Zaneseni za dobro

U subotu 23. svibnja smo online sudjelovali na bogoslužju (misi) koja je u Frankfurtu okupila skroman broj vjernika i vjernica zbog epidemiološki ograničenja uvjeta rada. Povod je bio kampanja za rad zaklade Renovabis, najveće njemačke katoličke zaklade koja je nastala iz solidarnosti sa zemljama Istočne i Jugoistočne Europe nakon pada Berlinskog zida.

Svake godine se organizira tjedan u kojem Renovabis predstavlja projekte koje podržava kako bi sakupili donacije za njihov daljnji rad.

Mi smo ove godine bili ”izložbeni primjerak”, no osim predstavljanja našeg rada i razgovora s prisutnima o izgradnji mira, na samom bogoslužju smo imali priliku iznijeti svoje uvide o čitanjima iz Sv. pisma koji su bili tema te subotnje mise, 3. poglavlje 1. Petrove poslanice i 5. poglavlje Matejeva evanđelja.

Iz naše propovijedi/svjedočanstva prenosimo veći dio. Vjerujemo da su dva teksta koja ovdje tumačimo u svjetlu nenasilnog djelovanja korisna za podnošenje vremena predizborne kampanje koja je pred nama. Mislimo poglavito na podnošenje/nošenje s često nasilnim diskursom u kampanji, kao i s nizom afera i aferica koje zbunjuju i izazivaju osjećaj nemoći.

Iz naše propovijedi/svjedočanstva prenosimo veći dio. Vjerujemo da su dva teksta koja ovdje tumačimo u svjetlu nenasilnog djelovanja korisna za podnošenje vremena predizborne kampanje koja je pred nama. Mislimo poglavito na podnošenje/nošenje s često nasilnim diskursom u kampanji, kao i s nizom afera i aferica koje zbunjuju i izazivaju osjećaj nemoći

U 13. retku Petrove poslanice (1 Pt 3, 13) čitamo: ”Pa tko će vam nauditi ako budete zaneseni za dobro?” Tumačimo ovo pitanje kao ohrabrenje koje nas podsjeća na našu svakodnevicu u kojoj nerijetko doživljavamo kako zagovaranje nenasilnog rješenja sukoba nailazi na podsmijeh.

Kada nagovaramo na miroljubivost, trebamo računati na prigovor, da smo naivni, da zli razumiju samo lupanje šakom o stol, a ne empatičan govor, da blagost samo žele iskoristiti/zloupotrijebiti. No oni koji ozbiljno uzimaju svetopisamski tekst koji citiramo, ipak trebaju priznati da on takav stav ne zagovara, nego tvrdi da je dobro i ispravno upravo činiti dobro. I to ne samo činiti nego biti zanesen dobrim, činiti dobro s oduševljenjem.

Oduševljenje za dobro podržava nova paradigma nenasilja koju cijeli tekst iz Petrove poslanice (1 Pt 3, 8-15), po našem sudu, izvrsno skicira.

Radi se kao prvo o nenasilnom stavu, kako tumačimo 8. redak. U njemu se potiče na jednodušnost, suosjećanje, bratsku ljubav, milosrđe i poniznost.

No autor poslanice se ne zadovoljava samo moralnim stavom, nego opisuje i vještine koje vode takvom stavu: ”Ne vraćajte zlo za zlo, ni uvredu za uvredu, već blagoslivljajte” stoji u sljedećem devetom retku.

Čitamo u tim redcima poziv na inicijativu koja proizlazi iz stava nenasilja, umjesto da se upecamo u mrežu reakcija, vraćanja istom mjerom. Novu nenasilnu paradigmu čitamo iz nastavka devetog retka: ”Blagoslivljajte, jer ste na to pozvani da baštinite blagoslov”.

Aksiom nenasilja prema kojem put treba biti u skladu s ciljem prepoznajemo u objašnjenju da je blagoslov naše djelovanje i naš cilj na koji smo pozvani. Tekst podsjeća da taj poziv, baština blagoslova ne može biti uništen nasiljem, zlom koje nam netko čini.

