autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Zagrebački KBF slavi 350 godina? Kaj god! A gdje je teologija?!

Autor: Drago Pilsel / 14.01.2019. Leave a Comment

drago-pilsel-hnd-230118-fah-bKatolički bogoslovni fakultet Sveučilišta u Zagrebu (KBF) ove 2019. godine slavi 350. obljetnicu. Tako javlja IKA. Naime, Fakultetsko vijeće je na III. redovitoj sjednici, održanoj 21. prosinca 2018., donijelo odluku o obilježavanju visokog jubileja i prihvatilo da se to odvija kroz sljedeće događaje: Dan Društva bivših studenata KBF-a 12. veljače; Dan Fakulteta 11. ožujka; Dies theologicus s temom Veritatis gaudium 8. svibnja; Te Deum – svečana euharistija koju predvodi veliki kancelar zagrebački nadbiskup kardinal Josip Bozanić te predstavljanje monografije KBF-a 23. rujna.

Bit će i ”Prigodna izložba” koja će biti postavljena u prostorima Fakulteta.

350 godina, majke ti mile!

Hajde da to pitanje malo proučimo.

Zaista, car i kralj Leopold I. posebnom poveljom 23. rujna 1669. upisuje ”akademiju” u generalne studije zemalja habsburške krune s pripadnim sveučilišnim pravima i povlasticama. Bila je to posljedica postojanja poslijetridentskog sjemeništa Jurja Draškovića (1563.-1578.) s humanističkom školom i isusovačkog kolegija (1633.) na Gradecu, uz obilnu novčanu potporu biskupa Franje Ergelskog (1628.-1637.) i kanonika Nikole Dijaneševića, velikog prepošta Zagrebačkoga kaptola. To je, naime, vodilo uspostavi Akademije (1662. godine).

Summa summarum: Dajte ljudi, nemojte pretjerivati. Pustite falš obljetnice. Počnite se baviti kritičkom zadaćom Crkve u odnosu na društvo jer se ona, ta zadaća, mora odraziti i na samu Crkvu – težiti promicanju nove svijesti unutar Crkve i utvrđivanju preobrazbe odnosa Crkve i modernog društva

Ali polako, daleko je to još od fakulteta.

Premda se može prihvatiti teza da Katolički bogoslovni fakultet (Sveučilišta u Zagrebu) slijedi razvoj filozofsko-teoloških studija koje je prije sedam i pol stoljeća u glavnom gradu Hrvatske pokrenuo zagrebački biskup Stjepan II. Babonić (1227.-1247.), tek će 1874. u Zagrebu biti osnovano moderno Hrvatsko sveučilište, koje po ustrojnom zakonu od 5. siječnja iste godine i po otpisu cara Franje Josipa I. tri mjeseca poslije (5. travnja 1874.) ”ima otvoriti potpuni (četverogodišnji) bogoslovni fakultet” i to ”prilozima cijelog naroda hrvatskoga”.

Pokretač osnivanja Hrvatskoga sveučilišta u Zagrebu bio je biskup Josip Juraj Strossmayer, a njegov je prvi rektor bio svećenik Matija Mesić, profesor hrvatske povijesti na Pravnomu fakultetu.

Kako je do toga došlo? Na sjednici Hrvatskoga sabora, održanoj 11. ožujka 1869., izglasan je zakonski članak ”o utemeljenju sveučilišta u glavnom gradu Zagrebu” kojim se ”Vladi zemaljskoj nalaže, da učini shodne korake, da se nadbiskupski licej zagrebački preustroji u fakultet teologijski”. Dakle, sve do 1874. nije bilo fakulteta. Bio je licej!

A kako je do liceja došlo?

Jedan od Babonićevih nasljednika, blaženi Augustin Kažotić (1303.-1322.), osnovat će katedralnu školu s odsjecima ”slobodnih umijeća” i teologije s naglaskom na studiju svetopisamskih, patrističkih i skolastičkih tekstova.

Tu stižemo do spomenutog poslijetridentskog sjemeništa Jurja Draškovića (1563.-1578.) s humanističkom školom i isusovačkog kolegija (1633.) na Gradecu, što vodi k uspostavi Akademije (1662. godine), koju car i kralj Leopold I. posebnom spomenutom poveljom upisuje u generalne studije zemalja habsburške krune.

Tu carsku povelju 3. studenoga 1671. ratificirao je Hrvatski sabor ”salvis tamen iuribus et libertatibus Regni in suo vigore permanentibus”.

Dakle, KBF nema 350 već 145 godina! Ali, Bože moj, tko će gledati u te sitnice narodu koji je najstariji u Europi i koji je u ”stoljeću sedmom” već drmao strahovitom kulturom koju su opjevali guslari Domovinskog rata?

Program iz 1673. godine predviđa teoretski i praktični dio studija na katedrama filozofije, dogmatske i moralne teologije, uz koje se postupno organiziraju katedre kanonskoga prava (1726./27.), kontroverzistike (1747./48.), biblijskih jezika, crkvene povijesti i govorništva (1757./58.).

Poslije ukinuća isusovačkoga reda (1773.) carica i kraljica Marija Terezija preustrojila je zagrebački generalni studij u ”Kraljevsku akademiju znanosti” s tri studija: filozofskim, bogoslovnim i pravnim.

Od 1784. Bogoslovni fakultet djeluje u okviru Zagrebačkoga sjemeništa na Kaptolu; na njemu, uz postojeći teološki, nadbiskup Juraj Haulik 1853. otvara i dvogodišnji filozofski studij.

Dakle, KBF nema 350 već 145 godina! Ali, Bože moj, tko će gledati u te sitnice narodu koji je najstariji u Europi i koji je u ”stoljeću sedmom” već drmao strahovitom kulturom koju su opjevali guslari Domovinskog rata?

Ali, haj’mo mi još malo u detalje, jer se značajna reorganizacija nastavnoga plana Bogoslovnoga fakulteta dogodila tek 1935. u skladu sa zahtjevima apostolske konstitucije Deus scientiarum Dominus. Novu ratio studioroum 1937. potvrdila je Kongregacija za sjemeništa i sveučilišta, čime je Bogoslovni fakultet u Zagrebu izjednačila s crkvenim sveučilišnim ustanovama u svijetu priznatima od Svete Stolice.

Početkom 1952. Vlada NR Hrvatske donosi rješenje o ukidanju Rimokatoličkoga bogoslovnog fakulteta kao fakulteta Sveučilišta u Zagrebu. Time je on de facto, ali ne i de iure prestao biti sastavnim dijelom Sveučilišta u Zagrebu.

Zauzimanjem dekana Rimokatoličkoga bogoslovnog fakulteta prof. dr. Vilima Keilbacha, svesrdnom podrškom biskupa hrvatskog jezičnog područja (čitaj: Jugoslavije) Rimokatolički bogoslovni fakultet nastavio je djelovati punih trideset i osam godina na temelju povijesnoga i stečenoga prava isključivo kao crkvena visokoškolska ustanova.

OK, riješili smo pitanje famoznih, a nerealnih 350 godina KBF-a. Predlažem sada da se pozabavimo pitanjem čemu služi KBF osim spremanju budućih svećenika i đakona i osposobljavanju onih koji će raditi i biti zaposleni kao vjeroučitelji? Kako stojimo s tim stotinama i tisućama ”teologa”? Čime oni pridonose hrvatskom društvu te, na koncu, imamo li uopće hrvatske teologije?

Godine 1990., nakon demokratskih promjena, tadašnje Izvršno vijeće Sabora Republike Hrvatske, proglasilo je ništavnim rješenje Vlade NRH iz 1952. godine. Tim rješenjem svi akti Rimokatoličkoga bogoslovnog fakulteta (diplome, imenovanja profesora i sl.), koji su od 1952. do 1990. vrijedili samo pro foro ecclesiastico, postali su valjanima i pro foro civili, sa svim posljedicama na građanskom području.

Na stranici KBF-a nadalje čitamo da su tijekom četiri zadnja desetljeća 20. stoljeća na Fakultetu osnovana četiri znanstveno-nastavna instituta te su s njim u širem smislu povezani kao posebni odsjeci. Tako preko njih Fakultet ostvaruje neke od svojih ciljeva.

Danas su isto tako Fakultet obuhvaća kao područni studij Teologiju u Rijeci (gdje je po dolasku iz Argentine nastavio studirati ovdje potpisan novinar i teolog).

Skupština Sveučilišta u Zagrebu donijela je odluku kojom se utvrđuje da je Katolički bogoslovni fakultet u Zagrebu član Sveučilišta u Zagrebu i da ”u neprekinutu trajanju djeluje od osnutka Sveučilišta do danas” (Skupština Sveučilišta u Zagrebu, 26.veljače 1991.). Navodi se i potpisivanje ugovora o udruživanju u Sveučilište u Zagrebu.

Ugovor o položaju i djelovanju Katoličkoga bogoslovnoga fakulteta u sastavu Sveučilišta u Zagrebu potpisali su 11. ožujka 1996. prof. dr. sc. Marijan Šunjić, rektor Sveučilišta u Zagrebu, prof. dr. sc. Franjo Šanjek, dekan Katoličkoga bogoslovnog fakulteta, akademik Vlatko Pavletić, predsjednik Sabora Republike Hrvatske i Franjo Kuharić, zagrebački nadbiskup i veliki kancelar KBF-a.

Iz ugovora je razvidno da je Katolički bogoslovni fakultet vrlo specifična akademska i crkvena ustanova čija se kadrovska politika, biranje čelnika, izrada i potvrđivanje programa, financijska politika i ustroj razmatraju na sveučilišnoj razini, ali isto tako dobivaju mišljenje i potvrdu odgovornih crkvenih ustanova.

I na kraju, od 1998. godine KBF prestaje biti podstanar Nadbiskupskoga bogoslovnog sjemeništa na Kaptolu 29 i djeluje u novim vlastitim prostorima u Vlaškoj ulici 38.

OK, riješili smo pitanje famoznih, a nerealnih 350 godina KBF-a. Predlažem sada da se pozabavimo pitanjem čemu služi KBF osim spremanju budućih svećenika i đakona i osposobljavanju onih koji će raditi i biti zaposleni kao vjeroučitelji? Kako stojimo s tim stotinama i tisućama ”teologa”? Čime oni pridonose hrvatskom društvu te, na koncu, imamo li uopće hrvatske teologije?

Rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Željko Tanjić ističe ”da su mnogi njegovi kolege teolozi u Njemačkoj zaposleni u području upravljanja ljudskim resursima u privatnim tvrtkama, gdje se u Hrvatskoj pretežito traže psiholozi, a kao razloge navodi široko znanje, komunikacijske vještine, sposobnosti rada s ljudima i duhovno iskustvo – sve ono što teolozi dobivaju tijekom svojega obrazovanja”

”Vidljivost i prisutnost teologa najizraženija je u odgojno-obrazovnom sustavu kroz vjeroučiteljsko zanimanje. Uz one koji petogodišnji studij filozofije i teologije pohađaju kao svećenički ili redovnički kandidati, sve je više vjernika laika koji djeluju u različitim crkvenim i društvenim položajima. Tako iz godine u godinu najveći zagrebački Katolički bogoslovni fakultet završava 150-ak studenata. Gdje svi oni pronalaze mjesto i zaposlenje, jesu li teolozi prepoznati kao oni koji pridonose zajedničkomu dobru hrvatskoga društva, jesu li njihova svrha i poslanje dovoljno vidljivi i naglašeni, na koji su način prisutni u javnom životu i kako dijele ono što su tijekom studijske formacije primili?” To su samo neka od pitanja koje je postavio Ivan Tašev u Glasu Koncila u članku objavljenom 26. veljače 2018. na mrežnim stranicama tog tjednika.

Nas teologa u javnosti, a osobito ako progovaramo proročki, ima jako malo. Umoran sam već od upita kolega i kolegica novinara koji ne poznaju ni Crkvu ni teologiju da im preporučim ime teologa, još bolje ako je svećenik, koji će se odvažiti progovoriti o nekoj škakljivoj crkvenoj temi. Figurativno rečeno nema nas više od deset! A od toga ih polovina pišemo za ovaj portal.

Teolozi se boje (nad)biskupa, žive zatvoreni, misle da je dovoljno studentima čitati iz skripata, brinu o vlastitoj karijeri i eventualnom promaknuću… Vidio sam i one koji samo misle na to da postanu biskupima. Zanimaju ih moć, novac i vlast.

Ne bi trebalo biti tako. Rektor Hrvatskog katoličkog sveučilišta Željko Tanjić (za spomenuti članak GK) ističe ”da su mnogi njegovi kolege teolozi u Njemačkoj zaposleni u području upravljanja ljudskim resursima u privatnim tvrtkama, gdje se u Hrvatskoj pretežito traže psiholozi, a kao razloge navodi široko znanje, komunikacijske vještine, sposobnosti rada s ljudima i duhovno iskustvo – sve ono što teolozi dobivaju tijekom svojega obrazovanja”.

A imamo li hrvatsku teologiju? Gotovo da i nemamo. Dapače, upravo se ugasilo hrvatsko izdanje teološkog časopisa Concilium, između ostalog stoga što nema interesa hrvatskih teologa za teologiju!

Elem, imali jesmo, to je bila tzv. ”koncilska generacija” (Turčinović, Bajsić, Šagi Bunić, Duda, Golub…). Imamo i neke važne teologe u svijetu, samo je pitanje do koje mjere su oni po habitusu hrvatski teolozi (Volf, Prcela…). Imamo, to je točno, nekoliko teologa koji umiju ispravno koncilski i društveno misliti (Šagi, Šarčević, Bojić, Vučković… Ne bi bilo fer da govorim pro domo sua, o nama na Autografu).

