autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZLATNI REZ
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Uskrs može biti naša budućnost samo ako jest i sadašnjost

Autor: Uredništvo portala / 19.04.2022.

(Opaska uredništva: U ovoj rubrici prenosimo uvodnike portala za ekumenska pitanja Ekumena koje potpisuje uredništvo toga portala).

Ove godine samo se u tjedan dana zgusnulo slavlje slobode u sve tri monoteističke vjere: nalazimo se usred ramazanskoga posta kojim se muslimani obilježavaju početak objave Kur’ana; židovskoga Pesaha, osmodnevnoga blagdana kojim se već 2500 godina obilježava Izlazak, oslobođenje iz egipatskog i svakoga drugog ropstva te uskrsnoga tjedna u kojem kršćani slave, i obnavljaju u liturgiji i molitvi, Isusovu muku, smrt i uskrsnuće kao predokus vlastita uskrsnuća. Tjedan koji se nastavlja jer za tjedan dana se slavi Vaskrs.

No, kako misliti Uskrs/Vaskrs dok se svakodnevno budimo u našu povijesnu stvarnost? Tu nas dočekuju vijesti što potvrđuju dubinu krize u kojoj se nalazimo: financijske malverzacije, laži političara, izbjeglice i prognanici u kampovima uz granice, sve više nasilja uperena protiv onih drukčijih: drukčije boje kože, religije ili nacije, plastika u oceanima i morima koja ubija njihove stanovnike, elementarne nepogode, klimatske promjene čije posljedice sve više osjećamo te Covid-19 koji je tek jedan od simptoma.

Slaveći Kristovo uskrsnuće, kršćani proglašuju da smrt više nema nad nama vlasti. Međutim, smrti je, čini se, sve više svuda oko nas. Ne tek bioloških smrti bolesnih i starih ljudi, nego i smrti golemog broja djece, biljnih i životinjskih vrsta, smrti krajnje siromašnih ljudi, ljudi ispred oružja i pod ratnim ruševinama, umiranje zdravih društava, umiranje povjerenja, kadikad i nade u nama.

Bogu se uglavnom obraćamo kad želimo da nas izbavi iz nevolja. Kao da prizivamo Zeusa, moćnoga Boga koji će nas izvući iz kaosa što smo ga stvorili. Takav Bog je iluzoran, izmišljen Bog. Isusov Bog nije intervenirao u njegovu sudbinu i spasio ga od križa te poslije prirodne smrti vratio na nebesa.

Bog i nije na nebesima. Svakako ne, ako nije na zemlji i u nama. Bog je ispraznio sebe i postao slugom (usp. Fil 2,6). U Isusu je pristao i sam biti razapet na križu. Izuzev nekoliko žena, apostola Ivana i nekoliko Isusovih prijatelja, nitko nije bio uz njega u tom trenutku.

No, Bog je upravo u raspeću postao posve čovjekom. Toliko skrivenim u njemu, da nije više bilo razlike između njega i čovjeka. Ušao je u bol i trpljenje Isusovo, a samim tim i u trpljenje i bol svijeta.

Bog je onaj tko umire od gladi, tko ne može više disati pod ratnim ruševinama, recimo Mariupolja, tko je prognan iz svoje zemlje ili primoran otići i nema se kamo skloniti, prisutan i u životinjama i biljkama koje umiru zbog naše obijesti.

Bog je slab i nemoćan u svijetu, i upravo je to put, jedini put na kojem može biti s nama. Isus nam svojom smrću pokazuje kako jedino nemoćan i trpeći Bog može biti s čovjekom u njegovoj patnji.

Isusov Bog nije Bog koji može svijet izvući iz krize u kojoj se nalazi. On je Bog skriven i šutljiv, intimniji nam od nas samih Ali može, ukoliko mu se otvorimo, preobraziti nas tako da preuzmemo odgovornost i krizu više ne proizvodimo.

Bog je beskućnik, gladno dijete, ovisan o milostinji. Stoji pred vratima i kuca. Ne ulazi bez našega poziva. Nemoćan je pred ljudskom slobodom.

Takvoga Boga je Isus poznavao. I zato je pribijen na križ. Takvoga Boga poznaju oni koji ljube ljubavlju kakva ne pripada u red osjećaja, nego u red volje koja drugome, svakome drugom, hoće dobro. Takvoj ljubavi moć daje Božja nemoć.

Apostol Pavao neprestance ponavlja: krštenjem smo zajedno s Kristom ukopani u smrt. Sjedinjeni smo s njim u smrti poput njegove (usp. Rim 6,4-8; Gal 2,19). “Zajedno s njim” ne označuje supstituciju: da je on umro za nas (Anselmo), nego učešće, da mi umiremo zajedno s njim i s njim bivamo razapinjani i razapeti (Pavao). Ne možemo sebe nazivati kršćanima ako nismo spremni piti iz istog kaleža iz kojega je pio Isus. Ako ne pristajemo umirati i umrijeti, ne možemo uskrsnuti.

Tko kontemplira najdublje središte svojega života, poznaje takvoga Boga ponizne ljubavi i zna da nas on šalje u smrt jer se upravo kroz smrt rađa u nama, otkriva nam sebe i dostvaruje svijet. Onaj tko živi u moći Božjoj, zna da je ljubav jača od smrti, da bez obzira što se događa, pripadamo jedni drugima te da je moć Božje ljubavi punina našega života.

Cjelokupna ljudska povijest i povijest prirode u njezinoj evoluciji poziv je na nov život na ruševinama starog. Promjene na bolje niču usred ruševina, tragedija i oluja. Usred smrti. Ne možemo biti potpuni ljudi bez umiranja. Život ne možemo sresti drugdje nego usred smrti.

Zato su kršćani pozvani na puninu vlastite ljudskosti kroz raspetoga Krista. Križ je nenadmašna samodefinicija Božja. Bog nije moćniji od Kristove patnje, nije slavniji od ljudske patnje, nije ljepši od onoga tko ga prezire. Samo križ je otkrivenje božanskoga.

Tek kada napustimo sebe, pustimo se u zagrljaj Božje ljubavi vidljive na križu, u dobro drugoga, samo tada se možemo probuditi u zbilju u kojoj nas svijet treba, svaki djelić nas, da bismo nadvladali ljudsko nasilje i zacijelili rane Zemlje.

Planet umire jer mi odbijamo umrijeti, jer smo stvorili boga po mjeri naših potreba i želja. Odbijamo li vlastitu smrt, tada je i Bog doista mrtav. A ako u vjeri prihvatimo vlastitu smrt, tada Bog živi u nama, a po nama i svijet. Tada nećemo umrijeti (izuzev u svoje vrijeme biološkom smrću), a svijet će naći mir.

Kako ljubimo i do koje mjere sebedarja ljubimo, do te mjere već živimo vječno.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Poruka vjerskih lidera iz Kazahstana: dijalog je jedini put
  • Osluhnimo glas stvorenoga svijeta!
  • Kajanje pape Franje u Kanadi: Praštanje je tek početak
  • Budimo ujedinjeni pred prijetnjama što vise nad svijetom!
  • Budimo ujedinjeni pred prijetnjama što vise nad svijetom!

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: EKUMENA

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT