autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Za mnoge kršćane Velika Gospa je problematičan blagdan

Autor: Peter Kuzmič / 15.08.2021. Leave a Comment

AUTOGRAF Peter Kuzmič bBogu hvala što jedan od nepotrebno prekobrojnih državnih blagdana – blagdan Velike Gospe – ove godine pada u nedjelju. Ovaj put nam vjera ne može služiti kao izgovor za nerad.

Blagdan Velike Gospe slavi se diljem Hrvatske, pa tisuće rimokatolika tog dana kreću na hodočašća i posjećuju najpoznatija središta marijanske pobožnosti kao što su Marija Bistrica, Sinj, Trsat, Aljmaš i druga. Posvuda se nose kipovi i slike koje štuje i onaj dio puka koji za Isusa naizgled baš puno ne mari.

Nažalost se stječe dojam da u mnogim krajevima Hrvatske pobožni katolici ”znaju” više o Mariji nego o Isusu. Hrvati su jedan od rijetkih naroda koji su kršćanskom pozdravu ”Hvaljen budi Isus Krist” dodali i njegovu majku Mariju te je neprikladnim izjednačenjem taj pozdrav kroato-katoliciziran u popularnom pozdravu ”Hvaljen Isus i Marija”.

Razlika je snažno izražena u hrvatskim emisijama Radio Vatikana, gdje odmah nakon pozdrava Laudetur Jesus Christus čujete našu verziju – ”Hvaljen Isus i Marija”.

Snažna povezanost hrvatskog naroda i Djevice Marije vidljiva je i po tome što su Mariji u čast i slavu posvećene 1.162 crkvene zgrade i samostani te čak osam katedrala u Hrvatskoj.

Na otoku na kojem s obitelji provodim godišnji odmor se 5. kolovoza svečano proslavila takozvana Gospa Snježna, preciznije Dan posvete bazilike svete Marije Velike u Rimu. Radi se o blagdanu koji se temelji na jednoj legendi (nije jedini!).

Papa Liberije (papa od 352. do 366.) jedne je noći sanjao da mu se ukazala Bogorodica i tražila od njega da joj sagradi jednu baziliku na mjestu gdje bude usred ljeta našao snijega.

Kršćani protestantskih uvjerenja Mariju izuzetno cijene i poštuju kao majku Gospodina i Spasitelja Isusa Krista, ali ju ne štuju kao da je ravnopravna svom Sinu jer ne prihvaćaju vanbiblijske objave i autoritet tradicije kao ravnopravan biblijskom

Prema toj legendi 5. kolovoza su našli snijeg na Eskvilini (jedan od sedam rimskih brežuljaka) te je tamo papa dao sagraditi baziliku posvećenu Mariji. Da stvar bude intrigantnija taj se blagdan tek 1568. godine našao u službenom kalendaru Rimokatoličke Crkve.

Najstariji i najpoznatiji marijanski blagdan se slavi 15. kolovoza kao Velika Gospa, a proslavlja (navodno) Uznesenje Blažene Djevice Marije u nebo.

Poslije Velike Gospe slijede blagdani Marijina rođenja u 6. stoljeću, danas je to Mala Gospa i Marijina začeća u 7. stoljeću, što se danas zove Bezgrešno začeće blažene Djevice Marije.

Oba blagdana su nastala na Istoku te se od 12. stoljeća uglavnom prihvaćaju i na Zapadu. Potkraj srednjeg vijeka i u novom vijeku nastaju i množe se i mnogi drugi marijanski blagdani.

Nije točna tvrdnja da se blagdan Velike Gospe slavio od samih početaka kršćanstva jer njegov prvi spomen nalazimo u apokrifnom spisu De transitu Mariae (skraćeno Transitus) početkom petog stoljeća. Ovaj apokrifni spis opisuje Marijinu smrt i njezino uznesenje u nebo.

Transitus spominje još tri marijanska blagdana koji navodno potječu od samih apostola. Sve to zapravo nema nikakve utemeljenosti u povijesnoj istini nego je plod pučke religioznosti i pobožne mašte te se u tom duhu na mnogim mjestima sve do danas marijanski blagdani slave praznovjerno.

U Palestini i Siriji se tek početkom 6. stoljeća počinje slaviti Marijina smrt (latinski Dormitio Mariae), a potkraj 6. stoljeća car Mauricije određuje da se ovaj blagdan mora slaviti u svim crkvama carstva.

Tek od 7. stoljeća se počinje nazivati blagdan Natale S. Mariae to jest slavi njezinu smrt i nebesku proslavu pod nazivom Assumptio Mariae, na hrvatskom Uznesenje Marijino.

Papa Nikola I. 863. godine blagdan Marijina uznesenja stavlja uz bok Božića, Uskrsa i Duhova te mu dodjeljuje misu bdijenja i vlastitu osminu.

Usput valja spomenuti da se radi o papi (Nikola I.) koji je iste 863. godine anatemizirao carigradskog patrijarha Focija, a ovaj odgovorio izopćenjem Nikole te je tako došlo do prvog raskola između istočnog i zapadnog kršćanstva po pitanju papinske vlasti.

Papa Pio XII. je bulom Munificentissimus Deus 1. studenog 1950. proglasio dogmu o uznesenju Marije (”dušom i tijelom”) na nebo gdje se u slavi pridružila svom uskrslom Sinu. Odatle blagdan Velike Gospe svakog 15. kolovoza.

U Svetom pismu nema spomena ni indicija o smrti Marije, majke Isusa iz Nazareta, a kamoli o tome da je ona (15. kolovoza) ”dušom i tijelom” uznesena na nebo.

