autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Valjda smijem sanjati rijeke praštanja kako teku našim srcima

Autor: Jacqueline Bat / 19.01.2023.

Jacqueline Bat

Početkom devedesetih, dok sam radila za talijansku tvrtku ”Isotechno” koja je uređivala interijer zagrebačkog hotela Sheraton, u Parmi sam upoznala dvojicu mladih kolega.

Iz jedne zezancije oko otpremnica i zaključavanja u podrum, shvatila sam da se zezaju na temu ratnih identiteta svojih djedova. Jedan je naime bio, iz germanskog Južnog Tirola (Alto Adige), a drugi iz talijanske autonomne pokrajine Trentino. Zanimalo me više o tome, obzirom na to da su se zezali potpuno opušteno i obojica se smijali, a iz razgovora je bilo očito da su im djedovi u Drugom svjetskom ratu bili na suprotnim stranama i da je jedan djed čak zarobio drugoga.

Bio je to početak upoznavanja sa složenom poviješću ovih dviju autonomnih pokrajina, čiji su ljudi uspjeli nadvladati sve povijesne i ratne traume, i svojom marljivošću i kulturom izgraditi nove, čvrste veze zajedništva.

Politika, kao i uvijek kroz povijest, nastoji zamutiti vodu između dvaju entiteta u regijama, kao što je to nakon izbora pokušao austrijski kancelar Sebastian Kurtz, nudeći govornicima njemačkog dvojno državljanstvo, no oni su to većinski odbili. Ti su ljudi svoju povijesnu lekciju naučili, i zajedništvo i zajednički prosperitet im je bitniji od politikanstva te danas ne daju političarima da im kroje sudbinu i utječu na njihove odnose.

Priča me svojedobno toliko zaintrigirala da sam boraveći u Italiji tražila preživjele svjedoke Drugog svjetskog rata kako bih čula njihove priče o odnosima za vrijeme Mussolinija, pa potpadanja pod Treći Reich nakon Mussolinijeve kapitulacije i na kraju, o građenju poslijeratnih mostova, suočavanju s ulogama koje su imali u ratu do današnjeg čvrstog zajedništva i prosperiteta obiju autonomnih pokrajina kroz prijateljstvo, rad, trud i marljivost.

Upoznala sam tako, prije dvadesetak godina, staru gospođu Gretu iz danas, zbog brane i hidrocentrale, potopljenog sela Curon. Novo selo sagrađeno im je, odmah poslije Drugog svjetskog rata, iznad jezera, na obroncima Dolomita. Pola zvonika stare župne crkve koji viri iz jezera vrlo je fotogeničan i instagramičan prizor, no turisti koji ga posjećuju, rijetko zagrebu dublje od činjenice da je selo potopljeno zbog hidrocentrale.

O njegovoj složenoj povijesti i složenosti identiteta regije u kojoj su odsjeli najčešće nemaju pojma, a i nije da pretjerano žude saznati. Zato smo tu mi, solo putnici i tragači koji putujemo sami i u biranom društvu da bismo ponajprije, upoznali sebe, pa onda lokalne stanovnike, njihove živote i običaje.

Trentino i Južni Tirol (Alto Adige), me intrigiraju dulje od četvrt stoljeća. Prošle sam zime pročitala knjigu Marca Balzana ”Resto qui” (”Ostajem ovdje”) koja mi je vratila u sjećanje sve ono što mi je gospođa Grete iz Curona prije dvadesetak godina ispričala.

Kroz priču o seoskoj učiteljici njemačkog Trini i njezinoj obitelji, Balzano nam donosi presjek svih događanja tijekom Drugog svjetskog rata u malom selu Curon, u današnjem Južnom Tirolu, čiji su stanovnici njemački govornici. Autor nas na početku romana u vrijeme Mussolinija, koji iako je bio fašist i Hitlerov saveznik, zabranjuje govor i poučavanje njemačkog jezika na javnom mjestu i u školama.

