autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Zašto je odumrla SFRJ (2)

Autor: Dejan Jović / 02.12.2014. Leave a Comment

Bez obzira koliko uzimala u obzir realnosti, u samoj biti djelovanja marksistički-vodjene politike jest ideja da je realnost/sadašnjost neprijatelj progresa i budućnosti.

Realnost nije tu da je se utemelji i učvrsti (kao što bi htjeli konzervativci), nego da je se mijenja. Smisao nije da se svijet (samo) interpretira, nego da ga se (prije svega) izmijeni. Te su temeljne Marxove misli bile neizostavan dio i jugoslavenske političke retorike, a potom i akcije.

Zato je politička elita u sudaru izmedju vizije i stvarnosti, u krajnjem slučaju, prednost uvijek davala viziji, negirajući stvarnost i boreći se protiv nje. Ideja o slabljenju države, kojoj je izvor u iznimno optimističkoj slici o ljudskoj naravi (tj. u radikalnoj racionalističkoj interpretaciji ljudske prirode), bila je izravna posljedica jedne takve vizije. Možda plemenite, možda naivne, ali – svakako (kao što će pokazati brutalnost ratova nastalih u bezdržavnom stanju nakon raspada Jugoslavije) daleko preoptimističke.

Raspad Jugoslavije, pokazuje knjiga “Jugoslavija, država koja je odumrla”, rezultat je dugotrajnog procesa, a ne neke nagle “revolucionarne“ promjene. U tom smislu, knjiga ne dijeli polaznu poziciju s onima koji taj događaj objašnjavaju dolaskom na vlast ovog ili onog političara; ili (još radikalnije) ovim ili onim političkim govorom (primjerice, govorom Slobodana Miloševića na Kosovu Polju u aprilu 1987.)

Raspad Jugoslavije, pokazuje knjiga “Jugoslavija, država koja je odumrla”, rezultat je dugotrajnog procesa, a ne neke nagle “revolucionarne“ promjene. U tom smislu, knjiga ne dijeli polaznu poziciju s onima koji taj događaj objašnjavaju dolaskom na vlast ovog ili onog političara; ili (još radikalnije) ovim ili onim političkim govorom (primjerice, govorom Slobodana Miloševića na Kosovu Polju u aprilu 1987.).

Politika je, istina je, subjektivna djelatnost u kojoj su političari glavni akteri. Ali, ti političari, njihova vjerovanja i djelovanja, nisu rezultat nekog ružnog sna ili osobnog hira. Glavni likovi poslednjih poglavlja moje knjige: Slobodan Milošević, Milan Kučan i Franjo Tuđman, kao i ostali članovi političke, vojne, kulturne i ekonomske elite, nisu se pojavili odnekud izvan same Jugoslavije; čak niti (naročito ova prva dvojica) izvan postojećeg Saveza komunista. Oni su predstavljali već postojeće trendove unutar same jugoslavenske politike i društva. Njih su kao svoje predstavnike izabrale prevladavajuće grupe unutar same elite.

Njihova vjerovanja i akcije imale su i povijesni i aktualni kontekst. Svi elementi, svi instrumenti, sve metode koje su koristili u posljednjim mjesecima i danima jugoslavenske države bili su na mjestu, a mnogi od njih i isprobani u ranijim godinama od strane nekih drugih srpskih, hrvatskih i slovenskih političara. Njihove odluke određivale su tok povijesti.

Ali, te odluke, naglašava ova knjiga, nisu bile neovisne od konteksta. Namjera knjige bila je da rekonstruira (u mjeri u kojoj je to danas moguće) taj odnos izmedju subjektivnog i konteksta, izmedju vjerovanja članova političke elite i faktora koji su na ta vjerovanja utjecali.

Izvori koji su bili na raspolaganju autoru ne daju dovoljno razloga za zaključak da su članovi jugoslavenske političke elite u ovom razdoblju (uključujući, dakle, i Slobodana Miloševića i Milana Kučana) namjeravali razbiti Jugoslaviju. Mnogi su od njih, kao i većina Jugoslavena, većina analitičara iz svijeta i zemlje, i međunarodna politička zajednica u cjelini, bili istinski iznenađeni raspadom, a još više ratom koji se nakon njega dogodio. Čak i onima koji su priželjkivali raspad, on je došao kao golemo iznenađenje

Izvori koji su bili na raspolaganju autoru ne daju dovoljno razloga za zaključak da su članovi jugoslavenske političke elite u ovom razdoblju (uključujući, dakle, i Slobodana Miloševića i Milana Kučana) namjeravali razbiti Jugoslaviju. Mnogi su od njih, kao i većina Jugoslavena, većina analitičara iz svijeta i zemlje, i međunarodna politička zajednica u cjelini, bili istinski iznenađeni raspadom, a još više ratom koji se nakon njega dogodio. Čak i onima koji su priželjkivali raspad, on je došao kao golemo iznenađenje.

Mnogima od onih čije su akcije na kraju krajeva dovele do raspada, glavni je motiv djelovanja bio potpuno suprotan: da spase Jugoslaviju, ne da je razbiju. Neki od njih i danas vjeruju da su učinili sve što su mogli da je spase. Pa ipak, raspad se na kraju dogodio, na iznenađenje gotovo svih.

Gledajući na stvarnost s ideološke pozicije koju su dijelili, najveći broj glavnih političkih aktera u jugoslavenskoj krizi jednostavno nije mogao zamisliti da bi se stari kapitalistički poredak (koji je, prema toj interpretaciji, bio potpuno inferioran i historijski poražen socijalističkom revolucijom) mogao vratiti. Još im je manje izgledalo moguće da bi se mogao vratiti nasilni nacionalizam, ili da bi Jugoslavija mogla završiti u nekom novom krvavom građanskom ratu.

Klasna svijest i desetljeća razvoja u miru svakom su racionalnom biću (i zapadno-europskim liberalima, ne samo jugoslavenskim komunistima) jednostavno morali izgledati dovoljnim jamstvom da se tako nešto neće dogoditi. Jedino su krajnji skeptici (po pravilu marginalizirani iz javnog života) upozoravali da Jugoslavija nakon Tita liči na Titanik, a da njeni kormilari misle (kako se izrazio jedan od tih vizionara) da su sante leda kojima je okovana – pingvini.

Raspad Jugoslavije je bio poraz ne samo marksizma i njegove koncepcije anti-državlja, nego i optimizma i racionalizma na kome se temelji i drugo dijete prosvjetiteljstva: liberalna demokracija. On je upozorio da Hobbes nije bio daleko od istine kad je opisivao što se događa kad nema države: rat svih protiv sviju

Tko bi mogao pomisliti da će narodi koji su bili primjer funkcionirajućeg multikulturalizma i prije nego što se taj koncept pojavio u drugim krajevima Europe, učiniti ono na što je upozoravao drugi skeptik, hrvatski književnik Miroslav Krleža – zapaliti zajednički krov nad svojim glavama. Gotovo po pravilu, takvi su skeptici dolazili iz redova umjetnika, ne politologa i sociologa; onih koji su “predosjećali“ oluju, a ne onih koji su pokušavali predvidjeti budućnost na temelju pretpostavki o “racionalnom“ ponašanju ljudi.

Raspad Jugoslavije je u tom smislu bio poraz ne samo marksizma i njegove koncepcije anti-državlja, nego i optimizma i racionalizma na kome se temelji i drugo dijete prosvjetiteljstva: liberalna demokracija. On je upozorio da Hobbes nije bio daleko od istine kad je opisivao što se događa kad nema države: rat svih protiv sviju.

Nasilje koje je na ruševinama Jugoslavije, u bezdržavnom prostoru, nastalo u devedesetim godinama prošlog stoljeća, naime, ima isti uzrok kao i sam raspad: ono je bilo izraz slabih, neefikasnih država koje nisu bile u stanju svladati privatne vojske, privatne osvete, privatne “zakone“ i privatno nasilje.

Ratovi koji su se vodili na tim ruševinama bili su u velikoj mjeri privatne osvete u kojima su susjedi vraćali neko imaginarno milo za drago svojim susjedima.

Raspad je bio poraz, danas će mnogi priznati, i samih društvenih znanosti, naročito onih koje su u svoje središte stavljale univerzalističke ideje o političkom ponašanju. Njihova je sposobnost predviđanja potpuno zakazala, ne samo u slučaju kojeg opisuje ova knjiga, nego i u slučaju pada socijalizma. Taj je poraz bio tako dubok da se postavlja pitanje smisla samih društvenih znanosti kao znanosti

Brutalnost te privatne osvete (koja se stoga ne može tretirati niti kao “gradjanski rat“ ni kao međudržavni rat) pokazala je da je slavlje racionalistički i optimistički utemeljene ideje o pobjedi liberalne demokracije kao “jedinog puta“ u globalnim razmjerima preuranjeno i neopravdano. No, rasprava o onome što se dogodilo nakon samog raspada, kao što je već rečeno, morat će sačekati neku drugu priliku, neku drugu knjigu.

Taj je raspad bio poraz, danas će mnogi priznati, i samih društvenih znanosti, naročito onih koje su u svoje središte stavljale univerzalističke ideje o političkom ponašanju. Njihova je sposobnost predviđanja potpuno zakazala, ne samo u slučaju kojeg opisuje ova knjiga, nego i u slučaju pada socijalizma. Taj je poraz bio tako dubok da se postavlja pitanje smisla samih društvenih znanosti kao znanosti.

Znanost, naime, uvijek poopćava, pokušavajući izvući “pouke“ iz nekog događaja, ne bi li bila u stanju reći nešto više o drugim, budućim slučajevima na koje se ta pouka može primijeniti. Ako se, pak, iz odnosa društvenih znanosti prema raspadu Jugoslavije može izvući ikakva pouka, onda je to da su poopćavanja štetna, a mogućnosti predvidjanja vrlo ograničene.

Nakon svega, ostaje pitanje: je li raspad Jugoslavije bilo moguće izbjeći ili se radilo o neizbježnom događaju?

(Ovaj je feljton, uz zaista neznatne uredničke intervencije, zaključak knjige prof. dr. Dejana Jovića “Jugoslavija, država koja je odumrla”, Prometej, Zagreb, 2004., str. 487 – 497).

(Nastavlja se).

Još tekstova ovog autora:

  • Kakav će biti novi Bidenov Balkan?
  • Bojim se da napadi na Srbe neće prestati
  • Neoustaštvo je stvarna prijetnja. I vodi prema ratu
  • Tanja Tagirov nikada nije izdala novinarsku profesiju
  • Slaba je hrvatska blokada Srbije bez saveznika
  • Ako izbori ”svađaju narode”, referendumi ih svađaju još i više
  • Grabar-Kitarović poduprla islamističku dimenziju Erdoğanove politike
  • Karadžićev rat osramotio je u prvom redu Srbe
  • I Tito i Latinka Perović su dio neželjene elite
  • Da li je EU jedina perspektiva regije?

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: FELJTON Tagged With: autograf.hr, centralizam, Dejan Jović, država, etatizam, feljton, Hrvatska, ideologija, izdvač, Jugoslavija, Kardelj, knjiga, komunizam, nacionalizam, pisac, politika, Prometej, SFRJ, SKJ, socijalizam, unitarizam, Zagreb

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Vrijeme je za obnovu

    Vrijeme je za obnovu

    vladimir-jurisic
  2. Ratna skandinavizacija

    Ratna skandinavizacija

    marinko-culic
  3. Familija

    Familija

    marinko-culic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Manjine su žrtve samovolje pojedinaca

    Manjine su žrtve samovolje pojedinaca

    anja-kozul
  2. Mladen Anđelić: Dvaput na prijekom sudu

    Mladen Anđelić: Dvaput na prijekom sudu

    zoran-vitanovic
  3. Zanemaren manjinski i klasni moment

    Zanemaren manjinski i klasni moment

    anja-kozul

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Objavljen novi Natječaj za obnovu poljoprivrednog zemljišta i proizvodnog potencijala

    Objavljen novi Natječaj za obnovu poljoprivrednog...

    07.01.2022.
  2. Božićni prijem SNV-a uz poruke mira i tolerancije

    Božićni prijem SNV-a uz poruke mira i tolerancije

    07.01.2022.
  3. Poznati dobitnici nagrada Srpskog narodnog vijeća

    Poznati dobitnici nagrada Srpskog narodnog vijeća

    07.01.2022.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

novosti Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT