom kao posljedica rasta cijena energenata i hrane zbog rata u Ukrajini, uz prateće – veće ili manje – strukturne slabosti u gospodarstvima članica EU-a.

Vide da bi nadolazeće ekonomske tegobe mogle produbiti destruktivne procese unutar EU-a i ojačati antizapadne i protudemokratske političke opcije u većem broju zemalja, jer kriza, rekosmo, u znatnoj mjeri proizlazi iz neizbježnog samoranjavanja Unije uvođenjem sankcija Rusiji.

Pritom je jasno da sankcije zasad ne nanose težu štetu Rusiji i ruskim ratnim operacijama u Ukrajini, i sigurno je neće nanositi još neko vrijeme: ruski prihodi od prodaje plina, nafte, ruda i metala trenutno su blizu rekordnim razinama, rublja je relativno stabilna i Moskva nema većih poteškoća u ispunjavanju financijskih obaveza.

O razmjerima problema i poremećaja koje je unutar Europske unije, na političkoj razini, izazvao rat u Ukrajini ponajbolje svjedoče postupci mađarskog premijera Viktora Orbana prilikom prošlotjednog izglasavanja šestog paketa EU-sankcija protiv Rusije.

U ime vanjske slike o slozi i zajedništvu članica EU-a u pogledu Rusije, to jest u ime održanja na životu europskog projekta kao relevantnog faktora u međunarodnim odnosima, Orbanu je dozvoljeno da ponizi svoje kolege u Europskom vijeću.

Nakon što je izborio da se Mađarsku do 2024. godine izuzme iz naftnog embarga protiv Rusije, a iza Mađarske su se po istom poslu “sakrile” Češka i Slovačka, pa donekle i Hrvatska i Bugarska, mađarski autokrat zatražio je da se s EU-liste Rusa pod sankcijama ukloni ime patrijarha Kirilla, poglavara Ruske Pravoslavne Crkve, Putinovog propagandista i ustrajnog širitelja mržnje prema Ukrajincima. I udovoljeno mu je.

Cijena popuštanja Orbanu za račun nategnutog konsenzusa u važnim pitanjima mogla bi biti plaćena i u vidu ugledanja nekih drugih država u mađarski primjer iliberalnog antieuropskog egoizma i radikalnog suverenizma, pogotovo ako se Orbanovi potezi pokažu korisnima za mađarske građane i mađarsku ekonomiju, ako Mađari lakše prebrode tekuće i predstojeće ekonomske nedaće od stanovnika u drugim državama Unije.

I naravno, ako se sve to odigra bez ikakve EU-kazne za Mađarsku, a zasad nema ni naznaka u tom smjeru, niti Viktor Orban pokazuje i najmanju zabrinutost zbog ispraznog mrgođenja svojih kolega iz Europskog vijeća.

“Sankcije počinju štetiti Europi. U početku je samo Rusiji bilo teško zbog sankcija, ali sada dolazimo do točke kada sankcije štete europskim državama. Pitanje je koliko smo štete spremni podnijeti”, rekla je estonska premijerka Kaja Kallas prije nekoliko dana.

Je li realno očekivati da Ukrajina do jeseni protjera rusku vojsku sa svog teritorija, odnosno je li realno očekivati da će Sjedinjene Države, Velika Britanija i EU-države dostaviti Ukrajini dovoljne količine odgovarajućeg oružja za takav pothvat, a to bi zaista bio golemi pothvat jer će Rusima za obranu osvojenog trebati manje pješadije nego što im je trebalo za osvajanje – najveća ruska slabost u ovom ratu jest pješadija – dok bi ukrajinska vojska u toj vrsti operacija sigurno pretrpjela enormne ljudske gubitke?

Osim toga, zauzeti teritorij na istoku i na jugu spojen je s Rusijom, što olakšava svaku vrstu opskrbe, dok Ukrajinci trebaju prevaliti stotine kilometara da prebace zapadno oružje do istočnog bojišta, uz stalni strah od ruske avijacije i dalekometnih projektila visoke preciznosti.

Ako Zapad, ili dio Zapada, odluči da šalje Ukrajini još veće količine još moćnijih borbenih sustava i topničko-raketne municije, i ukoliko te pošiljke počnu davati rezultate na ratištu, hoće li Rusija nastaviti da na to odgovara verbalnom agresijom ili će, prema najnovijoj Putinovoj prijetnji, odabrati nove mete svojih napada?

Treba li sumnjati da će, ako do toga dođe, mete biti odabrane tako da podignu rat na još višu razinu, a to znači višu razinu ekonomske krize u EU-u, pa onda i još veću razjedinjenost Zapada kad je riječ o sve prisutnijoj “ukrajinskoj dilemi” koja, sama po sebi, možda jest oblik izdaje morala i pravednosti, ali jest i realnost koja neće nestati ako je diskvalificiramo s pozicija moralne uzvišenosti?

“Već smo izgubili previše ljudi da bismo jednostavno ustupili svoj teritorij”, kazao je predsjednik Zelenski u ponedjeljak i dodao: “Moramo postići potpunu deokupaciju cijelog svog teritorija.”

Tragedija Zelenskog i Ukrajine leži, međutim, u tome što ne mogu ni sanjati o ostvarenju svojih ispravnih i logičnih ciljeva bez svakovrsne kontinuirane podrške Zapada, koliko god u dosadašnjem toku rata bila razotkrivena ranjivost ruske armije.

Kako vrijeme bude više protjecalo, javnosti zapadnih zemalja bit će sve umornije od rata u Ukrajini, naročito ako ljudi budu još oštrije osjećali posljedice na svom životnom standardu, a političke elite neće moći ostati ravnodušne spram takvog raspoloženja.

Zelenski se treba pripremiti na to da će uskoro doći čas kad će se suočiti s još većom ozbiljnošću pritiska da smanji očekivanja.

Za početak i za ohrabrenje, bilo bi dobro da shvati da je Ukrajina u ovome ratu izvojevala pobjedu kad je obranila svoju nezavisnost i suverenitet, dok su (privremeni?) teritorijalni gubici, premda nesumnjivo bolni za Ukrajince, relativno zanemarivi u usporedbi s veličinom ukupne dosadašnje pobjede.

(Prenosimo s portala Novosti).

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Prvi put s ćaćom u Glini
  • Vjerovao je u nadmoć ljudskosti i pameti
  • Budućnost nezavršenog rata u BiH
  • Heroji, mučenici i šehidi Mosta

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: ORBI ET POPULIS Tagged With: EU, Henry Kissinger, Ivica Đikić, Orbi et populis, Rusija, Ukrajina, Viktor Orban, Vladimir Putin, Volodimir Zelenski

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Kandidacijski cirkus

    Kandidacijski cirkus

    marin-jurasic
  2. VIDEO Pogledajte dokumentarac “Dubine Velebita” o logoru Jadovno

    VIDEO Pogledajte dokumentarac “Dubine Velebita” o...

    novosti
  3. HDZ na prekretnici?

    HDZ na prekretnici?

    marinko-culic

Novosti | Arhiva

Drago Pilsel Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

novosti Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT