autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KAVA BEZ ŠEĆERA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • KULT NEREAGIRANJA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OBADANJA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • PLUS ULTRA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REI SOCIALIS
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • SEL@M
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SJEĆANJA
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • SVJETLOPIS
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZLATNI REZ
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KNJIŽEVNE PUZZLE
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Zašto ću glasati protiv ako se održi sindikalni referendum

Autor: Marko Biočina / 04.05.2019. 2 Comments

Marko Biočina

Marko Biočina

U teoriji matematički proračun izgleda uspješnosti sindikalnog referenduma o dobnoj granici umirovljenja čini se dosta jednostavnim. Mogućnost da će buduće i aktualne mlađe generacija radnika možda morati raditi duže da steknu svoju mirovinu, u okolnostima međugeneracijskog solidarnog mirovinskog sustava kakav postoji u Hrvatskoj, ekonomski je interes onih koji su danas u mirovini ili koji će do početka primjene tog roka u nju ući.

Stvar je gotovo vulgarno banalna. Što će budući radnici dulje i više uplaćivati u mirovinske fondove, to će mirovine postojećih umirovljenika biti sigurnije i izdašnije.

Ta logička premisa onda upućuje na vrlo rudimentaran izračun. U Hrvatskoj trenutno od otprilike 4 milijuna stanovnika radi njih oko 1,4 milijuna. Odnos zaposlenih i umirovljenika iznosi oko 1,2 naprema 1, s tim da se trend povećava u korist umirovljenih. Prema vladinom prijedlogu reforme dobna granica za odlazak u mirovinu bila bi povećana nakon 2033. godine, i to za one građane koji ne skupe 41 godinu staža prije 67 rođendana.

Ukratko, ispada da se radni vijek potencijalno povećava samo za trenutno radno aktivne građane (koji imaju posao ili ga aktivno traže) stare 50 godina i mlađe.

Prošlog tjedna stajao sam na jednoj zagrebačkoj tržnici i promatrao štand na kojem sindikalni aktivisti prikupljaju potpise. U nekih pet minuta izbrojao sam sedam potpisnika koji su, sudeći prema fizičkom izgledu, značajno stariji od pedeset godina. Tim ljudima ekonomski racionalni interes jest da mlade generacije rade duže

Prema najnovijim dostupnim podacima iz 2017. godine, radno aktivnih stanovnika između 18 i 50 godina starosti ima oko 1,3 milijuna.

Službeno birača u Hrvatskoj ima 3,75 milijuna, no prema procjenama demografa ta brojka realnije iznosi oko 3,3 milijuna. Konačno, iz toga proizlazi da sindikalni referendum, kad bi se birači vodili isključivo individualnim interesom da rade što kraće, ne bi imao puno šanse da prođe, pogotovo s obzirom na to da je tradicionalno izlaznost na izbore i referendume veća među starijom populacijom.

Ipak, i ovaj referendum, kao i prethodni prije njega, prvenstveno je politička akcija, a u politici emocije su jači adut od racija.

Prošlog tjedna stajao sam na jednoj zagrebačkoj tržnici i promatrao štand na kojem sindikalni aktivisti prikupljaju potpise. U nekih pet minuta izbrojao sam sedam potpisnika koji su, sudeći prema fizičkom izgledu, značajno stariji od pedeset godina. Tim ljudima ekonomski racionalni interes jest da mlade generacije rade duže.

No, usprkos tome su dali svoj potpis za održavanje referenduma, što sugerira da i podržavaju njegov cilj. Zašto? Vjerojatno postoji cijeli niz razloga. Neki vjerojatno smatraju da je takva mjera nepravedna, neki su zabrinuti za svoje potomke, neki sasvim sigurno to vide kao općeniti politički izraz neslaganja s ovom Vladom…

Ipak, koji god da motiv podrške referendumu bio, nužno je da svi koji ga podržavaju i shvaćaju njegove posljedice. Vladina mirovinska reforma koncipirana je tako da ne zadire u niz politički osjetljivih interesnih skupina, pa stoga ni ne rješava dubinske probleme koji u sustavu postoje.

Upravo zbog toga, netočno je tvrditi da bi referendumsko sprečavanje povišenja dobne granice umirovljenja ugrozilo mirovinski sustav, ali je isto tako nedvojbeno da ga taj scenarij neće učiniti održivijim. Sindikalni čelnik Mladen Novosel ovih je dana Vladu pozvao da razdvoji mirovine zarađene radom i one odobrene po posebnim propisima – što bi nedvojbeno bio značajan korak k ozbiljnoj mirovinskoj reformi.

