Magdalena Maršavelski
Ni čarobnjak poput Dražena Siriščevića nije mogao ništa protiv viših sila. Vladavina zlokobnog koronavirusa, plus posljedice potresa!
Nije bilo, dakle, ni Crvenog, ni Plavog, ni Bijelog ciklusa, ni Lisinski subotom, ni Arioso, ni Majstorskog ciklusa, ni Kanconijera, ni inih koncerata…
I entuzijast i zaljubljenik u glazbu, organizator glazbenih projekata, režiser nekoliko televizijskih opernih spektakla i vješt menadžer, ravnatelj Koncertne dvorane Vatroslava Lisinskog, široj publici poznat po HRT-ovom dugovječnom serijalu ”Opera box”, morao je ustuknuti pred dvostrukom nevoljom.
Palača Lisinski multimedijalni je prostor u kojem funkcioniraju u uspješnoj koegzistenciji svi glazbeni žanrovi, održavaju se kongresi političkih stranaka, kazališne i baletske predstave, proslave i jubileji.
Ipak, još od prvih dana, daleke 1973. godine, kada je Zagrebačkom filharmonijom ravnao Lovro pl. Matačić, vrhunskim koncertima slavnih izvođača i velikim glazbenim projektima klasične glazbe, Dvorana Lisinski ostaje Hram u kojem se nastavlja velika zagrebačka tradicija te glazbe, koja seže od 1827. godine i osnutka zagrebačkog Musikvereina (Societas filharmonica Zagrabiensis), današnjeg Hrvatskog glazbenog zavoda.
Već prvih godina u Dvorani su nastupala velika imena svjetske glazbene scene: Arturo Benedetti Michelangeli, Elena Obrascova, Vladimir Ashkenazy, Berlinski simfoničari… Zagrebačku koncertnu scenu sve do danas nisu zaobišli, uz domaće umjetnike s međunarodnom karijerom, najslavniji orkestri, najveće dirigentske, instrumentalne i vokalne zvijezde.
U godini kada Palača Lisinski slavi okrugli 50. rođendan, rado bismo se prisjetili nekih od glazbenih doživljaja u zadnjim, sjajnim sezonama, kada nismo ni slutili da nas čeka duga pandemijska šutnja. Bile su to sjajne sezone, sezone za pamćenje.
Suradnjom s vodećim institucijama glazbenog Zagreba – Zagrebačkom filharmonijom, Simfonijskim orkestrom i solistima HRT-a, Orkestrom i solistima Opere HNK, Muzičkom akademijom – ostvareni su neki i na svjetskoj razini najambiciozniji i najzahtjevniji projekti klasične glazbe.
Početak koncertne sezone 2016./2017. bio je veličanstven. Na programu je bilo monumentalno, raskošno djelo iz ranog opusa Arnolda Schönberga, koje se već i zbog velikog broja sudionika, relativno rijetko izvodi na svjetskim glazbenim scenama. Kantata Guerre-Lieder (Pjesme iz Guerrea) za soliste, zborove i orkestar, djelo kasnog romantizma s wagnerijanskom dramatikom zvučala je moćno i čarobno.
Djelo mladog Arnolda Schönberga, komponirano je 1900. godine, prerađivano i dopunjavano sve do vremena, kada je svijet stajao pred ambisom Prvog svjetskog rata. Praizvedba 1913. godine je – kako je zabilježeno – bila pravi trijumf, vjerojatno jedini kompozitorov, koji se već u to vrijeme bio uputio u tajanstveni, tuđi i teško razumljivi svijet atonalnosti.
Ništa manje senzacionalan bio je i početak koncertne 2018./2019. Izvedena je Osma simfonija u Es-duru, Simfonija tisuće, Gustava Mahlera – kruna u opusu velikog skladatelja. Skladana je za veliki broj sudionika – na praizvedbi ih je bilo čak 1.030 – vrhunac je autorovog stvaralaštva i njegov Opus Magnum.
