autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Važne činjenice koje valja prihvatiti o antifašizmu i NOB-u

Autor: Dragan Markovina / 25.06.2018. Leave a Comment

Dragan Markovina

Dragan Markovina

Dan antifašističke borbe kao državni praznik odličan je povod da se kao društvo zapitamo što nam antifašizam danas uopće predstavlja i možemo li barem na ovom civilizacijskom pitanju postići minimalan društveni konsenzus?

Ovo posljednje pitanje je naravno retoričko, jer je svima jasno da tog konsenzusa nema, niti je izgledno da će ga u skorije vrijeme biti.

Hrvatsko društvo, kad je o Drugom svjetskom ratu riječ, nosi ozbiljne traume građanskog rata. Najsličnije španjolskom slučaju te nešto manje talijanskom i francuskom.

To što se o tim traumama, u ime toga da se ne otvara teško nasljeđe, nije razgovaralo u socijalističkom razdoblju, vratilo se kao bumerang u posljednjih 28 godina, ponajprije u vidu sveopćeg revizionizma i negacije antifašističke baštine.

Sve to bilo je popraćeno i ozbiljnim licemjerstvom države, koja je s jedne strane stavila Dan antifašističke borbe u službeni kalendar i Republiku Hrvatsku logično u Ustavu proglasila sljednicom ZAVNOH-a i SR Hrvatske, dok je s druge posve prešutila činjenicu uništenja preko tri tisuće spomenika antifašističkoj borbi i dala pravo građanstva otvorenom revizionizmu.

Hrvatsko društvo, kad je o Drugom svjetskom ratu riječ, nosi ozbiljne traume građanskog rata. Najsličnije španjolskom slučaju te nešto manje talijanskom i francuskom. To što se o tim traumama, u ime toga da se ne otvara teško nasljeđe, nije razgovaralo u socijalističkom razdoblju, vratilo se kao bumerang u posljednjih 28 godina, ponajprije u vidu sveopćeg revizionizma i negacije antifašističke baštine

Pravo građanstva koje je revizionizam stekao devedesetih, dovelo je danas do situacije u kojoj brojni akademici i dekani fakulteta potpisuju peticiju da se ustaški pozdrav uvede kao službeni u Hrvatsku vojsku i da se autori koji posve ozbiljno negiraju stvarni karakter Jasenovca tretiraju kao ozbiljni sugovornici, a dio njih radi u javnim institutima i na fakultetima.

Upravo takav, nimalo jednoznačan odnos same države prema pitanju antifašizma, stvara sasvim razumnu tjeskobu svakog 22. lipnja, kod uvjerenih antifašista i brojne dileme kod većine građana.

Navodimo to zbog nezanemarivih pokušaja države da naglasi važnost zajedničke borbe sa anglo-američkim saveznicima, kao neki dan na Visu, a istovremeno potpuno prešuti stvarni jugoslavenski kontekst partizanske borbe, mijenjanjem natpisa na spomenicima na tom istom Visu.

Stoga bi iskren razgovor o hrvatskom antifašizmu morao sadržavati nekoliko neprijepornih činjenica.

Prva je da je naša partizanska borba bila autentična borba protiv okupatora i domaćih kolaboracionista, ustaškog režima i četničkih snaga.

Druga je da je ta borba bila masovna i da ju je povela Komunistička partija Jugoslavije, ali su joj se priključili brojni građani koji nisu bili komunisti, pa i dijelovi HSS-a i SDSS-a.

Treća je da se radilo o zajedničkoj borbi svih naroda u Jugoslaviji, a u Hrvatskoj Hrvata i Srba.

Četvrta da je ta borba stvorila ZAVNOH i federalnu Hrvatsku, a samim tim i današnju Republiku Hrvatsku u svojim granicama.

Peto, da je rezultirala nevjerovatnim umjetničkim dostignućima i sviješću o značaju kulture te ljudskim žrtvama kao na Sutjesci.

Šesta, da su u njoj sudjelovali istinski hrvatski domoljubi, poput Vladimira Nazora i Jure Kaštelana, ostavivši nevjerojatna svjedočanstva o njoj.

Sve to bilo je popraćeno i ozbiljnim licemjerstvom države, koja je s jedne strane stavila Dan antifašističke borbe u službeni kalendar i Republiku Hrvatsku logično u Ustavu proglasila sljednicom ZAVNOH-a i SR Hrvatske, dok je s druge posve prešutila činjenicu uništenja preko tri tisuće spomenika antifašističkoj borbi i dala pravo građanstva otvorenom revizionizmu

Sedma, da je partizanskom borbom pokrenut proces modernizacije, urbanizacije i industrijalizacije zemlje, koja je iz zaostale i seljačke pretvorena u modernu socijalnu državu, uz nedostatak političkih sloboda.

I konačno, osma, kad govorimo o pozitivnom nasljeđu, ta da je sudjelovanje na strani antifašizma bio jedini mogući civilizacijski izbor te onaj izbor koji je, zbog brojnosti onih koji su se toj borbi priključili, onemogućio da se Hrvate generalno smatra ustašama i kolaboracionistima.

Deveta činjenica jeste da je ona ujedno bila dio brutalnog građanskog rata, na kraju kojega je pobjednička partizanska strana napravila grozan osvetnički zločin.

Deseta da se o tom zločinu, kao i o pravu na sjećanje poraženih nije govorilo u široj javnosti, što je doista rezultiralo brojnim obiteljskim traumama.

Kad bi ovih deset neupitnih činjenica bilo prihvaćeno u široj, posebno revizionističkoj javnosti, ali i jednoznačno unutar državnih institucija, društvo bi iskazalo potrebnu razinu zrelosti i bilo bi spremno otvoriti sve tabu-teme i trezveno porazgovarati o teškom nasljeđu.

Sve dok se to ne dogodi, Dan antifašističke borbe slavit ćemo s podijeljenim osjećajima i nesvjesni njegovog pravog značenja.

(Prenosimo s portala Telegram).

Još tekstova ovog autora:

  • Zašto ogroman dio srpskog društva odbija istinu Srebrenice
  • Vlada ustvari legitimizira fašizam
  • Zašto ne bi trebalo odustati od ideje ukidanja izbora izvan RH
  • Kako smo došli do toga da se Zdravka Mamića u BiH nagrađuje
  • Kod KGK zapravo iznenađuje nedostatak straha od javnosti
  • Samo se društva bez budućnosti opsesivno bave prošlošću
  • Zašto Odboru za veterane smeta Dan antifašističke borbe
  • Zašto nitko ne čuje upozoravanja Ognjena Krausa?
  • Milanović zabio autogol koji bi ga mogao koštati izbore
  • Handke je uložio sav svoj ugled da podrži monstruma

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: ODJECI Tagged With: antifašizam, Dan antifašističke borbe, Dragan Markovina, HSS, NOB, revizionizam, SDSS, ZAVNOH

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT