”Duboko sam dirnut, ponizan i malčice ponosan što sam kao dijete ove regije primio ovakvo odličje građana Aachena”, kazao je predsjednik Europskog parlamenta Martin Schulz, primajući u svibnju ove godine međunarodnu ”Karlovu nagradu grada Aachena” (Der Internationale Karlspreis zu Aachen), koja se smatra ”europskim političkim Nobelom”. Od tada se i spremam uzeti u vizir i taj čin i tog skromnog i nadasve čestitog čovjeka i političara. [Read more…]
Zašto mi imponira šarena Njemačka?
Imidž bilo koje kulture, naroda i zemlje je u pravilu subjektivna percepcija onih drugih, kako vide i osjećaju one prve. Ukoliko je, pak, malo istine u onomu što stoji u medijima ovih drugih, tad to više govori o njima, nego o onima o kojima je riječ. Ma koliko se, primjerice, srpski i grčki, američki i britanski mediji trudili posredovati, primjerice u kontekstu krize u EU, jednostrane poruke o Nijemcima, imidž Njemačke je rijetko kada bio bolji u recentnoj povijesti. [Read more…]
Nepodnošljiva lakoća normalnosti
Ovovremena je Njemačka uistinu s teškom mukom zadobila ugled svjetski otvorene i demokratske zemlje. U njoj se sve do mirnog ujedinjenja Njemačke (1990.) živjelo s kompleksom manje vrijednosti (sindrom holokaust), pa se zadugo i poslije ujedinjenja prakticiralo rijetko kada samosvjesno ”nijemstvo”, jer je nepisani kodeks nalagao uzdržanost i obzire, posebice prema Židovima (i državi Izrael), te da ”nijemstvo” bude uvezano u ”europejstvo”. [Read more…]
Novi Nijemci
O nepodnošljivoj lakoći (su)života razmišljam u Mehmedovom i Dijaninom obiteljskom vrtu (njem. Schrebergarten), u središtu B., tijekom srpanjske proslave Bajrama. Pod složenom imenicom “Schrebergarten“ se podrazumijeva inače niz odnjegovanih “parcela“ ili vrtova u središtima njemačkih gradova, što je ilustracija normalnog obiteljskog, pa ako se tako hoće i (malo)građanskog života, [Read more…]
Kad Merkelova pomiluje!
Njemačka zbog demografskih problema ima već danas, a imat će u budućnosti još više, potrebe za ”svježom krvi” ili ”kvalificiranom radnom snagom”, ali se plaši nekontroliranog useljavanja i zlouporabe azila, jer to zlorabe ovdašnje ekstremne političke opcije.
Vjerojatno je zbog toga i upriličen u Rostocku sredinom srpnja razgovor njemačke kancelarke Angele Merkel i mladih ljudi u dobi između 14 i 17 godina, koji se pretvorio – zahvaljujući suzama jedne palestinske izbjegličke djevojčice – u prvorazredni medijski i politički događaj. [Read more…]
GREXIT – bolje prije, nego poslije?
U Europskoj uniji je ovog ljeta tzv. grexit (Grexit = Greece/Grčka + exit/izlaz) dominantna politička tema. Mnogi govore, nerijetko isključivo, o spašavanju Grčke, eura i eurozone, pri čemu zaboravljaju da je u osnovi projekta Europske unije ideja mira i nenasilja, kao i uvažavanja sviju identiteta, što podrazumijeva i načela harmonizacije i solidarnosti. Doduše, da bi opstao podsustav kakav je eurozona unutar EU, moraju se poštovati pravila, inače će skončati u kaosu. [Read more…]
Bošnjaci i Srbi kao Armenci i Turci
Pisati povodom 11. srpnja o Srebrenici podrazumijeva priznati da su riječi nemoćne opisati događaje od prije 20 godina, ali i ovovremeno licemjerje i kulturu laži i u BiH, i u Srbiji i u svijetu. Vrijedno pomena je, ipak, izdvojiti što je 11. srpanj 2015. godine proglašen Danom žalosti u BiH i što je tu odluku donijelo Vijeće ministara jednoglasno. [Read more…]
Srebrenica i kultura laži
I za okruglu tužnu obljetnicu genocida u Srebrenici obrukali su se gotovo svi koji bi morali imati svijest o vlastitoj moralnoj i političkoj odgovornosti za srebreničku tragediju, što se moglo, nažalost, i očekivati. Kultura političke laži je doživjela vrhunac, uz sporadične iznimke poput pomena srebreničkim žrtvama 1. srpnja o. g. u središtu Ujedinjenih nacija (UN) u New Yorku. [Read more…]
Licemjerje i Srebrenica
Dvadeset je godina prošlo od užasnih srpanjskih događaja u Srebrenici 1995., koje jedni zovu genocidom, drugi strašnim zločinom, a treći o njemu šute. Kao da se cijeli svijet trudi pokazati kako je plemenit, pri čemu mu uspijeva tek posvjedočiti da je bio i ostao licemjeran. Najavljene su brojne rezolucije kojima njihovi predlagači umiruju nečistu savjest. Negatori genocida u Srebrenici se i dalje bave relativizacijom krivnje i odgovornosti. Jedva da netko, izuzev pape Franje, postavlja pitanje neetičnosti u unutarnjoj i svjetskoj politici. [Read more…]
Hrvatska enciklopedija BiH
Posljednje gostovanje na izbornom kolegiju ”Interkulturalno razumijevanje” preddiplomskog studija politologije na Filozofskom fakultetu (FF) pripalo je s razlogom 9. lipnja o. g. Ivanu Anđeliću, ravnatelju Hrvatskog leksikografskog instituta (HLI) iz Mostara, kako bi iz aktualnog povoda govorio o HLI-u i izradi prva dva sveska Hrvatske enciklopedije Bosne i Hercegovine (HEBiH). Naime, osim što je počastio moje studente, upriličio je i svojevrsnu internu promociju drugog toma HEBiH, upravo izašlog iz tiska. [Read more…]
