Ivica Grčar
Anu Mariju Braim, umirovljenu višu policijsku inspektoricu u Odjelu za analizu Ministarstva unutarnjih poslova prisilno drže zatvorenu u Bolnici za osobe lišene slobode u Zagrebu od 23. prosinca 2019. godine.
Službe državne represije, osobito pravosuđe, ”diskvalificiraju” Anu Mariju Braim uvjeravanjima da se radi o ”osobi s duševnim smetnjama”.
Ana Marija Braim se zbog toga obratila za pomoć javnosti (i potpisanom novinaru).
Prema prvim novinarskim istraživanjima u kafkijanskim procesima koji se vode protiv Ane Marije Braim (dosad tri zabilježena) nema ni govora o pravnom načelu tzv. ”jednakosti oružja” iz članka 6. Europske konvencije (jednakost stranaka u kaznenom postupku postojanjem ujednačenih mogućnosti utjecanja na tijek i rezultat kaznenog sudskog postupka, prije svega ostvarivanja prava na dostupnost informacija i na sudjelovanje u procesnim radnjama).
Pritom treba podsjetiti da prema službenim podacima više od 70 posto hrvatskih građana nema povjerenja u hrvatsko sudstvo i pravosuđe u cijelosti.
Upravo ovih dana Europski sud za ljudska prava presudio je protiv Republike Hrvatske u šest spojenih predmeta zbog toga što optuženi u kaznenim sudskim postupcima nisu imali pravo na dobivanje svih informacija, osobito ne od državnog tužilaštva (odvjetništva).
Ovih dana Europski sud za ljudska prava presudio je protiv Republike Hrvatske u šest spojenih predmeta zbog toga što optuženi u kaznenim sudskim postupcima nisu imali pravo na dobivanje svih informacija, osobito ne informacije od državnog tužilaštva (odvjetništva)
Prema novinarskom mišljenju nije presudno je li Ana Marija Braim bolesna ili ne, jer i bolesnici, uključivo i ”osobe s duševnim smetnjama”, imaju temeljna ljudska prava, a Anu Mariju Braim sprečavaju da se na sudu brani i onemogućavaju je da se za pomoć obraća javnosti.
Županijski sud u Zagrebu (u predmetu pod posl. br: Kir – 2038/2019) i Općinski sud u Novom Zagrebu (u predmetu pod posl. br: 57 K – 161/19) onemogućavaju rad novinaru i informiranje javnosti o skoro pet mjeseci prisilnog boravka Ane Marije Braim u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu.
Ana Marija Braim obavijestila je novinara o ročištu zakazanom za 12. ožujka 2020., u Općinskom sudu u Novom Zagrebu.
I novinar je 10. ožujka 2020., zatražio službeno dozvolu za novinarsko praćenje tog ročišta.
Dan kasnije u odgovoru potpisanom od ”Ureda predsjednice suda” priopćeno je:
Nastavno na Vaš upit od 10. ožujka 2020. te velik interes za navedeno ročište, molimo da nas prije svega obavijestite za koju medijsku kuću/tvrtku radite te da nam u prilogu dostavite identifikacijski dokument ili službenu iskaznicu novinara, sve kako bi svim zainteresiranim medijima mogli ravnomjerno i u skladu s mogućnostima suda osigurati prisutnost na ročištu.
Konstataciju da će se u skladu s mogućnostima suda osigurati prisutnost na ročištu, prema dosadašnjim osobnim novinarskim iskustvima doživljavam kao najavu eliminiranja neovisnih novinara s glavne rasprave radi ”namještanja” izvještavanja lojalnim režimskim novinarima.
Odgovorio sam protupitanjem zašto Marija Karadžole, predsjednica suda ne osigura veću sudnicu, ako je tako velik interes za navedeno ročište?
Doslovno sat i pol prije početka ročišta e-porukom Marija Orošić Kranjčec, glasnogovornica Općinskog suda u Novom Zagrebu javlja: slobodni ste pristupiti na ročište za glavnu raspravu.
Sjeo sam u taksi i unatoč svemu nisam zakasnio u Općinski sud u Novom Zagrebu.
