autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Vladimir Gligorov, vrsni poznavaoc prilika na Balkanu

Autor: AUTOGRAF / 29.10.2022.

Vladimir Gligorov (Foto: Media Centar Beograd)

Ekonomista i politikolog Vladimir Gligorov (kolumnist tjednika Novi magazin iz Beograda i suradnih više medija, op. A.) preminuo je 27. oktobra u 78. godini u Beču.

Važio je za vrsnog poznavaoca procesa ekonomske tranzicije u zemljama jugoistočne Evrope, pre svega bivše Jugoslavije.

“Nema sumnje da se tranzicija pokazala ireverzibilnom, što svakako nešto govori o usklađenosti očekivanja sa ostvarenjima.

No, danas su očekivanja nezadovoljena, jer se ponovo u nekim zemljama gubi decenija. Usled čega ima zagovornike podizanja novih zidova, bilo mekih, protekcionističkih, bilo tvrdih, autarkičnih”, pisao je Gligorov u tekstu u Novom magazinu pre osam godina.

Gligorov će ostati upamćen i kao jedan od 13 intelektualaca koji su 1989. obnovili rad Demokratske stranke, posle vraćanja višestranačkog političkog sistema.

Veoma brzo posle obnove DS-a, Gligorov je napustio stranku.

Gligorov je rođen 1945. u Beogradu. Osnovne i magistarske studije završio je u Beogradu, a doktorirao je 1977. na Univerzitetu Kolumbija u Njujorku. Radio je na Univerzitetu u Beogradu, a od 1994. godine bio je zaposlen na Bečkom institutu za međunarodne ekonomske studije.

Iz Beča se najviše bavio Zapadnim Balkanom, a posebno Srbijom, Crnom Gorom i Severnom Makedonijom, kao i makroekonomskim analizama i finansijskim tržištima.

Gligorov je bio stalni saradnik Oksford analitike, međunarodne konsultantske firme koja pruža strateške analize svetskih događaja.

Pisao je za Vol Strit Žurnal i brojne dnevne listove i časopise u jugoistočnoj Evropi.

Njegov otac Kiro Gligorov bio je dugogodišnji visoki funkcioner u socijalističkoj Jugoslaviji i prvi predsednike nezavisne Makedonije.

Analizirajući proces tranzicije – prelazak iz socijalizma u kapitalizam u zemljama istočne Evrope – Gligorov je tvrdio da nema mnogo smisla računati prvih nekoliko godina, koje je karakterisala “tranziciona recesija”.

“Tačno je da su neki ekonomisti računali da tranzicija neće ništa koštati, jer je sistem koji se napušta toliko neefikasan da samo može biti bolje čak i ako se menja postepeno. A pogotovo ako se menja brzo”.

Ipak, objašnjavao je, bilo je potrebno odbaciti mnogo toga nasleđenog da bi se uopšte krenulo napred posle pada Berlinskog zida krajem 1989.

“Zaista, rušenje zida je rezultiralo trenutnim povećanjem slobode, što je primer tog velikog i sveobuhvatnog poboljšanja, ali to nije isto kao i povećati privrednu efikasnost, uspostaviti vladavinu prava, za koju je potrebno jasno utvrditi svojinske odnose, a i stabilizovati demokratiju”.

Gligorov je isticao da se demokratija pokazala kao efikasan sistem tamo gde je tranzicijom uspostavljena nova vlast i tako obezbeđena legitimnost sistemskim promenama.

“Tamo gde se sa demokratizacijom otezalo, recimo u Srbiji ili u Rusiji, političke posledice su bile rđave, kako po legitimnost tako i po stabilnost, pa zapravo do danas, a ne samo u prvim godinama.

To je, u stvari, najvažnija karakteristika evropskih tranzicija: prvo demokratija, posle reforme”, pisao je Gligorov.

Gligorov je 2019, na 30. godišnjicu obnove Demokratske stranke pisao o tome kako je prošlo dovoljno vremena da se oceni valjanost njenog delanja.

“S moje tačke gledišta, stranka je ispunila zadatak 10 godina kasnije, kada je padao Miloševićev režim. Kada je nastala, vlast je bila u usponu, a opozicija je bila razjedinjena.

Tako da je valjalo čekati da se režim i ne mali deo opozicije polako uruši da bi došlo vreme za demokrate”, pisao je Gligorov pre tri godine za Peščanik.

Naveo je da su, posle pada režima Slobodana Miloševića i Socijalističke partije Srbije (SPS) 2000, demokrate, podeljeni u dve stranke, bile čitavu deceniju na vlasti.

Iz Demokratska stranke nastao je niz drugih partija, poput Demokratske stranke Srbije.

I DS i DSS su bile deo koalicije Demokratske opozicije Srbije (DOS) koja je u septembru 2000. pobedila SPS i Miloševića na izborima, a onda sprečila pokušaj krađe demonstracijama na ulicama.

Već od kraja Drugog svetskog rata, Kiro Gligorov u komunističkom pokretu dobija važnu ulogu koja će obeležiti veliki deo njegove karijere – čuvara najpre makedonskih, a onda i jugoslovenskih finansija.

Ministar finansija postao je već 1948. godine i na tom mestu ostao četiri godine, da bi se 1962. vratio na funkciju kao savezni sekretar za finansije sa ključnim zadatkom – reformom privrednog sistema komunističke Jugoslavije.

“Privredna reforma je nosila dalekosežne ideje, podrazumevala je spoljnopolitičke promene, demokratizaciju, uključivanje u nastajuću novu Evropu.

To je bilo vreme njegovog političkog uspona koji je završen propašću tog poduhvata”, govorio je o ocu Vlado Gligorov krajem 2021. godine za BBC na srpskom.

Pored bogate porodične, Kiro Gligorov ostavio je i veliko društveno i političko nasleđe.

“Imao je izuzetne političke i socijalne sposobnosti, strpljenje, redak je čovek koji je preživeo sve što se dešavalo u Jugoslaviji – čistke su bile neminovne, ljudi su se menjali.

Posedovao je snažnu unutrašnju psihičku ravnotežu, s kim god da je razgovarao, završavao je u prijateljskom tonu”, naveo je Vladimir.

Ipak, kako je objasnio, njegov otac je bio nezadovoljan činjenicom da je učestvovao u raspadu Jugoslavije.

“Govorio je da ga je delimično i stid što je u tome učestvovao”, izjavio je Vladimir Gligorov.

(Prenosimo s beogradskog portala Javni Servis. Izvorno objavljeno na portalu BBC-a na srpskom).

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Zaustaviti učestala protuhrvatska i protusrpska verbalna očitovanjia
  • Poziv na školu ”Feminizam i religija”
  • Nagrade i priznanja ”Krunoslav Sukić” za 2022.
  • Ivi Josipoviću u Leipzigu uručena nagrada Hanno Ellenbogen
  • Zaštitimo ruske dezertere!
  • Deklaracija svjetskih i tradicionalnih religija u Kazahstanu
  • In Memoriam Biljana Pusić (1951. – 2022.)
  • Tribina “Sloboda i odgovornost za izgovorenu riječ”
  • Kreću Mediteranski teološki susreti u Lovranu
  • Izjava Komisije HBK Iustitia et pax o ratu u Ukrajini

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: ODJECI Tagged With: autograf, BBC, Demokratska stranka, Javi Servis, Kiro Gligorov, Novi magazin, Peščanik, Vladimir Gligorov

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJE:

Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT