Zatvoreno društvo u lovu na ”neomarksiste”

Ono što je u Hrvatskoj jugonostalgičar, to je u Češkoj neomarksist. Premda etiketiranje izvire iz različitih pobuda, rezultat je isti. Pod nazivom neomarksist moralni čistunci i novoprobuđeni domoljubi u Češkoj podrazumijevaju vrlo raznorodnu skupinu ljudi koje smatraju najpoganijom ljudskom sortom.

Koliko su čistunci raspoloženi za čišćenje svjedoči i podatak da se u skupini ljubitelja neomarksizma, kako je vide češki radikali i razni eksperti na društvenim mrežama, nalaze i katolički svećenik, teolog, ekumenist, filozof, dobitnik Templetonove nagrade Tomaš Halik i političar plave krvi Karel Schwarzenberg kao i razni političari desnog i lijevog centra, zajedno sa ”zelenima”, članovima Piratske stranke,  aktivistima za ljudska prava i nevladinim organizacijama.

Da apsurd bude veći, kad se na društvenim mrežama diskutira o neomarksizmu, spominje se i EU, NATO i, naravno, nezaobilazni Soroš. Svi u istom košu s Horkheimerom, Adornom, Marcuseom, Benjaminom, Frommom i Habermasom iz Frankfurtske škole.

Da apsurd bude veći, kad se na društvenim mrežama diskutira o neomarksizmu spominje se i EU, NATO i, naravno, nezaobilazni Soroš. Svi u istom košu s Horkheimerom, Adornom, Marcuseom, Benjaminom, Frommom i Habermasom iz Frankfurtske škole

Politolozi kažu da je izraz neomarksizam, koji u pravilu korisnici ne razumiju, u češkom društvu postao psovka i uvijek pri ruci kad nekoga treba ocrniti zbog svjetonazora koji podrazumijeva poštivanje ljudskih prava, posebno prava izbjeglica s Bliskog istoka, migranata, romske manjine.

Baukom neomarksizma ne plaše samo desni ekstremisti, razni populisti, dežurni mrzitelji već i uglednici i javne ličnosti. Pa tako i čelnik Katoličke crkve, direktor filmskog festivala u Karlovim Varima i najslavniji češki kuhar.

”To što u odnosu na vjeru i religiju sebi dopušta današnja neomarksistička banda, to si nije dopuštala ni totalitarna nacistička ni komunistička ideologija”, izjavio je proljetos kardinal Dominik Duka nakon što je predstava Olivera Frljića ”Naše nasilje i vaše nasilje” uvrštena u program Međunarodnog filmskog festivala u Brnu.

Poznati glumac i dugogodišnji direktor filmskog festivala u Karlovym Varyma Jiří Bartoška  izjavio je da u smjeni dekana praške filmske akademije vidi ”stopu neomarksizma”. A najpoznatiji češki kuhar Zdeněk Pohlreich upozorava na infiltraciju neomarksističkog pristupa među mladima. ”Stvara se atmosfera da svi imaju pravo na blagostanje, a nitko se ne pita da li za to moraju nešto dati.”

Krajem devedesetih u Americi su konzervativci, ljubitelji teorija zavjere plašili građane da su kulturni marksisti osvojili sveučilišta u pohodu koji je počeo još šezdesetih godina prošlog stoljeća i da rade na uništavanju kršćanskih vrijednosti propagiranjem feminizma, multikulturalizma i ateizma. A trenutno kanadski profesor psihologije Jordan Peterson, zvijezda društvenih mreža, borac protiv političke korektnosti i duhovni vođa tradicionalista, tvrdi da će postmoderni neomarksisti u želji za boljim svijetom uništiti prirodni poredak, a time i zapadnu civilizaciju.

U Češkoj su među najvećim bojovnicima protiv neomarksizma bivši predsjednik Vaclav Klaus i njegov sin istog imena. Klaus stariji je nakon jednog posjeta Njemačkoj objavio svoje zapise iz Berlina kojeg je nazvao čudnim, kozmopolitskim gradom koji ne odgovara njegovom pogledu na svijet.

“Berlin je zelen (ideološki), pun backpackera (za mene je to nesretni simbol revolucionarnog prevrata šezdesetih godina), pun biciklista (berlinska ravnica tome ide u prilog, ali grad je mjesto za automobile, ne za bicikle), arhitektonski je čudno moderan, nekako je nasilno kulturan u čudnom postmodernističkom stilu”, napisao je Klaus stariji, zadrti protivnik Vaclava Havela, najpoznatiji češki euroskeptik i još poznatiji kradljivac protokolarnog naliv-pera za vrijeme posjeta Čileu. Tvrdi da se u svijetu odvija borba dviju strana, a da je on na pravoj strani barikade.

”Na toj strani je sloboda, demokracija, suverenitet narodnih država, patriotizam ili domoljublje, putovanja i privremeni boravak u inozemstvu umjesto migracije, Hayek i Frajburška škola. Ta strana je relativno tiha, miroljubiva, pristojna i rado diskutira. S druge strane su oni – politička korektnost, multikulturalizam, masovna migracija, gospođa Merkel, gospoda Juncker i Schulz, nedobrovoljna i nespontana unifikacija, centralizacija, harmonizacija i standardizacija Europe i kulturni marksizam Frankfurtske škole. Ova strana je autistična, agresivna i monologička”, piše Klaus u svom berlinskom dnevniku, a  kako vidi agresivnog neomarksista u praksi svjedoči i ovaj berlinski zapis:

Ono što je u Hrvatskoj jugonostalgičar, to je u Češkoj neomarksist. Premda etiketiranje izvire iz različitih pobuda, rezultat je isti. Pod nazivom neomarksist moralni čistunci i novoprobuđeni domoljubi u Češkoj podrazumijevaju vrlo raznorodnu skupinu ljudi koje smatraju najpoganijom ljudskom sortom

“U susret nama žena je vozila bicikl i ispred sebe u nekakvim kolicima imala dvoje male djece, a treće na prsima. To nije pokazatelj očajne socijalne situacije ove žene, to ona namjerno pokazuje agresivnu simboliku.”

A ta simbolika je za njega – ”feministički, zeleni i egalitaristički pogled na svijet”.

Klaus dodaje kako bi se uplašio kad bi pogledao kroz prozor automobila na putu od Berlina do Praga i ugledao polja s “divovskim strašilima”. Tako zove vjetrenjače, “simbol zelene religije!”

Najveća Klasova frustracija je bio i ostao Vaclav Havel, ikona baršunaste revolucije, dugogodišnji disident s dugim zatvorskim stažom u komunizmu, kojeg je Klaus poslije smrti nazvao reformnim komunistom i protivnikom slobodnog tržišta.

Ono čemu se Havel zapravo protivio je mafijaški i ortačko-klijentistički kapitalizam, a zagovarao je otvoreno građansko društvo s različitim pokretima i neprofitnim organizacijama, što u suštini smeta Klausu i novopečenim borcima protiv neomarksizma. Smeta im otvorenost i solidarnost s drugima i drugačijima.

Klaus junior, pedagog i političar, zagovornik je izlaska iz EU, zadrti protivnik migracije i inkluzije u školama. Premda njegova stranka u imenu ima i pridjeve građanska i demokratska, njegovi stavovi ni po čemu nisu drugačiji od stavova ekstremnih desničara.

Prema riječima Petra Bittnera, političkog filozofa i novinara, ono što je zajedničko svim ljudima u Češkoj koje se označava neomarksistima je to što zagovaraju kulturni liberalizam. Međutim, etiketa kulturni liberal nije dovoljno uvredljiva, to je samo svjetonazor protiv svjetonazora, pa su konzervativci posegnuli za neomarksizmom. A kod većine Čeha marksizam u misli priziva gulag.

”Izraz neomarksizam tako paradoksalno omogućava autoritarnim konzervativcima označiti najslobodoumnije društvene tokove za totalitarne. I to sve u situaciji kada upravo konzervativci u posljednjem desetljeću najagilnije nameću ljudima kakva im je društvena uloga, tko mora ostati kod kuće s djetetom i koliko dugo, tko može s kim u brak i slično”, ističe Bittner.

Nedavno je Adam Mihnjik, poljski disident, povjesničar i urednik lista Gazeta Wiborcza, izjavio češkom dnevniku Denik N da se oduvijek divio češkoj tradiciji suverene i neovisne kulture, ali da nažalost trenutno prevladava drugo lice Češke, zatiranje Masarykove i Havelove tradicije, koje su započeli najviši politički predstavnici, predsjednici Klaus pa Zeman. Jedan potekao s desnice, drugi d ljevice.

“Berlin je zelen (ideološki), pun backpackera (za mene je to nesretni simbol revolucionarnog prevrata šezdesetih godina), pun biciklista (berlinska ravnica tome ide u prilog, ali grad je mjesto za automobile, ne za bicikle), arhitektonski je čudno moderan, nekako je nasilno kulturan u čudnom postmodernističkom stilu”, napisao je Klaus stariji, zadrti protivnik Vaclava Havela, najpoznatiji češki euroskeptik i još poznatiji kradljivac protokolarnog naliv-pera za vrijeme posjeta Čileu. Tvrdi da se u svijetu odvija borba dviju strana, a da je on na pravoj strani barikade

”Uvjeren sam da danas glavna podjela nije između desnice i ljevice, već između otvorenog i zatvorenog društva. Ja želim živjeti u otvorenom.”

Mihnjik naglašava srednjoeuropsku i češku multijezičnu i multitreligijsku kulturu podsjećajući na Franza Kafku i Maxa Broda.

I Guy Vehofstadt, bivši premijer Belgije, zastupnik u Europskom parlamentu i predsjednik frakcije Saveza liberala i demokrata za Europu, gostujući u Pragu, u razgovoru o europskom identitetu za isti češki dnevnik spomenuo je Franza Kafku.

”Nalazimo se u gradu gdje je radio čovjek koji je utjelovljavao europski identitet – Franz Kafka. Živio je ovdje, pisao njemački, bio je Židov, a jedan je od najslavnijih čeških pisaca.”

Prema kriterijima klausovaca, zemanovaca, orbanovaca i inih Kafka je idealni kandidat za neomarksista.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

• Treba li demokraciji u sunovratu popravljati fasadu?
• Bolje tragati za identitetom, nego se busati u nacionalna prsa
• Pravo na nasilje kao ustavno pravo
• Migranti, aktivisti i biciklisti: omiljena meta populista i desničara
• Situacija u Amazonu, Uberu… Radnici ili moderni robovi?
• Apsurd: Iz razvijene Češke u siromašnu Srbiju na cijepljenje
• Uzalud nam cjepivo bez empatije i solidarnosti
• Bumerang iz mulja devedesetih
• Kad se građani pretvore u vojsku volontera zvoni na uzbunu
• Žene koje nisu slomili ni režimi ni patrijarhat

» Svi tekstovi ovog autora