Na hodniku sudske zgrade ispred sudnice upoznajem majku Ane Marije Braim, pozvanu kao svjedokinju, Damira Jukicu iz Udruge pacijenata i Josipa Juretića koji želi pratiti ročište u svojstvu ”javnosti u javnom sudskom postupku”.
Jedini sam novinar.
Toliko o istinitosti navoda iz Ureda predsjednice Karadžole o velikom interesu medija i novinara za navedeno ročište.
Na drugom dijelu hodnika, držeći se malo dalje, dvojica muškaraca i jedna žena glasno ”nevezano razgovaraju”.
A i iz sudnice kroz zatvorena vrata čuje se isto ”nevezani razgovor” (naknadno iz sudskog zapisnika zaključujem da su Anamarija Matečić, zamjenica Općinskog tužitelja u Novom Zagrebu i raspravna sutkinja Sanela Horvat neposredno uoči glavne rasprave isto (nasamo) ”nevezano razgovarale”.
A onda dvoje ”djelatnika Zatvorske bolnice u Zagrebu” (čitaj policajaca u uniformama) dovode Anu Mariju Braim, s rukama vezanim lisičinama.
Ugledavši me, Ana Marija Braim mi se u prolazu osmjehnula. ništa ne govoreći.
U sudnicu nakon Ane Marije Braim s lisičinama na rukama u pratnji policije ulaze dvojica muškaraca i žena koji su dotad na hodniku ”nevezano razgovarali”.
Županijski sud u Zagrebu i Općinski sud u Novom Zagrebu onemogućavaju rad novinara i informiranje javnosti o skoro pet mjeseci prisilnog boravka Ane Marije Braim u Zatvorskoj bolnici u Zagrebu
Na hodniku ostajemo svjedokinja, predstavnik Udruge pacijenta, Josip Juretić i ja kao novinar.
Tišina.
Iz sudnice ni na hodniku se više ne čuje nikakav razgovor.
Oko 10 sati i 30 minuta, dakle nakon pola sata, otvaraju se vrata sudnice i Marina Grgac, sudska zapisničarka poziva nas četvero da i mi kao javnost napokon uđemo u sudnicu.
Prema mojem novinarskom mišljenju raspravna sutkinja Sanela Horvat povrijedila je apsolutno i bitno kazneni postupak vodeći najmanje 30 minuta postupak bez javnosti (ne računajući vrijeme prethodnog ”nevezanog razgovora” nasamo s jednom strankom – državnom tužiteljicom u postupku).
Nakon pripuštanja javnosti u sudnicu predstavnici javnosti su morali stojeći slušati ”glavnu raspravu”, dok su svi ostali u sudnici sjedili.
To je, po mojem novinarskom mišljenju, više stvar osobne pristojnosti raspravne sutkinje Horvat, a manje bitno pravno pitanje.
Ovlaš je zapisnički konstatirano tko je sve u ime javnosti ušao u sudnicu (u zapisnik nije upisano da je nazočan bio i Josip Juretić – osobno).
Zatim je raspravna sutkinja Horvat pozvala tužiteljicu Matečić da predloži da sud isključi javnost za cijelu raspravu ”temeljem čl. 388. st. 2. točka 4. ZKP-a”.
I tužiteljica Matečić je predložila isključivanje javnosti ”radi zaštite osobnosti i obiteljskog života žrtava, ali i optuženice”.
Taj prijedlog tužiteljice Matečić je nelogičan i besmislen.
Većina podatak koje tužiteljica Matečić predlaže da budu tajni, već su ranije objavljivani, pa više stvarno nisu niti objektivno mogu biti tajni (primjerice, na portalu Autograf u tekstovima: ”Invalidna osoba u ‘psihuški’ uprave i pravosuđa”, objavljenom 3. siječnja 2020., i ”Tajnim suđenjem (privremeno) ukinuta psihotortura”, objavljenim 4. ožujka 2020.).
Nadalje, tužiteljica Matečić je izjavila i da zaštita osobnih podataka, kao i podataka iz socijalne anamneze u konkretnom slučaju pretežu nad interesom za javnost rasprave.
Inače, generalno uzevši interes javnosti preteže nad interesom zaštite osobnih podataka, a suprotno se u slučaju potrebe dokazuje, primjerice, provođenjem testa razmjernosti ili na druge načine.
U Općinskom sudu u Novom Zagrebu tužiteljica Matečić je ustvrdila da zaštita osobnih podataka preteže nad interesom javnosti – i ni s čim to nije argumentirala.
Tužiteljica Matečić se pritom pozvala i na nalaz i mišljenje Zavoda za forenzičku psihijatriju Klinike za psihijatriju Vrapče od 28. studenog 2019. godine.
Tužiteljica Matečić, međutim, nije spomenula da postoji još jedan ”psihijatrijski nalaz i mišljenje” potvrđen 17. lipnja 2019., pravomoćnom presudom sutkinje Ines Kovačević (posl. br: 72 RI – 175/19) iz Županijskog suda u Zagrebu, kojom je povučen prijedlog za prisilnom hospitalizacijom Ane Marije Braim, obustavljen taj sudski postupak, a dotad prisilno hospitalizirana Ana Marija Braim odmah je po nalogu suda otpuštena iz psihijatrijske bolnice.
Prema mojem novinarskom mišljenju, raspravna sutkinja Sanela Horvat povrijedila je apsolutno i bitno kazneni postupak vodeći najmanje 30 minuta postupak bez javnosti (ne računajući vrijeme prethodnog ”nevezanog razgovora” nasamo s jednom strankom – državnom tužiteljicom u postupku)
Indira Isaković, odvjetnica ”po službenoj dužnosti” određena za braniteljicu Ane Marije Braim, rekla je da se protivi prijedlogu za isključenje javnosti.
Odvjetnica Isaković je kazala da dosadašnjim vještačenjima Zavoda za forenzičku psihijatriju Klinike za psihijatriju Vrapče od 28. studenog 2019. godine nije nedvojbeno utvrđeno da okrivljena boluje ili ima smetnje, posljedično čemu bi se trebale primijeniti odredbe ZKP-a koje propisuju postupak prema okrivljenicima s duševnim smetnjama.
Odvjetnica Isaković je još dodala da je Ana Marija Braim tijekom današnje rasprave ukazala iz kojih razloga želi da cijelom suđenju budu prisutni, i javnost i novinari, te navela razlog da je to jedini način kako se može braniti u ovakvom sudskom postupku.
Očigledno javnost nije smjela čuti to što je Ana Marija Braim rekla, jer sutkinja Horvat je javnost pripustila u sudnicu tek nakon toga što je Ana Marija Braim govorila.
Sutkinja Sanela Horvat je očekivano donijela rješenje o isključenju javnosti za cijelu raspravu, navodno, radi zaštite osobnog i obiteljskog života oštećenika i optuženice, temeljem čl. 388. st. 2. točka 4. ZKP-a.
Nazočne je sutkinja Horvat u smislu odredbe 389. 2t. 3. ZKP-a, upozorila da su kao tajnu dužni čuvati sve ono što su na raspravi saznali i da je odavanje tajne kazneno djelo.
Rješenje o isključenju javnosti je javno objavljeno i javno obrazloženo svim prisutnima u sudnici, te se isti upućuju izvan sudnice.
Zbog toga izvještavanje prekidam nakon javne objave rješenja o isključivanju javnosti i prijetnje izvjestitelju javnosti kaznenim progonom zbog informiranja javnosti.
A kao novinar smatram da je Ana Marija Braim izvrgnuta psihotorturi.
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.
Još tekstova ovog autora:
- Korporacijska nečovječnost prema platežno odgovornoj osobi
- Posljednji je čas da se zaustavi insolvencijsko uhljebništvo
- Mućke oko izbora sudaca nižih sudova prije lokalnih izbora
- Plenković i Obuljen Koržinek kao ”vlasnici informacija”
- Psihotortura za disidente iz javne uprave i pravosuđa
- Poreznici ”šutke pelješe” političke neistomišljenike
- DORH prijavljen EU zbog izbjegavanja istraga u pravosuđu
- Presude zbog neubrojivosti kao izgovor za zataškavanje
- Brisanje freelancera iz poreznog registra
- Krađa dokumenata iz zemljišnih knjiga u Zagrebu
Leave a Reply
You must be logged in to post a comment.