Nakon Efeškog sabora 431. godine poraslo je, doduše, zanimanje za Mariju jer je proglašena bogorodicom (theotokos), ali ta se dezignacija više odnosi na definiciju dviju naravi njezina Sina nego na njezin osobni status u povijesti spasenja.

Kršćani protestantskih uvjerenja Mariju izuzetno cijene i poštuju kao majku Gospodina i Spasitelja Isusa Krista, ali ju ne štuju kao da je ravnopravna svom Sinu jer ne prihvaćaju vanbiblijske objave i autoritet tradicije kao ravnopravan biblijskom.

Za njih Marija nije marginalna figura na području teologije, vjere i morala nego, dapače, glavni Božji instrument po kojem je Bog utjelovljenjem spasonosno ušao u ljudsku povijest, a ona postala uzorom poslušnosti i podređenosti Božjoj volji.

Kršćani protestanti Mariju ne štuju kao što ne štuju ni druge svece jer drže da je čašćenje i slavljenje slika i kipova Gospe i drugih svetaca jednako idolopoklonstvu te protivno jasnoj biblijskoj zapovijedi o štovanju jedino jedinog i istinitog Boga.

Protestantski kršćani se pribojavaju onog što primjećuju u popularnoj katoličkoj marijanskoj pobožnosti, naime, pretjerano uzvisivanje Marije koja pri tome zasjenjuje pa čak i prikriva Isusa i umanjuje njegovo unikatno djelo spasenja i otkupljenja čovjeka od grijeha.

Pravoslavni kršćani imaju sličan pogled na Mariju kao katolici, ali kod njih marijanstvo nije tako jasno definirano te nemaju dogme o bezgrešnom začeću i uznesenju duše i tijela Marije u nebo.

Svi kršćani vjeruju da je Marija raspoloživa u ključnim trenucima spasenjske povijesti, posebice pri utjelovljenju Sina Božjega, ali je prisutna i u bolnim trenucima njegove otkupiteljske smrti na križu kao i na dan Pedesetnice (Duhovi) kada je izlićem Duha Svetoga označen početak Crkve.

Novozavjetni pisci ukazuju na značaj njezine uloge. ”Što je u njoj začeto od Duha je Svetoga. On će spasiti narod svoj od grijeha njegovih” (Matej 1, 20-21) te ”Začet ćeš i rodit ćeš sina … kraljevat će nad domom Jakovljevim uvijeke…” (Luka 1, 26.27).

Bogu hvala što jedan od nepotrebno prekobrojnih državnih blagdana – blagdan Velike Gospe – ove godine pada u nedjelju. Ovaj put nam vjera ne može služiti kao izgovor za nerad

Kasnije će apostol Pavao ukazati na kairos utjelovljenja spasenjske unutar kronosa opće povijesti: ”Kada dođe punina vremena, odasla Bog Sina svoga; od žene bi rođen…” (Galaćanima 4, 4-5).

Sažeto rečeno: od svih ”marioloških dogmi” u Novom zavjetu nalazimo samo dvije objavljene istine. Prva da je ona začela svog Sina djevičanski po Duhu Svetom (Matej 1,20 i Luka 1,35) bez učešća muškarca te istinu njezina bogomajčinstva.

Do tih istina dolazimo jednostavnom egzegezom biblijskih tekstova.

Ostalo učenje unutar mariologije odvojene od biblijske kristologije i soteriologije, kao ”istine” da je Marija sačuvala djevičanstvo u porodu, da je djevicom ostala do kraja života, da je začeta bez istočnog grijeha, da je čitav život bila bez osobnih grijeha te da je na nebo uznesena ”dušom i tijelom” nema apsolutno nikakve biblijske podloge nego je plod tisućljetne vjerske mašte.

Toga su bili svjesni i oci na Drugom vatikanskom saboru (1962.-1965.) pa su u osmom poglavlju dogmatske konstitucije Lumen Gentium nastojali dati autoritativnu, ali uravnoteženu interpretaciju i sintezu mariologije.

Zaključimo: Velika Gospa nije svekršćanski nego rimokatolički marijanski blagdan najvjerojatnije poganskog podrijetla.

Osobno ću u svetopisamskom duhu i danas na blagdan Velike Gospe poslušati Mariju koja upućuje na svog Sina riječima ”Što god vam On (Isus) rekne, učinite” (Ivan 2,5).

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN ILI PREKO PAYPAL-A. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA I PRECIZNE UPUTE KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Lučonoša drugog i drugačijeg Osijeka
  • Trijada koja oslobađa: istinito, lijepo i dobro.
  • Pravoslavlje pred novim raskolom zbog rata u Ukrajini
  • Lena Hendrickson zaslužna za osnivanje i izvrstan rast CBD-a
  • Mnogi ruski pastori su protiv rata u Ukrajini
  • Putina treba zaustaviti na putu k sveobuhvatnoj diktaturi
  • Mihanovićev se sramotni doktorat mora poništiti
  • Šabački episkop Lavrentije i Irenej Lyonski – učitelji jedinstva
  • Odlazak bliskog mi duhovnog velikana Georgea Wooda
  • U viziji pravednijeg svijeta Desmond Tutu nije bio sam

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: VRIJEME I VJEČNOST Tagged With: kršćani, Lumen gentium, Peter Kuzmič, Pijo XII, Velika Gospa, Vrijeme i vječnost

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Čas autonomije

    Čas autonomije

    zoran-daskalovic
  2. Posvađani blizanci

    Posvađani blizanci

    marinko-culic
  3. Emil Matešić: I Haški tribunal može biti umjetničko nadahnuće

    Emil Matešić: I Haški tribunal može biti...

    ana-grbac

Novosti | Arhiva

Drago Pilsel Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

novosti Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT