Vlada ne dokida antimanjinske i neoustaške manifestacije

(Opaska uredništva: Donosimo priopćenje SNV-a o rezultatima istraživanja ”Historijski revizionizam,  govor mržnje i nasilje prema Srbima u 2017.”).

“Prišla nam je grupa od neka tri, četiri čovjeka od 40-ak godina. Vidno alkoholizirani počeli su nam psovati ‘majku četničku’ i govorili ‘kako nas nije sramota dolaziti u Zagreb’. Žena i ja smo se samo pogledali, šutjeli smo. Što ćemo, tu su nam bila mala djeca. Sačekali smo da se izdivljaju, to je trajalo, onako, neko vrijeme i onda su otišli uz poruku da će, ako se vratimo, srediti i nas i djecu”, prisjetio se Dušan Kovačević, direktor novosadskog festivala Exit, svog posjeta Zagrebu.

Opisani događaj dogodio se sredinom februara 2017. godine, u mjesecu kada su na ulicama Vukovara osvanule naljepnice kojima se poziva na vješanje Srba i kada su članovi ekstremno desne Autohtone – Hrvatske stranke prava (A-HSP) u crnim uniformama marširali glavnim gradom Hrvatske.

Lanjski februar ostat će upamćen i kao mjesec u kojem je u Bjelovaru, na pravoslavnoj crkvi Svete Trojice, zaštićenom spomeniku kulture, osvanuo ustaški grafit, i u kojem je Milanka Opačić, zastupnica SDP-a, dobila policijsku zaštitu zbog fotomontaže koju je, inspiriran njezinom srpskom nacionalnošću, objavio portal Dnevno.hr.

Da izuzetak nije bila ni Dalmacija, dokazali su organizatori karnevala u Kaštelima koji su krajem istog mjeseca pred stotinama posjetitelja, među kojima je bilo i maloljetne djece, spalili skulpturu koja je predstavljala Milorada Pupovca, predsjednika Srpskog narodnog vijeća (SNV) i Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS)

Da izuzetak nije bila ni Dalmacija, dokazali su organizatori karnevala u Kaštelima koji su krajem istog mjeseca pred stotinama posjetitelja, među kojima je bilo i maloljetne djece, spalili skulpturu koja je predstavljala Milorada Pupovca, predsjednika Srpskog narodnog vijeća (SNV) i Samostalne demokratske srpske stranke (SDSS).

Navedeni događaji predstavljaju 6 od ukupno 393 događaja (koliko ih je SNV zabilježio u 2017. godini) koji uključuju etničku netrpeljivost, reviziju i negiranje povijesnih događaja te uvrede, prijetnje, fizičke napade i govore mržnje usmjerene protiv Srba u Hrvatskoj.

Izneseni podaci, koje prikupljamo od 2014. godine, ukazuju na daljnji rast takvih slučajeva. Konkretnije: lani je u prosjeku jednom dnevno zabilježen događaj koji sadrži elemente historijskog revizionizma i/ili etničke nesnošljivosti prema Srbima.

Međutim, treba reći da taj rast ipak nije toliko drastičan koliko je to bio u prethodnom razdoblju (na prijelazu iz 2015. u 2016. godinu SNV je zabilježio porast navedenih slučajeva za čak 57 posto), kada su se u javnosti odrazile posljedice šovinističke kampanje koju je predvodilo desno krilo vladajućeg HDZ-a pod vodstvom Tomislava Karamarka, a kojima svjedočimo i danas.

Iako aktualna koalicijska Vlada, koja je predvođena HDZ-om i koju uz HNS podržavaju i zastupnici nacionalnih manjina, formalno osuđuje takve pojave, ona i dalje ne pokazuje energičnost u dokidanju antimanjinskih i proustaških manifestacija u društvu.

Izneseni podaci, koje prikupljamo od 2014. godine, ukazuju na daljnji rast takvih slučajeva. Konkretnije: lani je u prosjeku jednom dnevno zabilježen događaj koji sadrži elemente historijskog revizionizma i/ili etničke nesnošljivosti prema Srbima

Jedna od činjenica koja ukazuje na to jest da je ploča s ustaškim pozdravom “Za dom spremni” u septembru iz Jasenovca premještena u obližnju Novsku, a u toj je prigodi Vlada pregovarala s Markom Skejom, zapovjednikom zloglasne IX. bojne Hrvatskih obrambenih snaga (HOS) “Rafael vitez Boban”, koja nosi ime ustaškoga zločinca, i s Antom Đapićem, bivšim gradonačelnikom Osijeka i predsjednikom ekstremno desnog HSP-a, koji je najavio pokretanje referenduma čiji će cilj biti dokidanje prava na zatupljenost nacionalnih manjina u Hrvatskom saboru.

Osim vidnog prisustva manifestacija kojima se Srbima želi poručiti da oni, kao ni njihova kultura, jezik i pismo, a ponajmanje političko djelovanje, nisu dobrodošli u Hrvatskoj, zastrašujuće je i to da su takve pojave u našemu društvu prisutne do te mjere da su postale gotovo prešutno prihvaćene.

Zbog toga se doimlje da će izvršna i zakonodavna vlast, kao i pravosudna tijela, morati uložiti daleko više napora da bi samo zaustavili daljnji porast takvih pojava, a kamoli da bi ih suzbili.

Najnoviji Bilten SNV-a dostupan je na ovom linku.

(Izvor: Srpsko narodno vijeće).

Još tekstova ovog autora:

• Pomirenje, suradnja, suživot i mir su moralni imperativ
• Kirilo je novi administrator Eparhije zagrebačko-ljubljanske
• Đuro Hranić nije iskazao preporučenu empatiju prema žrtvama
• Nova verzija Papina motuproprija o spolnom zlostavljanju
• Sinoda u Frankfurtu: dopustiti ulazak ženama u đakonat
• Zaustaviti učestala protuhrvatska i protusrpska verbalna očitovanjia
• Poziv na školu ”Feminizam i religija”
• Nagrade i priznanja ”Krunoslav Sukić” za 2022.
• Ivi Josipoviću u Leipzigu uručena nagrada Hanno Ellenbogen
• Vladimir Gligorov, vrsni poznavaoc prilika na Balkanu

» Svi tekstovi ovog autora