Dubinske analize hrvatskih mirovina radi utaja poreza u SAD-u!?

Prije tri godine (18. lipnja 2015.) objavio sam na Autografu tekst pod naslovom ‘‘Bankarska udba”.

U tekstu, kao što se vidi i po naslovu, ironiziram zlouporabe banaka u Hrvatskoj u (zakonski ovlaštenom i neovlaštenom) prikupljanju osobnih podataka od njihovih klijenata.

Agencija za zaštitu osobnih podataka provela je nadzor u bankama i nakon uočenih kršenja zakona u svim bankama u kojima su 2015. godine skupljani osobni podaci klijenata uputila Hrvatskoj udruzi banaka preporuke za educiranje bankarskih službenika na koji način da prikupljaju osobne podatke od klijenata, a da pritom ne krše zakone i ne prekoračuju ovlasti.

U bankama tobože nisu znali što rade (!?) i nakon preporuka Agencije u većini banaka nastavili s neovlaštenim prikupljanjima i obradom zaštićenih osobnih podataka ”svojih” klijenta.

U međuvremenu je (25. svibnja 2018.) na snagu stupila i Opća uredba o zaštiti osobnih podataka ili skraćeno GDPR (General Data Protection Regulation, odnosno EU uredba).

”Od svibnja ove godine ‘Addiko Bank’ odbija isplatiti novac sa tekućeg računa (mirovinska primanja moje majke), jer sam ja kao ovlaštena odbila potpisati dokument kojim dobrovoljno pristajem na obradu niza mojih osobnih podataka”

Službenici, ”voditelji obrade podataka” u Hrvatskoj (u javnoj upravi, bankama i sl.,) uglavnom tu uredbu doživljavaju kao način ograničavanja javnosti na pristup informacijama o svojem radu, a ”ispitanici” (građani čije osobne podatke će ”voditelji” rabiti) ”ne bi se šteli zamerati” moćnijima i prave se da ništa ne razumiju.

I u Agenciji za zaštitu osobnih podataka, ako su u pitanju ostale službe javne uprave ili banke, nastoje izbjeći probleme, pa čak i na pritužbe ”ispitanika” na postupanje službi javne uprave ili banaka izbjegavaju postupati.

Čitateljica (podaci poznati redakciji) je napisala: ”Od svibnja ove godine ‘Addiko Bank’ odbija isplatiti novac sa računa (mirovinska primanja moje majke), jer sam ja kao ovlaštena odbila potpisati dokument kojim pristajem na obradu niza mojih osobnih podataka.

Prije nekoliko mjeseci (početkom svibnja) tražili su ažuriranje osobnih podataka kada sam bila u Banci podići novac. Nakon što je službenica provjerila podatke i unijela promjene u sustav, donijela je još dva dokumenta i zatražila da ih potpišem.

Prvi dokument se odnosio na moje osobne podatke i njega sam potpisala. Ali drugi dokument je u cijelosti bio ispunjen i njega sam odbila potpisati, jer se nije radilo o mojim osobnim podacima, već su se spominjali ugovori FATCA i dr.

Djelatnica je insistirala na potpisu ili ukidanju moga ovlaštenja po majčinom tekućem računu, i odbila isplatiti mi iznos sa računa (mirovinu). Pozvala je i nadređenu, koja je insistirala na istom, a dokument koji sam morala potpisati su mi odbile dati radi konzultacije o posljedicama potpisivanja izvan Banke.

Nedugo potom dobila sam poziv iz Banke na mobilni uređaj, gdje su tražili da se odmah vratim u Banku i potpišem zahtjev za razvrgavanjem ovlaštenja po računu, jer u suprotnom ih onemogućavam da ‘zaključe dnevni promet’.

Nazvala sam jedini mogući dostupan telefonski broj u Banci s namjerom da porazgovaram o situaciji i problemu, no na tom broju djelatnici samo evidentiraju pritužbu, a Banka zadržava pravo u terminu koji definira odgovoriti na pritužbu.

Odgovor je stigao u vidu još jednog telefonskog poziva iste djelatnice, sa istim ultimativnim zahtjevom da ili dođem potpisati dokument koji sam prije odbila ili da potpišem zahtjev za ukidanjem ovlaštenja po majčinom računu.

Od tada nemamo pristupa mirovini koju mama prima na račun Addiko banke.

Probala sam riješiti problem izvan Banke:

• Mirovinsko – nije moguće zatražiti isplatu mirovina putem pošte, moguće je samo zadržavanje takve postojeće usluge za one koji sami ne mogu odlaziti od kuće i podizati mirovinu
• HNB (zaštita potrošača) – nakon kratke telefonske provjere djelatnice odgovor je bio da je Banka u pravu i da ima pravo tražiti potpis i od ovlaštene osobe
• AZOP – osoba u pravnoj podršci dala mi je za pravo (u svibnju) u stavu koji sam zauzela, no to ne znači ništa konkretno.

Ako je Vlada RH potpisala kakav obvezujući ugovor za sve bankarske institucije, onda ne vidim razlog da Banka traži i moj ‘dobrovoljni potpis’; osobito je strašno da BANKA može uskratiti sredstva za život, i tako već nekoliko mjeseci!

Upit sam dostavio na [email protected] i do danas od odgovora ništa! Briga njih u Addiko banci za novinarska pitanja neovisnih novinara, imaju oni ”svoje” novinare u većini medija s kojima su u poslovnim (i kreditnim) odnosima

Mirovina moje majke je ionako otužno minorna za pošteno odrađeni puni radni vijek.

Moja majka je odradila cijeli radni vijek i život u Republici Hrvatskoj. Nikada nije bila u USA, nikada nije primila nikakvu uplatu ili paket iz USA i zasad nema namjeru tamo putovati.

Molim Vašu pomoć”, zamolila je čitateljica.

I postavio sam novinarski upit glasnogovorniku Addiko banke da mi dostave podatke na kojoj pravnoj osnovi ”uskraćuju isplatu mirovine teže pokretnoj osobi” zbog odbijanja ovlaštenika po računu da svoje osobne podatke ”dobrovoljno pristane dati na uporabu i obradu američkim poreznim vlastima” koje, prema tzv. FATCA sporazumu koji je Vlada RH kriomice potpisala, američke vlasti nisu ni tražile (umirovljenica ni visinom svoje mirovine, ni činjenicom da nije bila u SAD-e ni time da nema poslovne odnose u SAD-u ne ispunjava kriterija za uzimanje i obradu njezinih podataka)?

Upit sam dostavio na [email protected] i do danas od odgovora ništa! Pokušao sam i telefonskim pozivima na broj glasnogovornika (6033-281) i nakon tri signala da telefon zvoni se poziv automatski isključuje.

Briga njih u Addiko banci za novinarska pitanja neovisnih novinara, imaju oni ”svoje” novinare u većini medija s kojima su u poslovnim (i kreditnim) odnosima.

A i u ekonomski marionetskoj Vladi i javnim službama Republike Hrvatske prave se da ništa ne vide i ne čuju o tome kako banke postupaju s osobnim podacima klijenata, kao i da bezobzirno uskraćuju isplate mizernih mirovina da bi ucijenile ”svoje” klijente da potpišu da dobrovoljno pristaju na uzimanje i obradu osobnih zaštićenih podataka.

Ako je zakonski obvezno takvo prikupljanje osobnih tobože zaštićenih podataka, zbog čega je ultimativno potreban potpis o dobrovoljnom pristanku da banke rade što ih je volja s podacima ”svojih” klijenta?

I ponovo se pitam kakvi su to ljudi, primjerice, službenici Addiko banke koji svojom arbirtrarnom odlukom, zloupotrebom ovlasti nezakonito uskraćuju isplatu mizerne mirovine?

Nedavno, 7. prošloga mjeseca, pisao sam isto o umirovljenici koja sama živi tu uz nas, a koja se javila da je: ”po ovoj vrućini već zaboravila kako je to jesti nepokvarenu hranu, ima hladnjak, ali ga ne može koristiti jer joj je već četiri mjeseca isključena struja”.

Postavio sam i HEP-u novinarsko pitanje prema Zakonu o pravu na pristup informacijama o ”arbirtrarnoj odluci njihovih zaposlenika da isključe struju umirovljenici koja sama živi tu uz nas”.

I dobio odgovor od Zorana Vidovića, službenika za informiranje HEP-a:

”S obzirom da ste se legitimirali kao novinar, proslijedio sam pitanje HEP-ovoj službi za odnose s javnošću. Skrećem Vam pažnju na odredbe propisa RH i EU koji reguliraju područje zaštite osobnih podataka, a sukladno kojima ne možemo davati informacije trećim osobama” (!?).

Postavio sam i HEP-u novinarsko pitanje prema Zakonu o pravu na pristup informacijama o ”arbirtrarnoj odluci njihovih zaposlenika da isključe struju umirovljenici koja sama živi tu uz nas”. I do danas slično kao i iz Addiko banke – od odgovora iz HEP-a ništa, premda je u slučaju HEP-a ”iscurio” zakonski rok za odgovor na postavljeno pitanje

Na to sam odgovorio da mi je svejedno kome je proslijeđen moj upit, ali da molim da mi se odgovori na postavljeno pitanje sukladno Zakonu o pravu na pristup informacijama.

I do danas slično kao i iz Addiko banke – od odgovora iz HEP-a ništa, premda je u slučaju HEP-a ”iscurio” zakonski rok za odgovor na postavljeno pitanje.

I da ne duljim više, kao što nam je poručivao bivši predsjednik Stipe Mesić, i dalje se moramo ”strpjeti dok u Hrvatskoj ne zaživi pravna država”.

Moramo se strpjeti sve dok američke vlasti ne prikupe podatke o primanjima i zadnje umirovljenice u Republici Hrvatskoj radi ”dubinskih analiza financijskih poslova hrvatskih umirovljenica koje izbjegavaju poreze u SAD-u”.

***

Pozivamo čitatelje da se jave Ivici Grčaru i iznesu svoje probleme prouzročene time što im razni moćnici krše prava.

Ukoliko vam je to potrebno, portal Autograf jamči potpunu anonimnost ugroženim građanima.

Pišite na [email protected], odnosno na [email protected] ili nazovite broj ++ 385 (0)98 484 355

***

Opaska uredništva: za podatke i ocjene iznesene u ovoj rubrici ”Autografova pučkobranitelja”, kada nastupa kao takav, odgovara autor.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM. HVALA! KLIKNITE OVDJE.

 

Još tekstova ovog autora:

• Tajna vršnjačka nasilja u domu za nezbrinutu djecu
• Sprdnja s dignitetom sudaca i službenika u pravosuđu
• Imamo Hrvatsku bez sudbene vlasti
• Oportunistički žurnalisti i mediji Ministarstva istine
• Faraonov edikt za dimnjačarski reket u Zagrebu
• Etički i zakonski upitne presude o štrajku u pravosuđu
• Ministar pravosuđa i Udruga sudaca obmanjuju javnost
• Reforma pravosuđa: ping-pong Milanovića i Jandrokovića
• Kako Državno sudbeno vijeće umrežava hrvatsko sudstvo
• Hrvatsko sudstvo kompromitirano i na filmu

» Svi tekstovi ovog autora