autograf.hr

novinarstvo s potpisom

UKRAJINA ČIM PRIJE U EUROPSKU UNIJU!!

Problem Paje Patka

AUTOR: Tihomir Ponoš / 07.02.2015.

Nije da se o ovoj temi nije pisalo, nije da je od životne važnosti, ali neke stvari bi stvarno trebalo raščistiti, a institucije ove države (one koje se uobičajeno poziva da rade svoj posao) velika su prepreka tom raščišćavanju.

Radi se o tome da se u Hrvatskoj u dva kruga predsjedničkih izbora na različit način apsolutni broj glasova preračunava u postotke. U prvome krugu kao baza za izračunavanje uračunavaju se i nevažeći glasovi, kao i oni birači koji su glasali, ali nisu zavedeni u kategoriji ”prema glasačkim listićima glasali”. U drugom krugu kao baza uzima se samo broj važećih glasova.

Zašto se u prvom krugu predsjedničkih izbora listići na kojima birač napiše ”Pajo Patak” smatraju dovoljno dobrima da ih se ubroji u masu glasova, a u drugom krugu istih izbora taj Pajo Patak naprosto prestaje postojati

Ustavni sud odbio je zahtjev za provođenja nadzora nad ustavnošću i zakonitošću izbora predsjednika Republike kojega je podnio HSP 1861. kao neosnovan, a ta je stranka, uz ostalo i to navela kao problem. Izbor Kolinde Grabar Kitarović za predsjednicu Republike nije sporan. Nesumnjivo je da nitko nije pobijedio u prvome krugu izbora, nesumnjivo je da se ona, zajedno s Ivom Josipovićem, kvalificirala za drugi izborni, a nesumnjivo je i da je u drugom krugu pobijedila.

Sve to ne otklanja problem s različitim metodama brojenja glasova i ne odgovara na pitanje zašto se u prvom krugu predsjedničkih izbora listići na kojima birač napiše ”Pajo Patak” smatraju dovoljno dobrima da ih se ubroji u masu glasova, a u drugom krugu istih izbora taj Pajo Patak naprosto prestaje postojati.

U odluci Ustavnog suda kojom se odbija zahtjev HSP-a 1861. postoji grozan nonsens na temelju kojega se može postaviti pitanje koliko ljudi koji su zaduženi za nadzor ustavnosti i zakonitosti izbora, a to su ustavni suci i sutkinje, poznaju izbornu praksu i pravila.

Naime, u točci 6. piše doslovce da: ”Ustavni sud u cijelosti ostaje kod izraženih stajališta iz ranijih svojih odluka da ta stajališta izražavaju univerzalno pravilo za određivanja pobjednika većinskih izbora u drugom krugu”.

Grozno je to što na Ustavnom sudu ne znaju (pa eto prilike da ih se o tome obavijesti) da u Hrvatskoj ne postoji ”univerzalno pravilo za određivanje pobjednika većinskih izbora u drugom krugu”.

Što ako netko na nekim predsjedničkim izborima u budućnosti osvoji u prvom krugu 49,9 posto glasova (računajući i nevažeće, a da se računaju samo važeći osvojio bi primjerice 50,3 posto i pobijedio u prvom krugu), a potom u drugom krugu izgubi izbore?

Na lokalnim izborima za izravno birane čelnike ista se metoda preračunavanja apsolutnog broja glasova rabi u oba kruga. Dovoljno je prisjetiti se prošlih izbora za gradonačelnika Splita. U oba kruga kao baza za izračun postotka uračunavati su i nevažeći glasovi, pa je Baldasar u drugom krugu pobijedio osvojivši 49,08 posto glasova i čovjek je zasluženo gradonačelnik Splita.

Ovakva neujednačenost može uroditi ozbiljnim problemom. Što ako netko na nekim predsjedničkim izborima u budućnosti osvoji u prvom krugu 49,9 posto glasova (računajući i nevažeće, a da se računaju samo važeći osvojio bi primjerice 50,3 posto i pobijedio u prvom krugu), a potom u drugom krugu izgubi izbore?

Tko će tada moći objašnjavati razliku između ”glasača” i ”birača” kao što je nedavno neuspješno tumačila ugledna profesorica Mirjana Kasapović s Fakulteta političkih znanosti zanemarujući to da se primijenjuju različite metode preračunavanja glasova u postotke?

Ili će netko umjesto toga tumačiti da imamo ozbiljnu ustavnu krizu i da ne znamo tko nam je predsjednik? A sve zbog toga što jednu ustavnu i jednu zakonsku odredbu treba samo malo izbrusiti i zbog toga što Ustavni sud ne zna što bi s Pajom Patkom.

(Prenosimo s portala Novoga lista).

Još tekstova ovog autora:

• Tursko "njet" na Baltiku
• Ivo Goldstein: Veličanje NDH je antisemitizam
• Putin je u samo nekoliko dana uništio sve što je gradio
• Lunapark s talibanima
• Erdoğan i ljudska prava
• Ta grozna zadarska noć
• Pavić i Kuščević u bespućima antireferendumske logike
• Zašto se čuditi biskupu koji ide u šumu s puškom?
• HDZ se ne miješa u etničko čišćenje Hrvata u BiH
• Pederi i lezbe: pazite se batine nadbiskupa Đure Hranića

> Svi tekstovi ovog autora

Objavljeno u: OSVRT
Oznake: broj glasova, Ivo Josipović, izborna praksa, Kolinde Grabar Kitarović, nevažeći glasovi, osvrt dana, pravilo, predsjednički izbor, Tihomir Ponoš, univerzalno pravilo, važećih glasova

Drago Pilsel Follow

Born in 1962 in Buenos Aires, Argentina. Lives in Zagreb, Croatia. Journalist and Theologian. Married. d.pilsel@zamir.net

Drago Pilsel @dragopilsel ·

4 Jul

Papa Prevost je, nikako slučajno, na 250. godišnjicu osnivanja SAD-a i Dan neovisnosti, posjetio otok Lampedusu, simbolu, jer ga se smatra "vratom Europe" za sve one koji riskiraju život prelaskom Mediterana. Lav je, inače, migracijsku politiku Donalda Trumpa nazvao "nehumanom".