autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 2. STRANA MOZGA
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CITADELA
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • DISIDENCIA CONTROLADA
    • DRITO!
    • EJRENA
    • EKUMENA
    • FILIPIKE
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • HORIZON CROATIA
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUDSKO PRAVO
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • MNEMOZOFIJA
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NEVINOST BEZ ZAŠTITE
    • NEZDRAVO DRUŠTVO
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPRAVDANO ODSUTAN
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PANDECTA
    • PANORAMSKE PERSPEKTIVE
    • PARRHēSIA
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POLITIKE SUOSJEĆANJA
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • POROK PRAVDE
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • RELACIJE NEODREĐENOSTI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • SUNCEM U ČELO
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • SVJEDOČANSTVO
    • SVJEDOK SVJETLA
    • TERRA SEXUALIS
    • UMJESTO ZABORAVA
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
    • ZONA SUMRAKA
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • BEZ RIJEČI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • DRITO!
    • EX LIBRIS D. PILSEL
    • ISTOČNO OD RAJA
    • KNJIGE I DRUGI DOJMOVI
    • Moderna vremana info
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • OGLEDI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • SCRIPTA MANENT
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
Ukrajina zastava

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

EU zastava

Zelenašima porezne olakšice za kredite u ”švicarcima”

Autor: Ivica Grčar / 05.09.2015. Leave a Comment

Ivica Grčar

Ivica Grčar

Nakon što su banke ustrajale u odbijanju svih predlaganih (i sudskih) nagodbi s korisnicima kredita s ugovorenim otplatama u švicarskim francima, te nakon neuspjele presude Visokog trgovačkog suda (Pž-7129/13-4), Vlada je objavila da priprema zakon kojim bi do kraja rujna ove godine trajno riješila problem kredita s otplatama vezanim uz švicarski franak.

Procjenjuje se da bi banke nakon realizacije zakonskog prijedloga Vlade u ”biznisu sa kreditima u švicarcima” umanjile svoje (planirane) prihode za oko 800 milijuna eura, odnosno u vrijednosti oko 11 do 12 posto njihova kapitala, pa Vlada (opet ništa ne pitajući hrvatske obveznike poreza) bankama obećava ”kompenzaciju” poreznim olakšicama.

Nesporno je da oko 55.000 obitelji treba dovesti u položaj da napokon mogu otplaćivati kredite čija je otplata ugovorena u švicarskim francima pod uvjetima kakve imaju svi ostali krediti.

Sporno je, međutim, treba li poreznim olakšicama štititi osam banaka od djelovanja tržišta (bankrota zbog lošeg plasmana kapitala), odnosno od posljedica ugovaranja pravno upitne otplate kredita u švicarskim francima s promjenjivim kamatnim stopama koje su bankari jednostrano mijenjali prema svojim pravilima.

Prema scenariju Vlade realizacijom zakonskog prijedloga prvo bi se svi krediti u švicarskim francima (silom zakona) konvertirali u eure po konačno fiksiranoj kamatnoj stopi koja je na dan dizanja kredita vrijedila za stambene kredite u eurima.

Procjenjuje se da bi banke nakon realizacije zakonskog prijedloga Vlade u ”biznisu sa kreditima u švicarcima” umanjile svoje (planirane) prihode za oko 800 milijuna eura, odnosno u vrijednosti oko 11 do 12 posto njihova kapitala, pa Vlada (opet ništa ne pitajući hrvatske obveznike poreza) bankama obećava ”kompenzaciju” poreznim olakšicama

U drugom koraku bi se izračunala razlika u iznosima kredita u francima i kredita u eurima i tako dobiveni ukupni iznos razlike otpisao u glavnicama svih tih kredita.

Razlika ukupnog iznosa konverzije iz franka u euro išla bi (tobože) na teret banaka, pri čemu diskretno obećana stvarna vrijednost poreznih olakšica nije dosad objavljena.

Neupućene kolege novinari tu ”razliku iznosa konverzije iz franka u euro” pogrešno označavaju pojmom ”gubici banaka”.

A pitanje je jesu li banke korisnicima kredita s ugovorenim otplatama u švicarskim francima isplaćivale kredite u gotovini u švicarskim francima ili samo knjigovodstveno obračunavale u uobičajenoj kunskoj protuvrijednosti prema nepovoljnijem, tzv. kupovnom tečaju švicarskog franka na dan realizacije kredita bez prometa novog novca?

Ako ti krediti u ”švicarcima” najčešće zapravo uopće nisu ni isplaćivani, nego su banke s formalnim prodavateljima na tržištu neprodanih stanova samo knjigovodstveno prebijale svoja dotadašnja dospjela nenaplaćena potraživanja bez prometa stvarnog novog novca, nema osnove smatrati da se radi o stvarnim ”gubicima banaka”.

Ne radi se o stvarnom novcu, nego o fiktivnoj prodaji (ubrzavanju potrošnje) dobara koja se na tržištu inače ne bi mogla prodati za stvarni novac.

Vratimo se načas neuspjelim presudama zbog kojih Vlada priprema zakon (analizu neuspjele presude Visokog trgovačkog suda objavio sam u Autografu 19. srpnja 2014.).

Dosuđeno je da je osam tuženih banaka zakonito ugovaralo valutnu klauzulu u švicarskim francima, ali ne i promjenjive kamatne stope tih kredita.

Ako ti krediti u ”švicarcima” najčešće zapravo uopće nisu ni isplaćivani, nego su banke s formalnim prodavateljima na tržištu neprodanih stanova samo knjigovodstveno prebijale svoja dotadašnja dospjela nenaplaćena potraživanja bez prometa stvarnog novog novca, nema osnove smatrati da se radi o stvarnim ”gubicima banaka”. Ne radi se o stvarnom novcu, nego o fiktivnoj prodaji (ubrzavanju potrošnje) dobara koja se na tržištu inače ne bi mogla prodati za stvarni novac

Obrazlažući razloge dosuđivanja ništetnosti ugovorenih promjenjivih kamatnih stopa, u presudi se navodi: ”… vodeći računa samo o svom interesu, ne uvažavajući interese potrošača, iskoristivši činjenicu da nema propisa koji im to nalaže, banke su potrošačima nametnule ugovorne odredbe koje potrošače stavljaju u neravnopravan položaj, koje uzrokuju znatnu neravnotežu u pravima i obvezama ugovornih strana, …”.

Da bi bilo razumljivo i onima koji nisu pravnici, valja pojasniti da je riječ zapravo o zelenaškim ugovorima.

Pitanje je, dakle, treba li bankama odobravati porezne olakšice radi rješavanja problema kreditnih dužnika kojima je zbog zelenaških ugovora nakon osam ili devet godina otplate kredita u švicarskim francima glavnica veća nego u trenutku kada im je taj kredit odobren?

Inače, banke u Hrvatskoj su već ranije zlorabile porezne olakšice. O tome sam prvi puta pisao nakon privatizacije Privredne banke Zagreb. Da bi se ta banka nakon njezina bankrota mogla prodati sadašnjim stranim vlasnicima, morali su se prethodno sanirati njezini gubitci, naravno, novcem hrvatskih obveznika poreza.

Nakon ”preuzimanja” od gubitaka ”očišćene” banke (PBZ), njezini strani vlasnici, prema tadašnjim poreznim propisima, uredno su (is)koristili tri godine zaredom pravo na porezne olakšice zbog priznatog poreznog gubitka u prethodnom poreznom razdoblju, premda su sve gubitke u cijelosti podmirili hrvatski porezni obveznici, a ne strani vlasnici.

To iskorištavanje prava na porezne olakšice zbog priznatog poreznog gubitka u prethodnom poreznom razdoblju je stvarno bilo stjecanje bez osnova zahvaljujući gluposti ili korumpiranosti službenika i dužnosnika (tadašnje) vlade i Ministarstva financija.

U Hrvatskoj ni do danas nije ostvaren učinkovit porezni nadzor banaka. Direkcija za bonitetni nadzor Hrvatske narodne banke i nadalje ne može razmjenjivati zaista kvalitetne podatke o provedenim poreznim nadzorima poslovnih banaka.

Jednostavno, kad neki revizor ili računovođa u Ministarstvu financija dostigne stručnu razinu da može kvalitetno analizirati stvarne rezultate poslovanja komercijalnih banaka, banke mu u pravilu ponude višestruko veću plaću da prijeđe raditi k njima.

A ako je ”nakon osam ili devet godina otplate kredita u švicarskim francima glavnica veća nego u trenutku kada je taj kredit odobren”, smatram da se radi o zelenaškim (lihvarskim) ugovorima o otplati kredita. Teoretski su ugovori zelenaški (lihvarski) kada jedna ugovorna strana (zelenaš ili lihvar) pribavlja za sebe ili treće osobe (primjerice, za strane vlasnike ”naših” banaka) nerazmjernu imovinsku korist iskorištavanjem nužde, neiskustva, neukosti ili lakomislenosti druge (slabije) ugovorne strane.

Godinama u Ministarstvu financija nisu učinkovito provjeravali umanjuju li bankari porezne obveze bilančnim prilagođavanjima dugoročnih rezervacija, pretjerivanjima u iskazivanju međusobnih plaćanja između banke kćeri u tuzemstvu i banke majke u inozemstvu za kupnju softvera, prava za korištenja imena, konzultantske usluge, nazive novih bankarskih proizvoda, itd.

U takvim okolnostima i ne čudi da su bankari odbijali sve prijedloge za nagodbe s korisnicima kredita s ugovorenim otplatama u švicarskim francima i staloženo čekali na porezne olakšice.

Smatram da su bankari mirno očekivali da će pravomoćno biti dosuđeno da je na prvoj strani spornih ugovora jasno pisalo da se ugovara valutna klauzula i da su to korisnici kredita kao ugovorne strane morale znati prije potpisivanja ugovora prihvaćajući povećani rizik .

I točno je da je to jasno pisalo u ugovoru, ali tog ”povećanog rizika” su morali biti svjesni i bankari, a ne samo korisnici kredita.

Pa kako je to promaklo sutkinjama Visokog trgovačkog suda, odnosno kako to da odgovornost za taj ”povećani rizik” prema hrvatskom sudištu mora snositi samo jedna (slabija) ugovorna strana, odnosno korisnici kredita, a ne i bankari koji su ”prodavali” svoje kredite?

A ako je ”nakon osam ili devet godina otplate kredita u švicarskim francima glavnica veća nego u trenutku kada je taj kredit odobren”, smatram da se radi o zelenaškim (lihvarskim) ugovorima o otplati kredita.

Teoretski su ugovori zelenaški (lihvarski) kada jedna ugovorna strana (zelenaš ili lihvar) pribavlja za sebe ili treće osobe (primjerice, za strane vlasnike ”naših” banaka) nerazmjernu imovinsku korist iskorištavanjem nužde, neiskustva, neukosti ili lakomislenosti druge (slabije) ugovorne strane.

Za ugovore o otplati kredita u švicarskim francima ima osnove misliti da su zelenaški zbog toga što kreditnim dužnicima dug, umjesto da se smanjuje, stalno raste i ”nakon osam ili devet godina otplate kredita u švicarskim francima”, odnosno glavnica je veća nego u trenutku kada su ti krediti odobreni njihovim korisnicima.

S obzirom na to da je moguće ta lihvarska potraživanja svesti na pravedniju razinu, a da banke ustrajno odbijaju nagodbe, Vlada bi trebala predložiti mjere suspenzije lihvarskih ugovora bez obećavanja poreznih olakšica. Pozivam obveznike poreza da uskrate suglasnost Vladi da odobri porezne olakšice Zagrebačkoj banci, Privrednoj banci Zagreb, Erste banci, Raiffeisen banci, Hypo banci, OTP banci, Splitskoj banci i Sber banci.

Ako lihvarskim ugovorima oštećeni kreditni dužnici traže da se njihove obveze nakon ”osam ili devet godina otplate” smanjuju (umjesto da se povećavaju), onda bi zelenaški vjerovnici trebali svesti svoja potraživanja na pravednije iznose.

S obzirom na to da je moguće ta lihvarska potraživanja svesti na pravedniju razinu, a da banke ustrajno odbijaju nagodbe s lihvarskim ugovorima oštećenim dužnicima, Vlada bi trebala predložiti mjere suspenzije lihvarskih ugovora bez obećavanja poreznih olakšica zelenaškim bankama.

Vlada ima obvezu pitati obveznike poreza da li su suglasni odobriti porezne olakšice lihvarima.

Pozivam obveznike poreza da uskrate suglasnost Vladi da odobri porezne olakšice Zagrebačkoj banci, Privrednoj banci Zagreb, Erste banci, Raiffeisen banci, Hypo banci, OTP banci, Splitskoj banci i Sber banci.

***

Pozivamo čitatelje da se jave Ivici Grčaru i iznesu svoje probleme prouzročene time što im razni moćnici krše prava.

Pišite na [email protected] ili nazovite broj 098 484 355

***

Opaska uredništva: za podatke i ocjene iznesene u ovoj rubrici odgovara isključivo autor.

Još tekstova ovog autora:

  • Dužnosnička piraterija u znanosti
  • Pravosudna lakrdija
  • Korporacijska nečovječnost prema platežno odgovornoj osobi
  • Posljednji je čas da se zaustavi insolvencijsko uhljebništvo
  • Mućke oko izbora sudaca nižih sudova prije lokalnih izbora
  • Plenković i Obuljen Koržinek kao ”vlasnici informacija”
  • Psihotortura za disidente iz javne uprave i pravosuđa
  • Poreznici ”šutke pelješe” političke neistomišljenike
  • DORH prijavljen EU zbog izbjegavanja istraga u pravosuđu
  • Presude zbog neubrojivosti kao izgovor za zataškavanje

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print

Filed Under: IMAM PRAVO Tagged With: banke, euro, Hrvatska, Imam pravo, Ivica Grčar, kredite, lihvar, Ministarstvo financije, PBZ, porezne olakšice, povećani rizik, saniranje, švicarcima, švicarski franak, Visoki trgovački sud, Vlada, zelenaš

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Čas autonomije

    Čas autonomije

    zoran-daskalovic
  2. Posvađani blizanci

    Posvađani blizanci

    marinko-culic
  3. Emil Matešić: I Haški tribunal može biti umjetničko nadahnuće

    Emil Matešić: I Haški tribunal može biti...

    ana-grbac

Novosti | Arhiva

Drago Pilsel Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

novosti Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2022 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Tehnička podrška: 234 d.o.o. i Online Press d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju.
Slažem se
Polica privatnosti i kolačića

Privacy Overview

This website uses cookies to improve your experience while you navigate through the website. Out of these, the cookies that are categorized as necessary are stored on your browser as they are essential for the working of basic functionalities of the website. We also use third-party cookies that help us analyze and understand how you use this website. These cookies will be stored in your browser only with your consent. You also have the option to opt-out of these cookies. But opting out of some of these cookies may affect your browsing experience.
Necessary
Always Enabled
Necessary cookies are absolutely essential for the website to function properly. This category only includes cookies that ensures basic functionalities and security features of the website. These cookies do not store any personal information.
Non-necessary
Any cookies that may not be particularly necessary for the website to function and is used specifically to collect user personal data via analytics, ads, other embedded contents are termed as non-necessary cookies. It is mandatory to procure user consent prior to running these cookies on your website.
SAVE & ACCEPT