(Nekadašnja vladarica Južnog Tirola Maria di Gorizia, u 13. stoljeću predala ga je Habsburgovcima i kroz stotinjak godina talijansko je stanovništvo pod dinastijom Habsburg germanizirano, a naravno dijelom i pomiješano jer je kroz stoljeća bilo mnogo brakova između Austrijanaca i germaniziranih Talijana na tom području).

Učiteljica Trina, u dogovoru sa svećenikom Alfredom, počinje u podrumu župne crkve potajno poučavati djecu materinjem jeziku. Kako je stanovništvo u toj regiji izmiješano, za vrijeme Mussolinija, dolazi lako do prokazivanja od strane talijanskih susjeda, pogotovo onih koji su imali neki osobni interes oko imanja ili međe.

Kapitulacijom Italije, selo Curon i Južni Tirol postaju dio Trećeg Reicha, i sad ”na svoje” dolaze prokazivači s njemačke strane. Trina i njena obitelj nastoje u svemu tome zadržati mir i zajedništvo sa svim susjedima, ukazivati na to da kratkotrajna ratna korist ili osveta nisu vrijedni odnosa, jer će, kad sve završi, svi morati živjeti zajedno i gledati jedni druge u oči.

Naravno, u ratu niske strasti, osvetoljubivost i nacionalizam buče i kolo vode, pa u svemu tome, nije lako ljudima koji se opiru vjetrovima rata koji raspiruju netrpeljivost. Stanovnici sela nadaju se da Mussolinijevi planovi za izgradnju hidrocentrale i potapanje sela zbog brane i akumulacijskog jezera padaju u vodu, i tako i biva jer Hitler gubi rat.

No počinje masovna mobilizacija, strijeljanje onih koji bi se pokušali sakriti i izbjeći je pa mnogi ljudi odluče pješice, planinskim putem preko Alpa pobjeći u Švicarsku. U tome im pomaže svećenik Alfred jer zna roditelje jednog bogoslova koji žive u kolibi visoko u Alpama na putu prema granici i upućuje ih tamo na okrjepu i odmor da mogu nastaviti put.

Trina i njezin suprug odluče pobjeći da bi on izbjegao mobilizaciju jer ne žele imati posla s fašizmom i Hitlerovom vojskom, ni prisiljeni. Sin odluči ostati u selu, jer tetak i teta su još tu, i čuvati kuću, unatoč svim nagovorima. Do kraja rata Trina i suprug ostaju skriveni u Alpama, a okosnica izložbe je zapravo u alpskoj kućici.

Po povratku, nakon svršetka rata, Trina biva šokirana činjenicom da joj se sin dobrovoljno prijavio u Hitlerovu vojsku i bio na Istočnom frontu. Njegovo objašnjenje da je to učinio kako bi spasio oca jer je znao da nacisti love bjegunce, nije pomoglo. Rana u obiteljskim odnosima se otvorila i trebalo je dugo da zacijeli.

No knjiga završava potopljenim selom, Trinom kako gleda s brijega i odlučuje da će gledati uvijek samo naprijed i ne osvrtati se. I ne gledati susjede iskosa ni sa strane jer su u ratu imali neku ulogu koju ne razumije. Kaže, da je Bog htio da ostane zagledana u ono što je prošlo, napravio bi joj oči sa strane, da se okreću, kao ribi.

Ove zime, odlučila sam dovršiti istraživanja kompleksnih međuodnosa u tim dvjema talijanskim regijama, i još malo uživati u dugo građenom zajedništvu i marljivosti ljudi Trentina i Južnog Tirola.

Dogovorila sam se s mojom Kristinom, koja posljednjih šest godina živi u Velikoj Britaniji, da se nađemo u Veneciji, na željezničkom kolodvoru, i potom se zajedno uputimo u Bolzano, grad u kojem smo rezervirale smještaj u divnoj, tipično alpskoj Villi Anita.