No, zašto onda Novosel nije organizirao referendum po tom pitanju? Vjerojatno je procijenio da tu baš pobjeda ne bi bila tako izvjesna…

Ta oportunistička sindikalna računica dovest će do srži hrvatskog međugeneracijskog licemjerja: kolone umirovljenika koji svoje mirovine nisu zaradili radom danas će sprečavanjem budućeg produženja radnog vijeka solidarno zaštititi svoju djecu, samo da bi prešutno jaram troška financiranja mirovinskog sustava kroz dužničko financiranje deficita bio prebačen na unuke.

Službeno birača u Hrvatskoj ima 3,75 milijuna, no prema procjenama demografa ta brojka realnije iznosi oko 3,3 milijuna. Konačno, iz toga proizlazi da sindikalni referendum, kad bi se birači vodili isključivo individualnim interesom da rade što kraće, ne bi imao puno šanse da prođe, pogotovo s obzirom na to da je tradicionalno izlaznost na izbore i referendume veća među starijom populacijom

Upravo zato, referendum vidim kao alat za održavanje statusa quo. Umjesto jalove i nedovoljne reforme, dobit ćemo nastavak po starom.

Kao pripadnik generacije kojoj se u otprilike pola dosadašnjeg radnog vijeka prosperitet istopio kroz sedmogodišnju recesiju – dinamiziranu dijelom baš i neodgovornim prebacivanjem troška na buduće naraštaje – smatram da je potrebno reći dosta.

Sindikalni referendum neću podržati, a ako se održi, glasat ću protiv. Ne zato što se radujem potencijalom radu do 67. godine života. Ne zato što mislim da će ta mjera išta važno riješiti, uostalom kao i cijela vladina reforma. Ne zato što, generalno, ne podržavam da se o takvim pitanjima odlučuje referendumom.

Glasat ću protiv, jer smatram da nas ovaj referendum opet vraća korak dalje od neugodne istine: da budućim generacijama u ovoj zemlji neće biti bolje, ako prije toga današnjim generacijama barem neko kratko vrijeme ne bude lošije.

Samozavaravanje ima cijenu. A trošak ne želim ispostaviti svojoj djeci.

(Prenosimo s portala Jutarnjeg lista).

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

  • Pristajući na HDZ-ov diskurs, ljevica je već izgubila izbore
  • Za Vladu bi ovo mogao biti samo kraj početka problema
  • Treba se doista zapitati je li Domovinski rat završio
  • Za koju se funkciju, zapravo, natječe Miroslav Škoro?
  • Što hrvatsko društvo može naučiti od Branka Roglića
  • Živi zid: antisistemska stranka sistemskih lažova
  • Klijentelizam ostaje sve dok se ne iskorijeni u HDZ-u
  • Ignoriranjem novinara premijer će problem učiniti još većim
  • Nabava aviona je propala. Hoće li Krstičević postupiti časno?
  • Ćaskanje s desnim radikalima moglo bi skupo doći KGK

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: OSVRT Tagged With: Marko Biočina, Mladen Novosel, sindikalni referendum

Comments

  1. zdenko barišić says

    05.05.2019. at 09:55

    Autor je sve dobro analizirao i napisao osim zaključka prema kojemu će se on izjasniti protiv referenduma. Naime – niti Vlada provodi poželjnu i održivu reformu niti sindikati pokreću prava referendumska pitanja. Ja ču ih ipak podržati, a apeliram i na ostale građane da postupe isto tako, jer sindikalna akcija uspjela, ne uspjela – na ništa bitno neće imati upliva, a aktualnu Vladu treba slabiti gdje god se može i po mogućnosti – srušiti, jer svojim trajanjem permanentno šteti svakom segmentu društva, države i naroda u svim njihovim već zamrlim aktivnostima.

    Log in to Reply
  2. Hrvoje Vukosic says

    05.05.2019. at 13:17

    za ponuditi neko rjesenje, evo vam za pocetak upute,smjernice:
    https://www.eizg.hr/projekti/zavrseni-projekti/izazovi-i-mogucnosti-za-ostvarenje-primjerenih-starosnih-mirovina-u-hrvatskoj/2028 (ovo je iz 2011, znaci prije 8 godina u kojima se ama bas nista mije promijenilo!)

    http://www.rsp.hr/ojs2/index.php/rsp/article/viewFile/1047/1166

    Log in to Reply

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

Drago Pilsel Argentinski roman

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2023 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT