autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Zbog Piranskog zaljeva čestitke za 4. srpnja Dan borca NOB-a

Autor: Ivica Grčar / 04.07.2017. Leave a Comment

Ivica Grčar

Ivica Grčar

Da nije bilo boraca Narodnooslobodilačke borbe i njihovog maršala Tita, danas Hrvatska i Slovenija ne bi pregovarale o granici u Piranskom zaljevu.

Piranski zaljev bi danas bio u pokrajini Julijskoj Veneciji izvan današnjih granica Hrvatske i Slovenije.

Zbog toga čestitke borcima Narodnooslobodilačke borbe 1941. – 1945. godine na današnji dan, 4. srpnja 2017. godine, koji se slavi(o) kao Dan borca.

Apsurdno je da su nakon objavljivanja odluke Arbitražnog suda u Den Hagu hrvatski medijski prostor zakrčili zagovornici politika koje su Piranski zaljev odavno prodale i koje su se borile protiv Titovih partizana kada su, naglašavam, Titovi partizani taj teritorij vraćali današnjoj Hrvatskoj i Sloveniji, tada u okviru Jugoslavije.

Republika Hrvatska je bankrotirala, jer više od 25 godina nije u stanju plaćati svoje obveze u rokovima njihova dospijeća. Na državama se, naime, u međunarodnoj praksi provode tzv. puzajući postupci bankrota, prvo postupnim ograničenjima, a potom i trajnom suspenzijom (osobito ekonomskog) suvereniteta.

Apsurdno je da su nakon objavljivanja odluke Arbitražnog suda u Den Hagu hrvatski medijski prostor zakrčili zagovornici politika koje su Piranski zaljev odavno prodale i koje su se borile protiv Titovih partizana kada su, naglašavam, Titovi partizani taj teritorij vraćali današnjoj Hrvatskoj i Sloveniji, tada u okviru Jugoslavije

Otuda nekoliko dana uoči priopćenja odluke Arbitražnog suda u Den Hagu o Piranskom zaljevu ekonomski marionetskim vlastima u Hrvatskoj upućeno je javno upozorenje da je: ”s gledišta njemačke vlade važno načelo međunarodnog prava da se odluke arbitražnih sudova moraju poštovati, te da ih stranke moraju implementirati”.

I iz ambasade Sjedinjenih Američkih Država u Hrvatskoj je novinarima ponovljen stav da je ”na dvjema državama, objema članicama Europske unije i saveznicama u NATO-u, da razriješe to bilateralno pitanje”.

Treba podsjetiti da su Titovi partizani travnja i svibnja 1945. godine, unatoč tadašnjim međunarodnim okolnostima (čitaj: pritiscima, čak i vojnim) borbom oslobodili Trst (uključivo i Piranski zaljev).

Današnji protivnici Titovih partizana zlurado vole napisati da je tada u borbama za oslobađanje Trsta i Koruške ”Staljin ostavio Tita na cjedilu”.

Da, točno.

Ali nije Tita i njegove partizane ”na cjedilu” ostavio samo Staljin, nego su to napravili i zapadni saveznici, Englezi, Amerikanci i ostali.

U šifriranoj poruci Ministarstva vanjskih poslova Velike Britanije (PRO, F. O. 371/48811) navodi se: ”Titovo napredovanje prema sjeveru, makar kako prihvatljivo s vojničke točke gledišta, ipak ga vuče prema provincijama Julijskoj Veneciji i Koruškoj. Bilo bi pogodnije kada bi se događaji tako razvijali da Tito privremeno bude zadržan otporom ustaša i bijele garde oko Zagreba i Ljubljane, što bi savezničkim snagama omogućilo da u miru zauzmu Julijsku krajinu.”

Tito je, očito znajući što može očekivati od Staljina i zapadnih saveznika, naredio brzi prodor partizana u Trst (ostavljajući neprijateljske ”džepove” na pravcu Rijeka-Zagreb-Ljubljana-Maribor i dalje prema Austriji kojima je sa istoka kroz Mađarsku nadirala Crvena armija).

Trst su oslobodili partizani 1. svibnja 1945. godine uz veliku pomoć stanovnika Trsta (oko 15 tisuća lako naoružanih građana).

O žurbi da se Trst oslobodi prije dolaska saveznika govore i podaci da je Rijeka oslobođena dva dana nakon Trsta (3. svibnja 1945.), a u Zagrebu je Đuro Kumičić u nazočnosti vatikanskog legata Ramira Marconea partizanima predao grad tek 8. svibnja 1945. godine.

Nekoliko dana uoči priopćenja odluke Arbitražnog suda u Den Hagu o Piranskom zaljevu ekonomski marionetskim vlastima u Hrvatskoj upućeno je javno upozorenje da je: ”s gledišta njemačke vlade važno načelo međunarodnog prava da se odluke arbitražnih sudova moraju poštovati, te da ih stranke moraju implementirati”

A u već oslobođeni Trst je tek 2. svibnja 1945. godine stigla prethodnica 2. novozelandske divizije (preko Miramara u luku i tvrđavu sv. Justin).

Nakon dolaska Novozelanđana u Trst započeli su (i vojni) pritisci zapadnih saveznika da se Titovi partizani povuku iz Trsta.

Tito je bio nepopustljiv u pregovorima o Trstu. Za to vrijeme je Churchill nagovarao američkog predsjednika Trumana da saveznici nastave rat protiv Titovih partizana.

Titovi partizani su imali punu kontrolu u Trstu i okolici sve do 12. lipnja 1945. godine, što je u povijesti poznato kao ”40 dana Trsta”.

Nakon sporazuma Tita i britanskog feldmaršala Herolda Alexandera u Beogradu 9. lipnja 1945. godine (koji su supotpisali Ivan Šubašić i ambasadori SAD-a i Velike Britanije) ugovorena je privremena uprava po kojoj je područje stavljeno pod nadzor savezničkog komandanta, a partizani su na tom području mogli zadržati 2000 vojnika.

Na tom su području učestali incidenti između ”savezničkih” partizana i jedinica poljske emigrantske armije (u sastavu britanske armije).

Od veljače 1946. godine anglo-američka avijacija često narušava jugoslavenski (slovenski i hrvatski) zračni prostor, što je u kolovozu dovelo i do rušenja jednog i prisilnog prizemljenja drugog američkog aviona.

Saveznička vojna uprava je u tom području (uključujući i Pulu s okolicom) potrajala sve do 10. veljače 1947. godine, kada je potpisan mirovni ugovor u Parizu i formiran Slobodni teritorij Trsta (formalno pod kontrolom UN-a).

Neposredno prije nego što su saveznici morali napustiti Pulu demontirani su svi proizvodni strojevi i oprema te odvezeni u Italiju. Stanovnici Pule su godinama pričali da ”saveznici u Puli nisu ostavili ni kvake na vratima”.

U Puli je posebno dramatično bilo 3. siječnja 1947., kada su se radnici elektromlina ”Sansa” na Vodnjanskoj cesti suprotstavili odvoženju strojeva i opreme u Italiju. U sukobu sa savezničkom policijom poginulo je troje radnika – Mario Lussi i Antonio Salgari na mjestu događaja i Lino Mariani kasnije u bolnici od zadobivenih rana.

Treba podsjetiti da su Titovi partizani travnja i svibnja 1945. godine, unatoč tadašnjim međunarodnim okolnostima (čitaj: pritiscima, čak i vojnim) borbom oslobodili Trst (uključivo i Piranski zaljev)

U vrijeme sukoba sa Staljinom i isključivanja Jugoslavije iz Informbiroa tripartitne sile – Francuska, Velika Britanija i SAD – izdale su 1948. godine notu kojom se zahtijeva vraćanje Slobodnog teritorija Trsta pod kontrolu Italije.

Ipak, iščekujući rasplet sukoba sa Staljinom, zahtjev iz te diplomatske note je odgođen.

Listopada 1954. godine potpisan je Londonski sporazum (memorandum) kojim je Slobodni teritorij Trsta prestao postojati.

Prema tom memorandumu Zona A je priključena Italiji, a zona B Jugoslaviji (Sloveniji i Hrvatskoj). Zona A je današnja talijanska pokrajina Trst, a zona B je podijeljena između primorske Slovenije i Istarske županije u Hrvatskoj.

Tek 10. prosinca 1975. godine ugovorima između Republike Italije i SFR Jugoslavije, potpisanima u Osimu pokraj Ancone, dvije države su uredile granična pitanja i pravila u rješavanju manjinskih nacionalnih prava s obiju strana granice, te još neka pitanja koja nisu bila riješena Londonskim sporazumom.

Osimski ugovori stupili su na snagu nakon ratifikacije 1977. godine.

Godinu dana nakon Osimskih ugovora provedeno je i crkveno razgraničenje na tri biskupije: tršćansku, koparsku i porečko – pulsku.

Porečko – pulska biskupija se podudara s Istarskom županijom, izuzev u dijelu sjeverne Ćićarije, gdje župe Dane i Vodice pripadaju riječkoj nadbiskupiji.

Premda su Titu prigovarali gubitak Koruške, nakon Osimskih ugovora slobodno se može reći da Tito nije bio gubitnik u sporovima sa Staljinom i zapadnim saveznicima – Velikom Britanijom i SAD-om – zbog teritorija koji su saveznici zvali Julijskom Venecijom.

Premda su Titu prigovarali gubitak Koruške, nakon Osimskih ugovora slobodno se može reći da Tito nije bio gubitnik u sporovima sa Staljinom i zapadnim saveznicima – Velikom Britanijom i SAD-om – zbog teritorija koji su saveznici zvali Julijskom Venecijom (uključivo i Piranski zaljev)

Nakon raspada Jugoslavije obaveze iz Osimskog ugovora preuzele su Slovenija i Hrvatska.

Zbog pokušaja zapadnih saveznika, uz prešutnu suglasnost Staljina, da se Kopar, Piranski zaljev i današnja Istarska županija izdvoje iz bivše Jugoslavije (čitaj: Slovenije i Hrvatske) Hrvatska i Slovenija bi morale bilateralnim pregovorima riješiti spor zbog granica u Piranskom zaljevu bez miješanja ostalih članica Europske unije i saveznica u NATO-u.

Nesporno, Slovenija u Piranskom zaljevu mora imati izlaz na Jadransko more, radi čega bi stručnjaci trebali predložiti rješenja uz najmanje moguće teritorijalne ustupke.

Razumno bi bilo neofašističku retoriku prekinuti i zadržati dijelove Piranskog zaljeva u Hrvatskoj i Sloveniji.

***

Pozivamo čitatelje da se jave Ivici Grčaru i iznesu svoje probleme prouzročene time što im razni moćnici krše prava.

Pišite na [email protected], odnosno na [email protected] ili nazovite broj ++ 385 (0)98 484 355

***

Opaska uredništva: za podatke i ocjene iznesene u ovoj rubrici ”Autografova pučkobranitelja” odgovara autor.

Još tekstova ovog autora:

  • Dužnosnička piraterija u znanosti
  • Pravosudna lakrdija
  • Korporacijska nečovječnost prema platežno odgovornoj osobi
  • Posljednji je čas da se zaustavi insolvencijsko uhljebništvo
  • Mućke oko izbora sudaca nižih sudova prije lokalnih izbora
  • Plenković i Obuljen Koržinek kao ”vlasnici informacija”
  • Psihotortura za disidente iz javne uprave i pravosuđa
  • Poreznici ”šutke pelješe” političke neistomišljenike
  • DORH prijavljen EU zbog izbjegavanja istraga u pravosuđu
  • Presude zbog neubrojivosti kao izgovor za zataškavanje

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: IMAM PRAVO Tagged With: Antonio Salgari, Churchill, Đuro Kumičić, Francuska, Hrvatska, Imam pravo, Istarska županija, Ivan Šubašić, Ivica Grčar, Kopar, Lino Mariani, Ljubljana, Maribor, Mario Lussi, NATO, NOB, Piranski zaljev, Republika Hrvatska, Rijeka, SAD, Slovenija, Tito, Trst, Velika Britanija, Zagreb

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Čas autonomije

    Čas autonomije

    zoran-daskalovic
  2. Posvađani blizanci

    Posvađani blizanci

    marinko-culic
  3. Emil Matešić: I Haški tribunal može biti umjetničko nadahnuće

    Emil Matešić: I Haški tribunal može biti...

    ana-grbac

Novosti | Arhiva

Drago Pilsel Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

novosti Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT