autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • Allegro barbaro
    • A/TEOBLOGIJA
    • Beležnica
    • Beo dijagnoze
    • CSI: Multiplex
    • Democroacia
    • Globalni kaos
    • Imam pravo
    • Impresije i varijacije
    • Istočno od raja
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • Iz zemlje snova
    • Kontrapunkt
    • Kozmopoliteia
    • Ljubljanski zvon
    • Ljuta paprika
    • Millenium
    • Na kraju pameti
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (Ne)mirna Bosna
    • Nije da nije
    • Od knjige do knjige
    • Odjeci vladanja
    • Oklop od papira
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • Parrhēsia
    • Pisma s Trećića
    • Pogled s lijeva
    • Porok pravde
    • Polupjesnik il bolesnik
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • Prije povratka
    • Produžeci
    • Quieta movere
    • Razum i osjećaji
    • Revolucija nježnosti
    • Romanin peterac
    • Ruta Borisa Perića
    • Subotom uz kavu
    • Terra Sexualis
    • Under cover
    • Uvik kontra
    • Vita Croativa
    • Vlaška posla
    • Vrijeme i vječnost
    • Zimsko ljetovanje
  • Osvrt dana
  • Odjeci
  • Intervju tjedna
  • Orbi et populis
  • Kultura
    • Obavezna lektira
    • Zimin noćni izbor
    • Ruta Borisa Perića
    • Ex libris D. Pilsel
    • Književni ogledi
    • CSI: Multiplex
    • CSI Vladimira C. Severa
    • Istočno od raja
    • Bez riječi
    • Moderna vremana info
    • Scripta manent
  • Abrahamova djeca
  • Feljton
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • IMAM PRAVO <br>Ivica Grčar
    IMAM PRAVO
    Ivica Grčar
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • POROK PRAVDE <br> Josip Kregar
    POROK PRAVDE
    Josip Kregar
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • PARRHESIA <br> Jadranka Brnčić
    PARRHESIA
    Jadranka Brnčić

Razumjeti naša ponašanja

Autor: Dino Abazović / 22.06.2014. Leave a Comment

sociologija obredaIvan Cvitković, ”Sociologija obreda”, Nacionalna i univerzitetska biblioteka BiH, Sarajevo, 2014.

 

Religijski obredi i njima imanentne ceremonijalne aktivnosti doista su dugo predmetom znanstvene pažnje i istraživanja, ali su jednako tako sva ta istraživanja bila, a ponekad još uvijek jesu, uvjetovana kako kulturnim perspektivama, disciplinarnim pretpostavkama, tako i raznorodnim historijskim, pa i ideološkim agendama. Zašto je to tako?

 

U sociološkoj perspektivi, a ”Sociologija obreda” je nova knjiga prije svega jednog sociologa religije – Ivana Cvitkovića, obred je (ili kako je to još uobičajeno u literaturi ritual) uz vjerovanje središnji pojam za razumijevanje religije. A razumijevanje religije je i kulturološko, i interdisciplinarno, ali i političko pitanje!

U sociološkoj perspektivi, a ”Sociologija obreda” je nova knjiga prije svega jednog sociologa religije – Ivana Cvitkovića, obred je (ili kako je to još uobičajeno u literaturi ritual) uz vjerovanje središnji pojam za razumijevanje religije. A razumijevanje religije je i kulturološko, i interdisciplinarno, ali i političko pitanje!

 

Bilo kako bilo, vjerovanje i obredi su zapravo ključna poveznica svih onih elemenata koji su, o tome se slaže većina sociologa, potrebni za određenje religije, a to su: nadnaravno, sveto, simboli, običaji, religijska zajednica i vodstvo, te etičke ili ćudoredne definicije. Još od Emilea Durkheima i glasovitih ”Elementarnih formi religijskog života”, gdje je religija ništa drugo do ”…unificirani sistem vjerovanja i praksi koje se odnosne na sveto…”, pa do suvremenih sociologa religije poput Hent De Vriesa, koji polazi od postavke da je ”…religija kvintesencijalno razlika…”, odnosno u isto vrijeme spaja, ali i razdvaja, obred je neminovno prisutan.

 

Kad bismo vjerovanje u određenom smislu mogli razumijevati kao najčešće unutarnji, individualni aspekt religije i religioznosti ne zanemarujući pritom činjenicu da se sistem religijskih vjerovanja ne iscrpljuje u individualnom aspektu, obred bi onda bio najčešće spoljnji, kolektivni aspekt religije i religioznosti koji se, dakako, ne iscrpljuje samo u tom aspektu. ”Preko obrednih aktivnosti grupa kolektivno pamti svoja zajednička značenja i revitalizira svjesnost o sebi samoj.

 

To ima značajne posljedice i za grupu i za sve pojedinačne članove. Grupa obnavlja svoj zanos i smisao ujedinjenosti, a pojedinci se identificiraju sa grupom i njenim ciljevima”, piše sociologinja religije Meredith McGuire (”Religion: The Social Context”, Wadswort Inc, 1992., str. 17) sintetizirajući teoriju pomenutog Durkheima, ali i antropološke uvide Cliforda Geertza.

 

Ne iznenađuje stoga da je nova knjiga Ivana Cvitkovića, koja koincidira s periodom najzrelije faze njegova znanstvenog djelovanja kao sociologa religije, ima za predmet proučavanja upravo obrede. I kako to na uvodnim stranicama knjige piše Cvitković odgovarajući na pitanje zašto su obredi privlačni sociolozima – ”zato jer obredi izražavaju, održavaju i obnavljaju jedinstvo i identitet grupe” (str. 24).

 

Ili pak na nekoliko stranica prije toga, u perspektivi sociologije religije možda najbitnije – ”Obred je simbolička radnja koja se vrši po prihvaćenim pravilima kroz koju se izražavaju religijske ideje, predodžbe, osjećaji i pomoću kojih se želi uticati na Nadnaravno. To je onaj vanjski, vidljivi, ’opipljivi’ oblik religioznosti. Religija je ‘vidljiva’ (između ostalog) preko obreda” (str. 20).

Ne iznenađuje da nova knjiga Ivana Cvitkovića, koja koincidira s periodom najzrelije faze njegova znanstvenog djelovanja kao sociologa religije, ima za predmet proučavanja upravo obreda. I kako to na uvodnim stranicama knjige piše Cvitković odgovarajući na pitanje zašto su obredi privlačni sociolozima – ”zato jer obredi izražavaju, održavaju i obnavljaju jedinstvo i identitet grupe.”

 

I doista, uvidom u bilo koji značajniji udžbenik ili studiju iz oblasti sociologije religije akcenat je, kada su u pitanju obredi, na pomno propisanom setu ponašanja i praksi koji simbolizira vrijednost i vjerovanje; obredi zauzimaju jedno od centralnih mjesta u svim religijama svijeta. A kako smo to već navikli u Cvitkovićevim knjigama, tako su i u ovoj u fokusu njegovog interesovanja religije suvremenog svijeta, od plemenskih religija Afrike ili Polinezije, preko religija Indije i Dalekog istoka, suvremenih monoteističkih religija, pa do novih religijskih pokreta.

 

Pomenuo sam najzreliju fazu u djelovanju autora i želim samo ukratko pojasniti što pod tim ovom prilikom podrazumijevam – napisati knjigu takve stukture i uz tako impozantan broj informacija i ilustracija iz svetih spisa, sistematizirane ili nesistematizirane teologije, iz korištenih bibliografskih jedinica, ali i iz iskustva istraživača, a da su u direktnoj vezi sa centralnim tematom rukopisa može biti samo pothvat koji nastaje u i kao rezultat najzrelije faze znanstvenog rada.

 

Knjiga se, pored Uvoda i popisa Literature, sastoji od jedanaest poglavlja, plus još jednog poglavlja datog kao eksurs, i to redom: Pojam obreda (uključujući potpoglavlja o funkciji obreda, obrednim sredstvima i zabranama sudjelovanja u obredima), Dobni obredi (rođenje, imenovanje, inicijacijski obredi, obrezivanje, obredi pri sklapanju braka, pogrebni obredi, komemorativni obredi), Obredi očišćenja (abdest, obred pričesti, obredno kupanje, ostali obredi očišćenja), Blagdanski obredi, Obredi hodočašća, Obredi zahvalnosti, Gozbeni obredi, Kalendarski obredi, Obredi žrtvovanja, Ratni obredi, te Ostali obredi (tabui, ples, glazba, proricanje, magija, karneval, seks, iscjeljenje) te konačno dvanaesto poglavlje dato kao ekskurs: Obredi u “svjetovnoj religiji.

 

U knjizi se nalazi još jedan veoma važan dio, što se nekima može učiniti tek kao tehnička formalnost, a to je, po meni pogrešno razumijevanje: Kazalo imena i Kazalo pojmova. To je, nažalost, sve rjeđe prisutno u bosanskohercegovačkoj recentnijoj publicističkoj praksi, a na sreću, ponavljam, ova knjiga sadrži i taj dio.

Napisati knjigu s takvom strukturom i uz tako impozantan broj informacija i ilustracija iz svetih spisa, sistematizirane ili nesistematizirane teologije, iz korištenih bibliografskih jedinica, ali i iz iskustva istraživača, a da su u direktnoj vezi sa centralnim tematom rukopisa može biti samo pothvat koji nastaje u i kao rezultat najzrelije faze znanstvenog rada

 

Ovdje valja podsjetiti na još jedan bitan stručni uvid u proučavanju obreda koji je u određenom kontekstualnom suglasju s knjigom ”Sociologija obreda”. Naime, radi se o socijalnom antropologu Victoru Turneru i njegovom istraživanju rituala, publikovanom u knjizi ”The Ritual Process: Structure and Anti-Structure” (Aldine Pub., Chicago, 1969.). Turner u svom istraživanju identificira dva povezana aspekta rituala: (1) najčešće nastaje u tzv. liminalnim situacijama i (2) stvara osjećaj communitasa među učesnicima.