Božju ponudu blagoslova ne može anulirati nepravda koju trpimo. Nego sasvim suprotno, ako je naš cilj blagoslov, i iz njega crpimo snagu, te usprkos doživljenoj nepravdi ulažemo napor da pravedno djelujemo, doprinosimo svojoj zaštiti od nasilja/zla koje nam prijeti. Radi se o apelu, da ostanemo u zoni dobra, da djelujemo u zoni nenasilja.

Zbog toga tekst upućuje da se fokusiramo na područje vlastitog djelovanja i govorenja (1 Pt 3, 10). Mi sami smo instrumenti mira i dobra i možemo ne vraćati zlo za zlo i možemo upravljati svojim riječima (1 Pt 3, 11).

Kada se usredotočimo na vlastito ponašanje, umjesto da se bavimo interpretacijama i ispravljanjem drugih ljudi, velika je vjerojatnost da ćemo uspjeti ”izbjegavati zlo, a činiti dobro”.

No to nas ne oslobađa pitanja trpljenja. Trpljenje je u ovoj poslanici specifizirano. Ne radi se o bilo kakvom mazohističkom užitku, nego o trpljenju zbog pravednosti.

Ovu riječ pravednost prevele su bibličarke u Bibliji na pravednom jeziku kao: ”Tumačimo da je trpljenje radi pravednosti način na koji se trudimo strastveno oko dobra. Zato je takvo trpljenje smisleno i zato se možemo osloniti na obećanje da ćemo u njemu biti zaštićeni od zla. Pri tom nas može ometati naš strah ili naša zbunjenost” (1 Pt 3, 14).

Odgovorni smo da se oslobađamo svojih strahova i zbunjenosti, jer tek oslobođeni straha i zbunjenosti imamo moć da pružamo nenasilan otpor. Nenasilje naime nije samo empatična briga o drugome nego i asertivna briga za sebe.

Autor poslanice se ne zadovoljava samo moralnim stavom, nego opisuje i vještine koje vode takvom stavu: ”Ne vraćajte zlo za zlo, ni uvredu za uvredu, već blagoslivljajte”

Nenasilno djelovanje traži od nas da budemo u afirmaciji sebe moćni, da bez straha i zbunjenosti umijemo u svako doba odgovoriti kada nas ”zatraže razlog nade koja je u nama” (1 Pt 3, 15).

Naša služba miru sastoji se u širenju nade koja nas pokreće. Mi vjerujemo da je nada dio Božjeg projekta s nama ljudima. Pa i kada pružamo otpor, trebamo dijeliti nadu koja nas nosi s drugima, uključeno i s našim protivnicima. Jer vjerujemo u Boga koji daje sunce i kišu svima, bez obzira na naše procjene jesu li ljudi oko nas dobri ili loši.

Blaženstva iz Matejevog evanđelja citiraju se često kada se govori o mirotvorstvu. U 5. poglavlju se jedino i koristi pojam mirotvorci u Novom zavjetu (Mt 5, 9).

Tumačimo li blaženstava u ključu Petrove poslanice kako smo ga upravo predstavili, prepoznajemo da su mirotvorci skicirani svim ključnim pojmovima iz blaženstava: mirotvorci su siromašni u duhu, krotki/ne koriste nasilje, žedni i gladni pravednosti, milosrdni, čista srca, nerijetko proganjani zbog pravednosti.

Sva ova važna obilježja mirotvorca povezuje solidarnost. Solidarnost nam treba da bismo ostali siromašni u duhu (Mt 5, 3), da u izgradnji mira ne namećemo imperijalistički svoj koncept nego smo otvoreni za dobrobit onih koji nemaju što pokazati pred Bogom osim sebe.

No isto tako za nenasilno djelovanje nam treba da se razgnjevimo nad skandaloznim siromaštvom, koje je posljedica nepravde i nasilja. Skandalozno siromaštvo ne smijemo brkati sa siromaštvom iz 3. retka 5. poglavlja Matejevog evanđelja. Jer, otvorenost pred Bogom oslobađa, a skandalozno siromaštvo ostavlja za sobom tugu i glad, porobljavanje čovjeka.

Gdje su ljudi u našem društvu koji su potrebni naše solidarnosti jer su nevažni, od društva zaboravljeni, čija se temeljna prava stalno krše, ljudsko pravo na život, slobodu, pravednost?

Oni su među nama, a često nevidljivi. Do onog trenutka kada se sretnemo u zajedničkom angažmanu. Otvaraju nam se oči kada se založimo za dostojanstvo drugog čovjeka. Oni su u izbjeglicama čija ljudskost se niječe u ideološkim medijskim prepucavanjima.

U susretu živih ljudi izranja lice drugog čovjeka. I mijenja nas oboje. Susret između stvarnih ljudi rastjeruje strah, prilika su da nalazimo zajednička rješenja za zajedničku budućnost.

Ti ljudi koji trebaju našu solidarnost su žene izmučene nasiljem koje trpe, za koje protestiramo na ulici. U svakoj ženi koja se oslobodila nasilja Bog se raduje. Jer Božji plan je njeno oslobođenje.

Saveznike u solidarnom angažmanu prepoznajemo u založenosti, nije bitno dolazi li ona od kršćana, muslimana, ateista. Jer Bog nije pristran i mio mu je svaki koji čini pravdu.

Našu solidarnost trebaju mirovni aktivisti u svijetu koji su kažnjavani i proganjani zbog pravednosti.

Našu solidarnost trebaju jednako oni koji se suprotstavljaju nacionalističkim ispadima u društvu i crkvi/vjerskim zajednicama u regiji Istočne i Jugoistočne Europe.

Aksiom nenasilja prema kojem put treba biti u skladu s ciljem prepoznajemo u objašnjenju da je blagoslov naše djelovanje i naš cilj na koji smo pozvani. Tekst podsjeća da taj poziv, baština blagoslova ne može biti uništen nasiljem, zlom koje nam netko čini

U solidarnosti s njihovim trpljenjem radi pravednosti krije se naša šansa da živimo ispunjenim životom.

Petrova poslanica i blaženstva iz Matejeva evanđelja ohrabruju za nenasilno djelovanje, za izgradnju jednog ”drugačijeg sada” po izlasku iz karantene zbog korona krize.

Potiču nas da danas možemo utjecati na jednu drugačiju europsku politiku. To nije politika u kojoj se mora postići sigurnost na račun pravednosti. Sasvim suprotno, oni zagovaraju sigurnost koja se gradi na temelju ljudskih odnosa i povjerenja.

Ne moramo zatvoriti ”dućan Europa” zbog ”moralnog stečaja”, kako se izrazio nedavno preminuli CDU-ov političar Norbert Blüm kada je kritizirao nesposobnost Europske unije da prihvati izbjeglice.

Za drugačije sada i drugačiju politiku trebamo prepoznati da smo mi sami alati mira, i trebamo ozbiljno shvatiti ljudskost. Ljudskost je ostvariva. Ne samo u dobrim nego i u svim vremenima, smatra autor Petrove poslanice.

Upravo u ovako zahtjevnim i izazovnim vremenima kao što je naše trebamo se držati čvrsto riječi ”Pa tko će vam nauditi ako budete zaneseni za dobro?” (1 Pt 3, 8).

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

• Od osvete do pomirenja – teološko politička pitanja
• Zašto Katolička crkva nije prionula poslu pomirenja u Hrvatskoj?
• Nenasilje je svijetla točka naše katoličke tradicije
• Mi dišemo za tebe, George Floydu
• ”Za dom – Spremni” i privid miroljubivosti
• U koju je to tradiciju Isus uskrsnuo?
• Usporimo, za ljubav jedine nam planete Zemlje
• Dan žena: Hoćemo li se pridružiti njemačkim katolkinjama?
• Čija je briga u Crkvi izgradnja mira?
• Ima li Božića 2019. godine?

» Svi tekstovi ovog autora