autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Vučići iz Čipuljićā

Autor: Ivan Lovrenović / 27.10.2013. Leave a Comment

Novinar sarajevskoga Dnevnog avaza topi se od milja dok intervjuira Aleksandra Vučića, najmoćniju političku figuru današnje Srbije. Ne topi se što mu je subesjednik nekad bio kolega, pa kao mlad novinar u ratu 1992. radio na Palama iznad Sarajeva, Avazov novinar bi rad da se to zaboravi, druga je sad politika lista i gazde Fahrudina Radončića, državnoga ministra, već se topi i zaljubljeno ibreti pred podatkom da je Vučić lični prijatelj s “bogatim šeikom Muhamedom, suverenom Ujedinjenih Arapskih Emirata”, koji “ulaže ogromne novce u Srbiju” i koji ga je nedavno primio na svom imanju u Škotskoj.

 

– Eh, zamisli, a gdje smo tu mi! – misli novinar u sebi žalovito, i pita Vučića nacionalistički budalasto: “Iz ugla Sarajeva doima se neobično da jedna muslimanska zemlja toliko ulaže u Srbiju, a istovremeno zaobilazi BiH. U čemu je tajna?” Taman kao kad međunarodnu politiku “iz ugla Sarajeva” tumači Milorad Dodik “iz ugla Banje Luke”.

 

Stanovnici Čipuljića kroz 20. stoljeće bili su žrtve organiziranoga nasilja i istrebljivanja. Najmanje što im se može pokloniti jest dostojno sjećanje i pijetet. Premnogo je naselja i gradova u BiH sa sličnom sudbinom. Ali, svaka od njih ima vlastitu tragičnu pojedinačnost, i ne smije se utapati u općost; ako pristanemo na takvu predodžbu, pristali smo na tupi nehaj i zli zaborav 

 

“Vučićeva porodica – obavještava nas Avaz – “porijeklom je iz Čipurića kod Bugojna. Nedavno je, prvi put nakon 22 godine, boravio u Čipurićima, obišao je zgarišta i grobove svojih predaka.” (Čipurići, pa Čipurići – siromah novinar, ne može nego pogrešno, a u tome nije usamljen, taj tip neznanja odlika je “metropolitanskih” sarajevskih novinara, inače zagrcnutih patriotizmom i ljubavlju prema Bosni, ”jednoj i jedinoj domovini”.) “U ovom ratu Hrvati su spalili naše kuće i selo. U Drugom svetskom ratu ustaše su pobile sve muške članove naše porodice. Moj otac preživeo je slučajno. Moja baka bila je izbegla u Beograd, bila je trudna i tako je prst sudbine odredio da ovde u Beogradu rodi mog oca”, pojašnjava Vučić. “U Čipurićima, u centru mjesta, Vučići još imaju veliko imanje, finu zemlju i livade. Imaju i dosta šume. Ne žele je prodati iako se komšije, većinom Bošnjaci, interesiraju za kupovinu” – dodaje Avaz.

 

Pa, što su i gdje su ti Avazovi Čipurići, koji su zapravo Čipuljići? Smješteno uz drevni put, to je ono naselje koje vidite na lijevu ruku kad izlazite iz Bugojna put začarane prašume Koprivnice i Kupreških vrata, s kojih odjednom pukne vidik na drugi svijet. Danas je integrirano u grad Bugojno, a do ovoga rata nije bilo važno nikomu do samim njegovim stanovnicima, te arheolozima i etnografima. Doista, malo je takvih naselja: nema nijednoga razdoblja iz starije kulturne povijesti Bosne koje se u Čipuljiće nije ”upisalo”. Tu su pronađeni reprezentativni ostaci iz prahistorije, antike, ranoga kršćanstva, srednjega vijeka. A na lokalitetu Pod nađen je najstariji zapis u Bosni – vaza s fragmentom pisma, vjerojatno umbroetrurskoga, cca 600. godine prije Krista.

 

Zanimljiva je i čipuljićka etno-identitetna priča. Prvi ju je u literaturi načeo Rumunj Teodor Filipescu, inače činovnik u austrougarskom Puncovnom uredu za zlato i srebro u Sarajevu. (Tema za neku bosansku kafkijanu. Ured je ustanovljen 1896. kao jedan u sistemu novih baždarskih ureda. Zakonski su utvrđeni propisi o obliku i sistemu mjera i sprava za mjerenje, koje kontroliraju baždarski uredi. Kantari i ostale stare mjere – oke, aršini, drami – povlače se iz javnog prometa, a prekršitelji kažnjavaju prema čl. 19. Zakona o mjerama. Sve mjerne sprave moraju biti ovjerene službenom puncom, koja ima oblik zemaljskog grba.)

 

Iz kazivanja koje je čuo u Čipuljićima, čiju vjerodostojnost nam svjedoči samo njegova riječ (”Kalajdžije u Čipulićima”, Glasnik Zemaljskoga muzeja, 1902.), Filipescu izvodi zaključak da je ”kalajdžijski jezik identičan sa rumunskim jezikom u macedonskom dialektu”, te ”da su kalajdžije u Čipulićima potomci onih macedonskih Rumuna koji su se svršetkom XVI. i početkom XVII. stoljeća u Bosnu naselili… “Ja ću od riječi, koje sam notirao”, piše Filipescu, “jedan dio navesti, ali pošto se te riječi zbog poluvokala ne mogu dobro napisati našom azbukom, to sam prinužden dodati i rumunski pravopis. Čičore (ciciore) = noge, japuša (iapuşă) = kobila, buna sjara (bună siară) = dobro veče, budi buljaca (budi buliaţă) = dobro jutro, kaca (caţaă) = kuja (pseto), porkača (porcacea) = krmača, funtulja (funtulia) = kava, zakre (zacre) = šećer, berbeke (berbeche) = ovan, kapira (capĭră) = koza, vaklja (vaklia) = krava, krcula (crzula) = forinta, dziga (dzigă) = kantar, zur (zur) = budala, lokma (locma) = zemlja, kasa (casă) = kuća, apa (apa) = voda, kuljaša (culiaşă) = mamaliga ili polenta ili pura, tasa (tasa) = pita (gibanica), panje (pane) = hljeb, gorzulja (gorzulia) = kruška, grmare (grmare) = novci, orzula (orzula) = šenica, ivte (ivte) = zob, kubura (cubura) = tikva, mutrala (mutrală) = ogledalo, kacula (caciula) = šubara, purintan (purintan) = musliman, vurgar (vurgar) = kršćanin, šorko (şorco) = katolik, piščatlan (pişciatlan) = ibrik… Iz ovoga se razabire, da je kalajdžijski jezik identičan sa rumunskim jezikom u macedonskom dijalektu. U Čipulićima ima više kalajdžija s rumunskim prezimenima, no ovo je donekle slavizirano; od tih sam evo doznao: Dučić (duce) = odlazi, Prendić (prende se) = započmi, Kojdić (coidică) = repić.”

 

Noel Malcolm u svojoj Povijesti Bosne osporava Filipescuove teze, te pozivajući se na Gustava Weiganda, njemačkoga lingvista i stručnjaka za vlašku problematiku, tvrdi da Filipescuovi kazivači, “poznati u tim krajevima pod nazivom ‘Karavlasi’ ili ‘Crni Vlasi’, zaista govore rumunjski, ali samo zato što uopće nisu Vlasi nego rumunjski Romi iz Transilvanije”.

 

Bilo kako mu drago, i tko god porijeklom bili, stari stanovnici nekad urednoga i prosperitetnog prigradskog naselja Čipuljići kroz 20. stoljeće opetovano su bili žrtve organiziranoga nasilja i istrebljivanja. Najmanje što im se može pokloniti jest dostojno sjećanje i pijetet. Netko će možda reći da je premnogo naselja i gradova u Bosni i Hercegovini sa sličnom sudbinom. Jest, mnogo ih je, nažalost. Ali, svaka od tih sudbina ima vlastitu tragičnu jedinstvenost i pojedinačnost, i ne smije se utapati u općost, u klišej; ako pristanemo na takvu predodžbu, pristali smo na tupi nehaj i zli zaborav.

 

Nije mi teško zamisliti što osjeća Aleksandar Vučić kada u Čipuljićima obilazi zgarišta i grobove svojih predaka. Dobro je taj osjećaj znan stotinama hiljada nas ovakvih u Bosni, čije su kuće i zavičaji zgarišta i grobovi. Ono što ne znam jest: ima li u emociji Aleksandra Vučića empatijskoga mjesta za te stotine hiljada i za njihovu emociju

 

Dvadeset godina nakon posljednjega rata, bugojanska ratna priča još čeka da bude ispričana. Od ’91. i nikad razjašnjene pljačke milijuna dojčmaraka, stečenih u prijevari građana putem ilegalne “konverzije” jugodinara u organizaciji HDZ-a i Gojka Šuška, pa preko prvih ratnih dana bošnjačko-hrvatske sloge u obrani od Karadžićevih topova i aviona (kojima je glavni cilj bila tvornica municije “Slavko Rodić”, da je barem razruše kad je već nisu mogli zauzeti, a naslanjala se na Čipuljiće), potom preko hrvatsko-bošnjačkoga klanja, pa stradanja i egzodusa Srba, i “općenarodnoga” pljačkanja njihovih Čipuljića, do strahovlade Dževada Mlaće i zločina nad Hrvatima – sve je jedna mračna i krvava historija, za koju teško da će se ikad naći pouzdan i objektivan prikazivač i tumač.

 

Kada sam dvije godine nakon rata s filmskim režiserom Ahmedom Imamovićem bio u Čipuljićima snimajući seriju kratkih tv-putopisa, prokrstarili smo naselje uzduž i poprijeko. Bila je to slika pustoši kakve u cijeloj opustošenoj Bosni nije bilo. Sliku je pojačavala ljuta zima s maglenim nebom koje je palo na zemlju. Od najmanje dvije tisuće kuća, sve samih solidnih obiteljskih katnica, ostali su samo goli, termitski očišćeni zidovi. Sve je to bio čist ručni rad, samo je crkva, usred naselja, bila srušena ritualno, eksplozivom. Ne znam da je u bosanskoj javnosti o Čipuljićima itko ikada išta kazao, ni političar, ni novinar, ni vjerski službenik, ni kakva nevladina udruga, niti da je itko tražio istragu.

 

Nije mi teško zamisliti i razumjeti što osjeća Aleksandar Vučić kada u Čipuljićima obilazi zgarišta i grobove svojih predaka. Dobro je taj osjećaj znan stotinama hiljada nas ovakvih u Bosni, čije su kuće i zavičaji zgarišta i grobovi. Ono što ne znam jest: ima li u emociji Aleksandra Vučića empatijskoga mjesta za te stotine hiljada i za njihovu emociju. Bilo bi dobro da ima, jer je on moćan regionalni političar, “gospodar” koji za sebe voli reći da ima viziju i novu ideju…

 

Još tekstova ovog autora:

  • Pas de deux vjere i politike
  • Novo značenje Ferhadije džamije
  • Sarajevo – muslimanski grad?
  • Neka se razapne! Neka se razapne!
  • Licemjerna i besmislena Deklaracija o genocidu NDH nad Srbima
  • U BiH sve tri nacionalne politike upisuju ćirilicu u svoju baštinu
  • Prekretna knjiga o Titu
  • Patriotizam kao mržnja
  • Podmetanja u Oslobođenju
  • Brišite me sa svojega spiska

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: IZ ZEMLJE SNOVA Tagged With: Aleksandar Vučić, autograf.hr, BiH, Bošnjaci, Čipuljići, Čipurići, Dnevni avaz, Hrvati, Ivan Lovrenović, iz zemlje snova, MIlorad Dodik, Noel Malcolm

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Država će financirati obnovu i onima bez novca

    Država će financirati obnovu i onima bez novca

    anja-kozul
  2. Slučajna Hrvatska

    Slučajna Hrvatska

    marinko-culic
  3. Božje Novosti

    Božje Novosti

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Pomoć stiže sa svih strana

    Pomoć stiže sa svih strana

    novosti
  2. Sve su to naši ljudi

    Sve su to naši ljudi

    vladimir-jurisic
  3. Da mi je još tri metra drva

    Da mi je još tri metra drva

    vladimir-jurisic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  2. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.
  3. SNV sakuplja pomoć za stradale

    SNV sakuplja pomoć za stradale

    30.12.2020.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.