 

Liminalne situacije su, u Turnerovim uvidima, one kada se osobe nađu na ”između i ni jedno ni drugo” mjestima u društvu (between and betwixt), na primjer u kući žalosti gdje pokojnik/a više nije živ/a, ali još nije u potpunosti prihvaćeno da je umro/la, ili pri ceremoniji inicijacije gdje osoba koju se inicira više nije ono što je bio/la, ali još nije ni ono što će tek biti. Turner naglašava da upravo osobe liminalnih pozicija članove svoje grupe dovode u stanje nelagode zato što ne zauzimaju stabilne, stalne pozicije u socijalnoj strukturi.

 

U vrijeme njihove transformacije nisu ni tamo ni ovdje, nisu ni ovo ni ono. Da bi se razriješilo stanje anksioznosti i dekomoditeta liminalne situacije, ljudi razvijaju i elaboriraju rituale kako bi izašli na kraj s ovim čudnim, zabrinjavajućim, ni-na-nebu-ni-na-zemlji osobama. Dakle, ritualom članove svoje grupe, ali i sami sebe, postavljamo na stabilno mjesto u socijalnoj strukturi.

 

Communitas također počinje sa društvom koje je strukturirano, diferencirano i često hijerarhijski ustrojeno u sistem političko-pravno-ekonomskih pozicija sa raznorodnim tipovima evaluacije razdvajajući članove po principu ”više” ili ”manje”. Društvo je sveprisutno i ograničava ljudsko ponašanje i interakciju. Ali svako malo ljudi transcendiraju hijerarhiju i nejednakost i u posebno (Mircea Eliade bi rekao sveto) vrijeme doživljavaju egalitarne veze jedni s drugima. Zasjenjuju socijalnu strukturu i doživljavaju zajednicu, “communitas”, baš  u vrijeme rituala i kroz ritual.

 

I ma koliko god bilo prostora za kritiku ovog sad već klasika iz socijalne antropologije, svaki čovjek iz ličnog iskustva imao je priliku da se nađe suočen sa situacijom liminalnosti i communitasa shvaćenog upravo kao kod Turnera. Oni koji budu čitali knjigu Ivana Cvitkovića, uvjeren sam, moći će si lakše objasniti te i takve situacije koje su doživjeli i kojima su svjedočili, razumjeti svoje i ponašanje članova svoje zajednice, lakše se suočiti i sa situacijama koje su tek pred njima, ali i upoznati se sa iskustvima i aktivnostima članova drugih zajednica o kojima nisu mogli ni pretpostaviti da su dio njihove prošlosti ili odveć aktualne prakse.

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: Abrahamova djeca Tagged With: Abrahamova djeca, autograf.hr, BiH, ceremonija, Dino Abazović, ideologija, Ivan Cvitković, izdavač, knjiga, kultura, Nacionalna i univerzitetska biblioteka, politika, religija, Sarajevo, Sociologija obreda, znanost

  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • IMAM PRAVO <br>Ivica Grčar
    IMAM PRAVO
    Ivica Grčar
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • POROK PRAVDE <br> Josip Kregar
    POROK PRAVDE
    Josip Kregar
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • PARRHESIA <br> Jadranka Brnčić
    PARRHESIA
    Jadranka Brnčić

Odgovori Otkaži odgovor

Ukoliko želite ostaviti komentar, morate se prijaviti.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (Kliknite ovdje).
Veliko vam hvala!

Ex libris D. Pilsel

Židovski heretik, nezakonito dijete, buntovnik Isus Krist

Židovski heretik, nezakonito dijete, buntovnik Isus Krist

Piše: Miljenko Jergović

SCRIPTA MANENT

Skica u ledu

...

Zakoni granice

...

Marko Polo – Putovanje koje je promjenilo svijet

...

Putovanje po Istočnoj Europi

...

Zamrznuto vrijeme

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Revizionistička škola Kaptola

    Revizionistička škola Kaptola

    hrvoje-simicevic
  2. Atentat na Mirogoju

    Atentat na Mirogoju

    viktor-ivancic
  3. Roman Leljak u šibenskoj crkvi!

    Roman Leljak u šibenskoj crkvi!

    marko-podrug

Novosti | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Srpsko veče 2019.

    Srpsko veče 2019.

    07.01.2019.
  2. Parastos za žrtve pakračkog kraja

    Parastos za žrtve pakračkog kraja

    31.12.2018.
  3. Tražimo osudu revizionizma

    Tražimo osudu revizionizma

    01.12.2018.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Antifašistička liga RH

  1. 80. godišnjica Kristalne noći: i Hrvatska ima Goebbelsa

    80. godišnjica Kristalne noći: i Hrvatska ima...

    21.11.2018.
  2. Napad na zastupnike SDSS-a je nastavak fašizacije RH

    Napad na zastupnike SDSS-a je nastavak fašizacije...

    28.09.2018.
  3. Poklonili smo se borcima sa Sutjeske

    Poklonili smo se borcima sa Sutjeske

    20.05.2018.

Antifašistička liga RH | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE

potpori redakcija : Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2019 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.