autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Vrijeme je da Papa obrati pažnju na protestantsku etiku

Autor: Anna Maria Grünfelder / 18.10.2020. Leave a Comment

Anna-Maria GruenfelderZapravo ne bih imala razloga pročitati najnoviju Papinu encikliku Fratelli tutti jer je upućena ”svoj braći”. Brat nisam, a kao žena se ne smatram uključenom u Papin proziv, iako su se neki komentatori požurili ”objasniti” da fratelli uključuju sve, i muškarce i žene, i djecu obaju spolova (naime, jer je Franjo Asiški pisao ”svoj braći” na način da su ”braća svi”).

Sam Papa je naglasio da citira sv. Franju Asiškog. Ipak pozoran lektor bi vjerojatno Papu upozorio da se razumije pojam fratellanza, no da se u naslovu, fratelli tutti bez sorelle, može svrstati u ”mačo” rječnik.

”Papa isključuje više od polovine čovječanstva!”

U svim službenim spisima, u diplomatskoj, međunarodnoj komunikaciji i međunarodnim organizacijama već odavno se obavezno, službeno i zakonski utemeljeno rabi dvojni oblik, naslovljuju se i muškarci i žene. Čovjek je ”biće u dvoje” (Elisabeth Badinter), pa se kao takav i naslovljuje. Čak su se župnici navikli na poziv ”braćo i sestre”.

Premda sorelle nisu pozvane, ženski element je ipak nazočan u enciklici: kao donne (u I. poglavlju). Sorelle ne, nego donne – a razlika nije nimalo zanemariva, to je razlika između subjekta i objekta.

Premda sorelle nisu pozvane, ženski element je ipak nazočan u enciklici: kao donne (u I. poglavlju). Sorelle ne, nego donne – a razlika nije nimalo zanemariva, to je razlika između subjekta i objekta. Sorelle kao subjekti su zanemarivane, a donne su objekti zlostavljanja, zloporabe, žrtava katastrofa i rata

Sorelle kao subjekti su zanemarivane, a donne su objekti zlostavljanja, zloporabe, žrtava katastrofa i rata.

Žene ipak nisu samo objekti i žrtve, nego i nositeljice akcija u dobru kao i u zlu. Ljudska prava, čije povrede žene pogađaju u posebnoj mjeri, predstavljaju im obavezu kao subjektima povijesti.

Enciklika je ciljano objavljena u vrijeme dubokih previranja izazvanih pandemijom Covida-19. Svojom enciklikom, naglašava Papa u uvodu, reagirao je na potrebu za orijentacijom u previranjima što će ih pandemija sadašnjih dimenzija izazvati u društvenim, političkim i kulturnim prilikama, poglavito pak u nacionalnim i globalnim uvjetima.

Svijet se više neće moći vratiti na stare pozicije, a nove prilike iziskuju novu etiku, razrađenu za različitim područja ljudskog života.

Papa naglašava da on Evanđelje smatra ”političkim putokazom” po uzoru na njegove prethodnike, papu Ivana XXIII. (Mater et Magistra iz 1961. godine), i papu Pavla VI. (Ecclesiam Suam iz 1964. godine).

Sve što se odnosi na čovječanstvo, odnosi se na Crkvu i mora je zanimati.

Sužavajući evanđeosku poruku samo na duhovnost, iskrivljujemo je, upozorava Papa. Crkva želi sa svojim vjerama surađivati na rješavanju aktualnih kriza, pa se dao nadahnuti i od pravoslavnog patrijarha Bartolomeja I., od Martina Luthera Kinga, Desmonda Tutua, Mahatme Gandhija, poglavito od blaženoga Charlesa de Foucaulda.

Novum je što se Papa u enciklici poziva na velikog imama Sveučilišta Al-Azhar u Kairu Ahmada Al-Tayyeba, barem teoretski najvišeg poglavara sunitskog islama. S njime je papa Franjo u veljači 2019. godine na međukonfesionalnoj konferenciji u Abu Dhabiju usuglasio ”Zajedničku izjavu o bratstvu i prijateljstvu svih ljudi”.

Naglasio je da se ne želi postaviti naspram svijetu samo kao učitelj (Mater et Magistra), nego slušati njih, kao što je Veliki imam potvrdio svoju spremnost surađivati i zajednički snositi radosti i tjeskobe suvremenog svijeta.

”U ime Božje…” (izjavio je imam da će) ”zajedno s muslimanima na Istoku i Zapadu, te Katolička crkva s katolicima na Istoku i Zapadu… usvojiti kulturu dijaloga kao put i suradnju kao pravilo ponašanja, te uzajamno razumijevanje kao metodu i mjerilo…”

Izjavu iz Abu Dhabija je Papa ugradio u svoju encikliku koja će sačinjavati sastavni dio katoličkog socijalnog nauka. Izjava sadrži gotovo identična razmišljanja Pape i muslimanskih vjerskih vođa po pitanjima uzroka siromaštva, rata, sukoba, marginalizacije i polarizacije između ekstremnog bogatstva i siromaštva.

Spremnost slušati? Doista, slušao je i osluškivao raspoloženje naroda – zabrinutost za okoliš uoči sve izraženijih klimatskih ”kapriola”. S enciklikom Laudato si’ Papa je namjeravao apelirati na Parišku konferenciju o klimatskim promjenama zbog ”zabrinutosti za zajedničku kuću, održivog razvitka, zaštite okoliša i klime”.

Papa je skeptičan da će krize osvijestiti trajne vrijednosti iako mu dosadašnja iskustva ne daju povod takvu pesimizmu. To je jedan od primjera kad bi se papi Franji moralo predočiti nadčovječno zalaganje cjelokupnog zdravstvenog sustava, gotovo bez iznimka u svim zemljama zahvaćenim koronavirusom

Tadašnje raspoloženje utjecalo je i na rječnik kojim Papa sve oštrije nastupa, i za zabrinutost za prirodni okoliš, svjestan koliko priroda i klima utječu na ljudske živote i životni prostor, ”zajedničku nam kuću”, kako ističe u I. poglavlju enciklike.

Papa je od tada koristio pojmove poput ”ekološka krivica” i ”kultura bacanja”. Progovorio o ”drastičnim” promjenama, a njegova zabrinutost za ekologiju, koja je poveznica s ekonomijom, novost je ovog pontifikata i uvažava se zato, što Papa, zbog bremenitih ekološko-ekonomskih problema u subkontinentu, pa mu pripisuju autoritet, ali i poznavanje prilika na terenu.

To se ne može tvrditi za Papine stavove o ekonomskoj politici i o dodirnim točkama između politike, ekonomije i siromaštva, u okviru čega izdvaja ”podivljalo tržišno gospodarstvo, nasilnu socijalnu nepravdu, zbog koje ljudi umiru poput životinja, a nerijetko kao životinje i žive”.

Ideja frattellanza je morala ustuknuti pred ”bezgraničnim individualizmom, mentalitetom odbacivanja, ideologijom slobodnog tržišta sa svojim okrutnim, isključivim zakonitostima”. Solidarnost i ”bratstvo” se omalovažavaju kao romantičarski san.

Papinu kritiku ”podivljalog tržišta, slobodnog i bez etičkih kriterija države koja je ekonomiji prepustila kormilo” – ekonomisti su kritizirali kao stubokom pogrešne postavke.

Ističu da ni u jednoj državi ekonomija ne djeluje odvojena od države, da u tom smislu nema ekonomskih procesa bez kriterija, kao što nema države u kojoj tržišno gospodarstvo nije povezano i sa socijalnim komponentom.

Tržišno gospodarstvo koje je krivo za siromaštvo u svijetu, po mišljenju ekonomista, nije točan zaključak, jer za siromaštvo postoji niz okvirnih uvjeta, pod kojima ekonomija ne može ispuniti svoju ulogu stvaranja blagostanja, ili čak zloporabe ljudskih resursa.

Nesposobnost političkih vođa, njihova zloporaba moći omogućavaju nepravedno bogaćenje bogatih na uštrb siromašnih i potiču korupciju.

Papu, koji nije ekonomist, nego poglavar Katoličke crkve koji kao conditio sine qua non za etičko djelovanje i u politici, gospodarstvu, rukovođenju i upravljanju resursa stavlja ljubav prema bližnjemu, doživljava da ga ekonomisti i u tom pogledu ispravljaju.

Oni smatraju da nije poželjno društvo koje počiva isključivo na ljubavi prema bližnjemu jer nitko ne želi potpuno ovisiti o tuđoj pomoći, već je čovjeku zadano da svojim radom i prema svojim sposobnostima stvori potrebna dobra sebi za život. Ekonomisti obrazlažu da društvo utemeljeno na dobrovoljnom pomaganju i o milodarima, nije u stanju stvoriti dobra, unaprijediti kvalitetu života i iznjedriti blagostanje.

Mobiliziranje pojedinačnih interesa, rabimo odiozan pojam ”egoizam”, čak je nužno, jer on djeluje kao pogonsko gorivo za motivaciju i za prevladavanje siromaštva. Na pojedincima je da kontroliraju i upravljaju gospodarskim procesima i omogućavaju i slabijima da se u njih uklope, i da ih ti procesi ne pogaze. Pojedinci su pozvani, a ne sistemi.

Papina anatema privatnog vlasništva je također ideja koju će odbaciti ekonomski stručnjaci i upozoriti na to da je opasno zajedničko dobro nadrediti nad privatnošću.

Enciklika je ciljano objavljena u vrijeme dubokih previranja izazvanih pandemijom Covida-19. Svojom enciklikom, naglašava Papa u uvodu, reagirao je na potrebu za orijentacijom u previranjima što će ih pandemija sadašnjih dimenzija izazvati u društvenim, političkim i kulturnim prilikama, poglavito pak u nacionalnim i globalnim uvjetima

Privatnost je dio čovjekove slobode, a nije uvijek tako da imućni, bogataši uopće ne misle na svoje najbliže niti da ne žele dijeliti svoje bogatstvo.

Nedopustivo je uopćavanje koje nema veze sa stvarnošću. Bez privatnog vlasništva nema slobode. Barem u tom pogledu, Papa bi se mogao ugledati u europske zemlje koje su živjele u društvima državnog vlasništva.

Kritike na račun Papinih ekonomskih stavova – nestručnih, nepromišljenih, zato neuvjerljivih – potječu još od prvog Papinog apostolskog pisma Evangelii gaudium iz 2013. godine (encikliku koju je Franjo potpisao premda je tekst pripremljen za pontifikata Benedikta XVI.).

Apologeti Papinih stavova usprotivit će se kritikama ekonomskih stručnjaka, da Papa gleda vidljive simptome, odakle on polazi, na rubovima društva. Drugim riječima – on gleda na posljedice, nije u njegovoj domeni utvrđivati uzroke, budući je on osoba Crkve, a ne gospodarski stručnjak. Istina – ali kad gospodarske i gospodarsko-političke teme zauzimaju dva opsežna poglavlja (III. i IV.), sama enciklika gubi svoj kredibilitet i uvjerljivost.

Tekst enciklike, inače, obiluje temama, u namjeri da navede ”putokaze” za pregršt uočenih mana u svijetu. Po ”osnovnom tonu” koji prožima cijeli tekst, prije bi ga se ocijenilo ”kulturkritikom”, što više ”kulturpesimizmom”.

Papi kao da je za spas svijeta, ”pet do 12”, a možda već prekasno za presudan zaokret i put u globalnu solidarnost. Zbog pandemije svi se nalazimo ”na istom brodu”, podsjeća Papa, naglašavajući bojazan da brod možda neće izdržati teret.

Papa je skeptičan da će krize osvijestiti trajne vrijednosti iako mu dosadašnja iskustva ne daju povod takvu pesimizmu. To je jedan od primjera kad bi se papi Franji moralo predočiti nadčovječno zalaganje cjelokupnog zdravstvenog sustava, gotovo bez iznimka u svim zemljama zahvaćenim koronavirusom.

Ne samo na ovom primjeru pokazuje se da Papa, u svojim apokaliptičnim rezoniranjima posve ignorira velike napore međunarodne zajednice.

Koliko se angažiraju pojedinci, civilno društvo, humanitarne organizacije za unapređenje razvitka, suzbijanje gladi i epidemija, neka svjedoči činjenica da je Nobelov odbor ovih dana UN–ovu organizaciju za hranu i poljoprivredu (FAO) odlikovao Nobelovom nagradom.