Summa summarum: Dajte ljudi, nemojte pretjerivati. Pustite falš obljetnice. Počnite se baviti kritičkom zadaćom Crkve u odnosu na društvo jer se ona, ta zadaća, mora odraziti i na samu Crkvu – težiti promicanju nove svijesti unutar Crkve i utvrđivanju preobrazbe odnosa Crkve i modernog društva.

Nove generacije hrvatskih katolika morat će biti drugačije odgojene – skladno, tolerantno i s puno više povjerenja u Kristovo poslanje

Teologija kao kritičko razmišljanje vrši osloboditeljsku ulogu čovjeka i kršćanske zajednice lišavajući ih bilo kakvog fetišizma i idolatrije. Usto izbjegava pogubni i osiromašujući narcizam. Tako shvaćena, teologija ima stalnu i nužnu ulogu u oslobođenju od svakog oblika religioznog otuđenja, što ga najčešće pothranjuje sama crkvena ustanova kad sprečava autentičan pristup riječi Gospodinovoj.

Locus theologicus hrvatske suvremene teologije bit će – ako se želi biti u ”znaku vremena” – hrvatska ”nacionalna stvarnost”, rastavljena i podložena evanđeoskoj ideji, tj. Crkvi u prolazu svijetom. Istina, dosta se zakasnilo; kad su se još nedavno širile ”Crkvom u Hrvata” (o Bože, kako grozna sintagma!) poruke, usmeno i pismeno, da je ”prvo biti Hrvat, a potom katolik”, nitko se tomu nije odupro, iako su se pomiješali osnovni katekizamski pojmovi.

Nove generacije hrvatskih katolika morat će biti drugačije odgojene – skladno, tolerantno i s puno više povjerenja u Kristovo poslanje.

I bez pretjerivanja, molim.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Što bi Konstrakta rekla Tuđmanu osim ”šta ćemo sad”?
  • Što bih, da mogu, rekao neoustašama u lice?
  • Sedlar vam neće kazati o čemu su razgovarali Tito i Stepinac
  • Vaskrs je. Želim svjedočiti o Porfiriju, vjesniku smisla
  • Što želim za Uskrs? Hrvatsku bez laži. Ukrajinu bez bombi
  • Naš problem nisu Skejo i Raos, već Plenković i Bozanić
  • Viktor Ivančić, pročelnik Kongregacije za kauze novinara?
  • Ivančićev manifest neprofesionalizma i nehumanosti
  • Kurija je reformirana. Pođimo sada k 3. vatikanskom koncilu
  • Porfirijev stav: U mom srcu neću stvarati neprijatelje

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: DEMOCROACIA Tagged With: Augustin Kažotić, autograf, Bajsić, Bojić, Concilium, Democroacia, Deus scientiarum Dominus, Dijanešević, Drago Pilsel, Drašković, Duda, Erghely, Franjo Kuharić, Franjo Šanjek, Golub, Hrvatski sabor, IKA, Ivan Tašev, Josip Bozanić, Josip Juraj Strossmayer, Juraj Haulik, KBF, Leopold I., Marija Terezija, Marijan Šunjić, Matija Mesić, Prcela, Šagi, Šagi Bunić, Šarčević, Stjepan II. Babonić, Turčinović, Veritatis gaudium, Vlatko Pavletić, Volf, Vučković, Željko Tanjić

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Silom na silu

    Silom na silu

    boris-raseta
  2. Genocidnost palanke

    Genocidnost palanke

    boris-dezulovic
  3. Krivosuđe

    Krivosuđe

    marinko-culic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Spomenici iznikli iz šikare

    Spomenici iznikli iz šikare

    n-jovanovic
  2. Milka i Anka na kraju tunela

    Milka i Anka na kraju tunela

    paulina-arbutina
  3. Bogdankina želja

    Bogdankina želja

    vladimir-jurisic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Objavljen novi Natječaj za obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala

    Objavljen novi Natječaj za obnovu poljoprivrednog...

    07.01.2022.
  2. Božićni prijem SNV-a uz poruke mira i tolerancije

    Božićni prijem SNV-a uz poruke mira i tolerancije

    07.01.2022.
  3. Poznati dobitnici nagrada Srpskog narodnog vijeća

    Poznati dobitnici nagrada Srpskog narodnog vijeća

    07.01.2022.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

novosti Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT