autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • REZOVI I MIRENJA
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • S PUPKA SVIJETA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Zoran Đinđić: I filozof i političar (3)

Autor: Latinka Perović / 09.06.2018. Leave a Comment

Zoran Đinđić

Zoran Đinđić

Neophodno je strpljenje i naporan rad.

Zoran Đinđić, 2000.

* * *

Krizu Jugoslavije Zoran Đinđić je smatrao latentnom od 1945. godine, zaoštrenom od šezdesetih godina, a dramatično otvorenom od polovine osamdesetih godina prošloga veka, upravo kada se on iz Nemačke vratio u zemlju.

Pitao se da li ima paradoksa u činjenici da: “Nikada u našoj istoriji nije toliko toga učinjeno u ime afirmacije nacija. Istovremeno, nikada se jugoslovenske nacije nisu osećale tako ugroženima, osujećenima i obespravljenima kao danas. Gde je rešenje ovog paradoksa?”

U traženju odgovora na ovo pitanje, sa već učvršćenim stanovištem o građanskom društvu i individuumu kao temelju njegove konstitucije, odnosno socijalističkom društvu koje isključuje individualnu perspektivu, Đinđić je došao do zaključka da su, u ipak kompleksnom jugoslovenskom društvu, blokirani kanali komunikacije na svim nivoima, i da je ono bilo osuđeno na arbitražu: diktatura je bila funkcionalna. To je, po njemu, trebalo da sugerira način rešenja krize.

Pitao se da li ima paradoksa u činjenici da: “Nikada u našoj istoriji nije toliko toga učinjeno u ime afirmacije nacija. Istovremeno, nikada se jugoslovenske nacije nisu osećale tako ugroženima, osujećenima i obespravljenima kao danas. Gde je rešenje ovog paradoksa?”

U to vreme, na stranicama dnevnih listova i nedeljnika u Beogradu, vođena je diskusija o uzrocima krize i njenom rešenju. Iz te diskusije jedva da je izostao ikoji poznatiji pripadnik srpske inteligencije.

Među učesnicima je postojala saglasnost da je već avnojevska konstitucija oštetila interese dijasporičnog srpskog naroda, a da ih je konfederalni Ustav 1974, zbog prerogativa nacionalne države koje je dao jugoslovenskim republikama, vitalno ugrozio.

Sam Zoran Đinđić je smatrao da bi “Jugoslavija… možda izgledala drugačije da je kojim slučajem u prvim danima njenog reformisanja dominiralo socijalno-individualno a ne nacionalno-etničko”.

Ali, zašto nije?

Zorana Đinđića ne treba posmatrati izolovano, već u okviru pomenute diskusije.

Većina njenih učesnika je bila za redosled: prvo promena ustava, pa demokratija.

Đinđić je odbacivao svako rešenje “pesnicama” i “izvozom revolucije” iz Srbije ne isključujući nikada dogovor.

Posle Versaja, Jajca, Briona i, kako je govorio, četvrte dislocirane Jugoslavije, pledirao je za “petu Jugoslaviju”.

Ali, bez obuhvatnih promena jugoslovenskog društva ili jugoslovenskih društava nije nazirao rešenje krize.

Jugoslovenske republike nisu etnički jedinstvene monade i kao segmenti raspadnute celine zadržaće sve njene karakteristike. Umesto stabilnosti, nastaviće se njihovo fragmentizovanje na etničke manjine.

U esejima Zorana Đinđića, koje je on 1988/99. godine objavljivao u Književnim novinama, a koji će se zaokruženi pojaviti u njegovoj knjizi pod naslovom Jugoslavija kao nedovršena država, po Nenadu Dimitrijeviću je “prvi put na teorijski relevantan način afirmisana liberalna misao o pojedincu, društvu i politici”.

Na toj misli temelji se Đinđićevo shvatanje da “na kraju krajeva, nije važno šta neka država čini za pojedinca, ili šta pojedinac čini za državu, već šta taj pojedinac čini za samog sebe”.

U esejima Zorana Đinđića, koje je on 1988/99. godine objavljivao u Književnim novinama, a koji će se zaokruženi pojaviti u njegovoj knjizi pod naslovom Jugoslavija kao nedovršena država, po Nenadu Dimitrijeviću je “prvi put na teorijski relevantan način afirmisana liberalna misao o pojedincu, društvu i politici”

Šta znači nedovršena država?

Sve socijalističke države, uključujući i Jugoslaviju, imale su, podsećao je Đinđić, institucije moderne države (ustav, pravni sistem, izbore, ministre) a ipak to nisu bile.

Imajući u vidu Jugoslaviju, čiju je krizu analizirao, isticao je činjenicu da je, od Drugog svetskog rata, Komunistička partija bila jedini stvarni sadržaj političkog života, a sve ostalo privid.

Raspad partije morao je zato ugroziti jedinstvo države: “Bez partije nema političke komunikacije, nema saglasnosti, bez saglasnosti nema ustava. Dakle, bez partije nema ustava?” Kako izaći iz ove blokade? Jer, ona u Srbiji neće biti uklonjena ni posle raspada Jugoslavije.

I nakon promena ustava u Srbiji, Đinđić je postavio pitanje: Srbija, šta je to?

Ona nije postala država u modernom smislu “kao rezultat demokratske saglasnosti na kojoj počiva legitimna vlast”. Ni posle “ustavnih promena”, “nije tako sigurno da je ona postala država, pa čak niti da se na tom putu nalazi”.

Čime je to objašnjavao?

(Nastavlja se).

(Prenosimo iz beogradskog tjednika Novi magazin).

Još tekstova ovog autora:

  • Zoran Đinđić: I filozof i političar (7)
  • Zoran Đinđić: I filozof i političar (6)
  • Zoran Đinđić: I filozof i političar (5)
  • Zoran Đinđić: I filozof i političar (4)
  • Zoran Đinđić: I filozof i političar (2)
  • Zoran Đinđić: I filozof i političar (1)

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: FELJTON Tagged With: država, filozof, Jugoslavija, Komunistička partija, Latinka Perović, liberalna misao, pojedinac, političar, rad, Zoran Đinđić

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

MOLIMO VAS DA PODRŽITE AUTOGRAF UPLATOM PREKO PAYPAL-A:

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

OBAVEZNA LEKTIRA

Nepoznati odgovor na krize: ekofeminizam

Nepoznati odgovor na krize: ekofeminizam

Piše: Suzana Marjanić i Goran Đurđević

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Slučaj doktora Dragomira

    Slučaj doktora Dragomira

    boris-dezulovic
  2. Farsa

    Farsa

    marinko-culic
  3. Pošto predsjednik Vrhovnog suda?

    Pošto predsjednik Vrhovnog suda?

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Matematika i potresi

    Matematika i potresi

    goran-gazdek
  2. Sjeme za banijske njive

    Sjeme za banijske njive

    vladimir-jurisic
  3. Ponovno rođen

    Ponovno rođen

    vladimir-jurisic

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Otvorena Banijska kuća

    Otvorena Banijska kuća

    28.01.2021.
  2. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  3. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.