Međunarodne organizacije su na licu mjesta čim bukne oružani sukob, države prihvaćaju izbjeglice i migrante, trude se za njihovo zbrinjavanje i integraciju, ili šalju pomoć ondje gdje je nužna.

Papa podučava – doista kao magister (ne i kao mater), gleda na nedostatke, omalovažava dostignuća. Papine zloguke ocjene povlače se kao crvena nit, kroza sve svoje dosadašnje izjave i spise, a isto tako dosljedno ga razuvjeravaju ekonomisti.

Intenzivno zalaganje pape Franje za budućnost svijeta ipak je nepotpuno bez ”pogleda na samoga sebe”, na unutrašnjost Crkve, a nužno je i prethoditi strukturalnim potezima, te izvući poučke iz vlastite dijagnoze.

Odnosi moći i diskriminacija još ”stanuju” u Crkvi, ravnopravnost spolova je teorem ali bez praktičnog odraza, društvene promjene treba adekvatno primati na znanje.

Koliko se angažiraju pojedinci, civilno društvo, humanitarne organizacije za unapređenje razvitka, suzbijanje gladi i epidemija, neka svjedoči činjenica da je Nobelov odbor ovih dana UN–ovu organizaciju za hranu i poljoprivredu (FAO) odlikovao Nobelovom nagradom

Dokument velikih vizija? Za takvu razinu cijelom tekstu nedostaju iole konkretniji ”putokazi”.

Papa ostaje pri dijagnosticiranju i uopćenim izjavama namjera. Cjelokupna enciklika odiše Papinom namjerom da globalizaciji suprotstavlja društvo s etičkim i duhovnim vrijednostima. Biti na strani siromašnih i marginaliziranih. To se ostvaruje, iz dana u dan, očito bez da dostignuća dopiru do Papine svijesti.

No Crkva se ne može zadovoljiti time da stane uz bok siromasima, kao što siromasi ne žele ostati siromašnima.

Vrijeme je da Papa sluša i nadahnjuje se pomalo i protestantskom etikom. Ne da uspjeh bude mjerilo ”Božjeg blagoslova”, nego kao motivacija za to da će nastojanja biti blagoslovljena od onih kojima idu u korist. ”Opcija za siromašne” vapi za novom definicijom.

Od Crkve se ne očekuje da sa siromašnima i sama bude siromašna, nego da im pomogne da se uzdignu i motiviraju za poboljšanje svojih životnih uvjeta, uz pomoć države i društva – na koje su pape i do sada apelirali da potrebitima djelatno pomognu.

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Ljudi, Vatikan je shvatio da žene znaju čitati!
  • Papa Franjo lik sv. Josipa predstavlja kao uzor služenja
  • Zašto Crkva u RH kvalitetno ne donosi stav oko cjepiva?
  • Apel iz Austrije: Dopustite ulazak migrantima iz kampa Moria
  • O antivakserima, teoretičarima urota i drugim svojeglavcima
  • Ruše li staro i mijenjaju li vrijeme u Crkvi dvije smrti
  • Kakav će svijet biti poslije korone?
  • Ne smijemo pristati ni na kakav razgovor o pravu ubijanja
  • Papa rekao NE katoličko-evangeličkoj zajedničkoj pričesti
  • Zahvala junacima i junakinjama korona epidemije

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: ADVOCATA DIABOLI Tagged With: Advocata diaboli, Anna Maria Grünfelder, Fratelli tutti, papa Franjo

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Država će financirati obnovu i onima bez novca

    Država će financirati obnovu i onima bez novca

    anja-kozul
  2. Slučajna Hrvatska

    Slučajna Hrvatska

    marinko-culic
  3. Božje Novosti

    Božje Novosti

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Pomoć stiže sa svih strana

    Pomoć stiže sa svih strana

    novosti
  2. Sve su to naši ljudi

    Sve su to naši ljudi

    vladimir-jurisic
  3. Da mi je još tri metra drva

    Da mi je još tri metra drva

    vladimir-jurisic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  2. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.
  3. SNV sakuplja pomoć za stradale

    SNV sakuplja pomoć za stradale

    30.12.2020.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.