Ta je autorova kozmička vizija svijeta zazvučala moćno i nestvarno. Glazba orkestra s više stotina izvođača u suzvučju s nizom vokalnih formi od kantata i oratorija do moteta i lieda bila je poput glazbene vizije beskrajnog univerzuma i imala ”seizmički” utjecaj na glazbu 20. stoljeća. Praizvedba u Münchenu 1910. godine bila je veliki društveni događaj kojeg nisu propustili Richard Strauss, Camille Saint-Saëns, ali ni Thomas Mann, Stefan Zweig, francuski premijer Georges Clemanseau…
Autor, do tada slavljen kao dirigent čija je inovativna glazba na prijelazu od kasnog romantizma do novih izričaja glazbene Europe bila prihvaćana s dozom rezerve, osam mjeseci prije smrti bio je zasut ovacijama. U sljedećih nekoliko godina njegova Osma simfonija biti će izvođena diljem Europe i nešto kasnije pod dirigentskom palicom Leopolda Stokowskog naći će se na repertoar Filadelfijskog orkestra i orkestra Metropolitana.
Tijekom iste sezone 2018./19. slijedio je još jedan iznimni doživljaj i veliki glazbeni spektakl. Misa Leonarda Bernsteina bila je po zahtjevnosti – umjetničkoj i organizacijskoj – također veliki događaj sezone! Posvećena uspomeni na ubijenog predsjednika SAD-a Kennedyja, premijerno je izvedena na otvorenju Kennedy Centra u New Yorku 1971.
Stotinama izvođača, velikim orkestarskim i vokalnim ansamblima s recitativima iz liturgijske katoličke mise, s buntovnim i jasnim porukama dočarano je vrijeme egzistencijalne krize i krize vjere u turbulentno vrijeme Vijetnamskog rata.
”Bernsteinova misa je poziv na mir i zajedništvo, poziv da vidimo sebe u drugima, spoznati tko smo i što je stvarno važno u našim životima, poziv da kroz glazbu spoznamo zajednički smisao i otkrijemo ljepotu u istini i zajedničkoj snazi”.
Ipak, spomenuta velika monumentalna djela nisu nimalo zasjenila sjaj ostalih brojnih velikih muzičkih doživljaja, čije bi i prosto nabrajanje oduzelo mnogo prostora.
Bio bi ipak grijeh ne spomenuti koncerte velikih svjetskih zvijezda Eline Garanča i Dmitrija Hvorostovskog, sjajne pijanističke recitale Evgenija Kissina, Daniila Trifonova, Pogorelićeve nastupe, ali i nastupe novih umjetničkih snaga – Aljoše Jurinića i Ivana Krpana.
Nezaboravan je bio i koncert svjetski poznatog violinista Joshua Bella, koji nas je, na čelu proslavljenog orkestra Academy of Saint Martin in the Fields očarao sjajnom izvedbom na svom skupocjenom Stradivariusu. Za pamtiti je bio koncert legendarnog Gidona Kremera i orkestra Kremerata Baltica, dirigenta i pijanista Andrása Schiffa, Belgijskog nacionalnog orkestra.
A onda je došla – tišina! Muk, loše vijesti, duga vladavina opasnog mikrosvijeta.
MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. MOŽETE NAZVATI BROJ 060 866 660 / Tel.: 0,49€ (3,75 kn); Mob: 0,67€ (5,05 kn) po pozivu (PDV uključen) ILI POŠALJITE SMS PORUKU sadržaja PODRSKA na broj 667 667 / Cijena 0,82 € (6,20 kn). Operator usluge: Skynet Telekomunikacije d.o.o., info telefon: 01 55 77 555. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.
Još tekstova ovog autora:
- Ostaje nam besmrtna, neuništiva nada Krležinih riječi
- Plácido Domingo u Lisinskom. Aplaudirati ili ga bojkotirati?
- Internet naš nasušni: ovisnost je ovisnost
- Klimatske promjene – zločini i odgovornost
- Muratova Nobelova medalja zasjala za ukrajinsku djecu
- Je li Finska – Sibeliusova zemlja čudesa – u opasnosti?
- Bulgakov – Prvi čovjek Kijeva koji pripada cijelom svijetu
- Je li bezumni ruski režim strahom i torturom preradio čovjeka
- I 700 godina nakon smrti Dante je ostao trajna inspiracija
- Čudo u Varšavi učinio je svijet boljim i humanijim