Došla sam još učiti, iscjeljivati sebe od tridesetogodišnjeg ”bala vampira” i aveti svih ratova koje se stalno i pojavljuju u javnom diskursu, komentarima na društvenim mrežama i ispod tekstova na portalima, razgovarati s ljudima koji o ratnim identitetima svojih očeva, majki i djedova, i kad su bili na suprotnim stranama i prokazivali jedni druge, pričaju opušteno, uz kulturne pošalice. I koji više ne dopuštaju da im politika posije razdor u odnose koje su mukotrpno gradili iscjeljujuću i povijesne i ratne traume svojih predaka.

Zanimalo me kako su uspjeli, tko ih je na tom putu usmjeravao i poticao, jer očito je da nisu bili prepušteni sami sebi. U Trentu smo posjetile stalni postav izložbe o povijesti, kulturi i etnografskoj baštini trentinske regije, koja je smještena u tunel na staroj, bivšoj autocesti koja je iz Verone vodila na alpski prijelaz Brennen.

Okosnica izložbe je zapravo Festival alpinizma i njegov utjecaj na etnologiju, etnografiju, kulturu, gastronomiju i modu regije. Jedno cijelo poglavlje izložbe posvećeno je Trentincima u Drugom svjetskom ratu i njihovim ratnim identitetima. Tako se na fotografiji vide pripadnik kraljeve vojske, član pokreta otpora, partizan i mobilizirani SS-ovac. Ispod piše Trentinci, vojske, identiteti i politike sjećanja.

I brdo povijesnih dokumenata, koji govore o stanovnicima, poimence, koji su se našli u nekoj od tih ratnih uloga, o ratnim zbivanjima. Bila sam, potpuno u pravu kad sam, istražujući, stekla dojam da su kroz proces iscjeljenja sjećanja vođeni stručno. Od strane psihologa, etnologa, politologa specijalista za politike sjećanja i historičara.

Na trenutak samo, pokušala sam zamisliti jednu takvu izložbu, na primjer, u nekoj hrvatskoj regiji, hajmo zbog paralele reći sjeverozapadnoj. Sa svim obilježjima kulturnog identiteta i s posebnim odjeljkom za ratnu povijest. I na slici domobrana, partizana i ustašu, pa naposljetku pripadnika ZNG-a ili HOS-a jer sve su to bili stanovnici mog, kajkavskog kraja.

Pokušala sam zamisliti dvoranu u kojoj ljudi donose slike svojih djedova i baka iz Drugog svjetskog rata i diskutiraju opušteno, zezajući se, kako to čine Trentinci uz moderiranje historičara i politologa. Ne, nije mi pošlo za rukom.

Ali, na svom putu još sam malo porasla. I do kraja iscijelila. A takvoj, iscijeljenoj, valjda mi je dopušteno sanjati rijeke praštanja kako teku srcima hrvatskih ljudi. I državu koja se brine da usmjeri te tokove.

 

MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Za izvornu radost Božića treba otvoreno Nebo u nečijim očima
  • Ima li mjesta za Dubrovačku Republiku u našim narativima?
  • Zagrepčani, vaši i naši, svoj grad ljube zauvijek
  • Oda ljubavi jednom otoku
  • Do kada će Hrvatima uvijek drugi biti za sve krivi?
  • Bastl – arhitekt koji majstorski oblikovao centar Zagreba
  • Priče Edit Glavurtić inspirirane prizorima iz stvarnog života
  • Vodič kroz emotivnu kartografiju Zagreba koji polako nestaje
  • Stvarna poezija a ne osrednje stihoklepstvo je poput molitve
  • Ljubav je konstanta, kroz sve ratove, sva stradanja

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: NADA I ODGOVORNOST Tagged With: Alto Adige, Curon, identitet, Jacqueline Bat, Južni Tirol, Mussolini, Nada i odgovornost, politike sjećanja, Treći Reich, Trentino

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT