autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • Beležnica
    • Beo dijagnoze
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: Multiplex
    • DEMOCROACIA
    • GLOBALNI KAOS
    • IMAM PRAVO
    • Impresije i varijacije
    • Istočno od raja
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • Iz zemlje snova
    • KONTRAPUNKT
    • Kozmopoliteia
    • Ljubljanski zvon
    • Ljuta paprika
    • MAŠKARADA
    • Millenium
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (Ne)mirna Bosna
    • Nije da nije
    • Od knjige do knjige
    • Odjeci vladanja
    • Oklop od papira
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • Pisma s Trećića
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • Polupjesnik il bolesnik
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • Produžeci
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • Romanin peterac
    • RUBNI ZAPISI
    • Ruta Borisa Perića
    • SLOBODNI ZIDAR
    • Subotom uz kavu
    • Terra Sexualis
    • Under cover
    • Uvik kontra
    • Vita Croativa
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • Zimsko ljetovanje
    • RUBNI ZAPISI
  • OSVRT DANA
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • Zimin noćni izbor
    • Ruta Borisa Perića
    • Ex libris D. Pilsel
    • Književni ogledi
    • CSI: Multiplex
    • CSI Vladimira C. Severa
    • Istočno od raja
    • Bez riječi
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • Abrahamova djeca
  • Feljton
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • POROK PRAVDE <br> Josip Kregar
    POROK PRAVDE
    Josip Kregar
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

Petero žena na drvećima

Autor: Borivoj Dovniković-BORDO / 20.08.2018. Leave a Comment

Borivoj Dovniković-BORDO

Borivoj Dovniković-BORDO

Listajući svoje notese JEZIČNE NAKARADNOSTI, u jednom trenutku sam se upitao je li  n a k a r a d n o s t  uopće hrvatska riječ. I mašio sam se naših rječnika.

U zadnjem Rječniku hrvatskoga jezika (Liber 2007.) nema te riječi. Ali u Anićevom Rječniku (također Liber, ali 1991.) uvrštena je s objašnjenjem: nakarada ž. (orij.) ono što je ružno, nagrđeno, izopačeno; rugoba, nagrda, nakaza.

Hvala Bogu, nisam osamljen u svojoj zemlji, ipak taj pojam netko službeno priznaje, makar s dodatkom orij., što znači orijentalizam. Pa ja tu riječ upotrebljavam čitav svoj život, jer bez turcizama kod nas, bar u istočnim krajevima, ne može se (kao ni bez talijanizama na jugu).

Ali vratimo se hrvatskom jeziku.

Slušajući jutarnje emisije radija (Hrvatskog, naravno, a kojeg drugog?!), zanimao me doktor nauka koji je govorio (nije pričao) o problemu ptica u urbanim sredinama, pa je u jednom trenutku, nećete vjerovati, izjavio, da su se u zagrebačkoj Dubravi RAZMNOŽILE VRANE PO DRVEĆIMA (!?!?).

Čuveni rimski govornik sva je svoja izlaganja, bez obzira o čemu je bila riječ, završavao rečenicom: “Uostalom, Kartagu treba razoriti!” Tako ću ja završiti ovo svoje izlaganje upornim vapajem: “Dokle će na našim medijima jedni te isti sportski komentatori uporno zagađivati naš jezik krivim supermekim Ć umjesto čeličnog Č ?”

Ljudi mi znadu prigovoriti da je važno što jedan stručnjak govori, a ne kako govori, a ja se s time strogo ne slažem!

Za Boga miloga, svaki građanin jedne zemlje može, bar u javnim istupanjima, činiti slučajne jezične pogreške, ali izgovoriti PO DRVEĆIMA –  n e   m o ž e ,  a pogotovo ako se radi o sveučilišno obrazovanoj osobi! Sličnih nepriličnih primjera ima svakodnevno u našim medijima.

U poljoprivrednoj emisiji čuo sam (ne od zemljoradnika, već od agronoma) da POSTOJI RAZLIČITIH BILJA – narod zna da je BILJE zbirna imenica kao i drveće i da treba reći RAZLIČITOG BILJA. Čast poljoprivrednim stručnjacima, oni se brinu o kvalitetnoj ishrani nacije, ali se za komunikaciju s javnošću trebaju odabirati oni koji znaju i jezik.

ČETRNAESTERO PRIMJERA

Jedan privrednik je na televiziji nedavno ponosno govorio o TRI NAŠIH PROIZVODA. a da se istog časa nije ispravio. Nisam inače primijetio da se govornici nakon govornih pogrešaka voditelju i gledateljima (slušateljima) istog časa ispričaju i upotrijebe ispravnu riječ, jer oni zapravo i ne znaju da su pogriješili – a trebalo je reći O TRIMA NAŠIM PROIZVODIMA.

A jedan sabornik je na zasjedanju rekao da će NAKON DVAJU ODLUKA trebati to i to, umjesto, naravno, NAKON DVIJU ODLUKA. Jer za muški rod ćemo reći DVAJU DOGAĐAJA, a za ženski DVIJU ODLUKA.

Jedan TV voditelj zabavljao je gledatelje pričom o čovjeku koji je IMAO PETERO ŽENA. Gospodine, mogli biste reći da je IMAO PETERO DJECE, a za žene samo PET ŽENA. Zna se da u našem jeziku razlikujemo nabrajanje pojmova od jedan do četiri, te od pet dalje.

IMAO JE JEDNU ŽËNU, ali IMAO JE PET ŽÊNA… POSJETIO JE ČETIRI GRÂDA, ali POSJETIO JE PET GRÄDOVA… VIDIO JE TRI DJETETA, ali VIDIO JE ŠESTERO DJECE…

Slušajući jutarnje emisije radija (Hrvatskog, naravno, a kojeg drugog?!), zanimao me doktor nauka koji je govorio (nije pričao) o problemu ptica u urbanim sredinama, pa je u jednom trenutku, nećete vjerovati, izjavio, da su se u zagrebačkoj Dubravi RAZMNOŽILE VRANE PO DRVEĆIMA (!?!?)

Tako je u jednoj radio-emisiji doktor medicine (!) izjavio da u jednoj bolesti POSTOJI ČETRNAESTERO SLUČAJEVA! Pojam ČETRNAESTERO može se upotrijebiti samo za nabrajanje ljudskih bića, a ne za životinje i za stvari. Zamislite da vam netko kaže da je u šumi vidio ČETRNAESTERO VJEVERICA i PETERO HRASTOVA! Znači, doktor je trebao reći da POSTOJI ČETRNAEST SLUČAJEVA ili da POSTOJE ČETIRI SLUČAJA – a za ljubitelja prirode da je vidio ČETRNAEST VJEVERICA i PET HRASTOVA.

JESU LI I SABORNICI GREŠNICI?

Slično je sa sabornikom koji je POSLUŠAO IZLAGANJE OBA KOLEGE, a trebao je reći OBOJICE KOLEGA!

Nije smiješno ako kažem da bi u Saboru trebalo naći način kako voditi brigu i o jeziku, a ne samo o ponašanju govornika. Ne mislim pri tome, ne daj Bože, na jezičnu policiju i zakon o jeziku (što su devedesetih godina zdušno predlagali ne lingvisti, nego profesionalni domoljubi), već na lektore, pa i eriste, koji bi na sastancima naknadno ukazivali na propuste govornika i davali  s a v j e t e , ne  n a r e d b e  o boljem korištenju jezika.

Veoma često čujemo (naravno, ne samo u Saboru) frazu  I JEDAN I DRUGI za muško i žensko. Opet moram podučavati: pravilno je reći I JEDNO I DRUGO,  jer se različiti spolovi u ovom govornom primjeru izjednačuju  s r e d n j i m   r o d o m.

Imam zapisano još bisera:

MNOGO NJIH BILI SU… umjesto: MNOGO NJIH BILO JE… IMALI SMO DVOJE IZBORA… umjesto: IMALI SMO DVA IZBORA…  UČESTVOVALI SU ČETVERO NATJECATELJA… umjesto UČESTVOVALO JE ČETVERO NATJECATELJA… GUBITAK ZA SVIH NAS… umjesto: GUBITAK ZA SVE NAS…

Zadnji primjer ne bi zapravo spadao u klasične jezične pogreške, već u izražajne posebnosti čitave jedne regije: na jugu, u primorju (da li u čitavom?) govore tako. Kad sam jednom urednici časopisa u Rijeci ukazao na tako napisan naslov jednog teksta, koliko se sjećam, GUBITAK ZA SVIH NAS, odgovorila je da je SVIH ispravno – na koncu, diplomirala je na studiju hrvatskog jezika i književnosti (što ja nisam)! Članak se, naravno, i danas može vidjeti u kompletu časopisa.

Jedan privrednik je na televiziji nedavno ponosno govorio o TRI NAŠIH PROIZVODA. a da se istog časa nije ispravio. Nisam inače primijetio da se govornici nakon govornih pogrešaka voditelju i gledateljima (slušateljima) istog časa ispričaju i upotrijebe ispravnu riječ, jer oni zapravo i ne znaju da su pogriješili – a trebalo je reći O TRIMA NAŠIM PROIZVODIMA

S NIKIM ZA NIKOGA

Neki oblici pravilnog i lijepog izražavanja gotovo su potpuno zapušteni u našem govornom jeziku i to na svim nivoima. Paraju mi uši ove rečenice:

NISMO PRIČALI O NIČEMU…
S NIKIM NISU NEMA OPOMENE ZA …
NEMA OPOMENE ZA NIKOGA…
TO NA NIŠTA NE OBVEZUJE…
NA NIJEDNOJ OLUPINI NIJE PRONAĐENO…

Nisam htio kvariti blještavilo navedenih loših rečenicama, pa ću ispravne oblike posebno navesti:

NISMO PRIČALI NI O ČEMU…
NI S KIM NISU RAZGOVARALI…
NEMA OPOMENE NI ZA KOGA…
TO NI NA ŠTO NE OBVEZUJE…
NI NA JEDNOJ OLUPINI NIJE PRONAĐENO…

Za popis ovakvih primjera iz našeg života trebala bi knjiga, a ne nekoliko rečenica u ovome mom tekstu! Sve mi se čini da je moderno  n e  g o v o r i t i  č o b a n s k i m  jezikom, kako mnogi “intelektualci” zovu ispravni narodni hrvatski jezik!

O ŽVAKANJU I PARFEMIMA

Kad već govorim (ne pričam!) o greškama-negreškama, zanimljivo je da navedem svoj osobni slučaj s glagolom ŽVAKATI. Čitav život izgovarao sam taj pojam u glagolskim oblicima: ŽVAĆEM, ŽVAĆEMO, ŽVAĆE, ŽVAĆU, ZVAĆUĆI, da bih prije nekog vremena saznao da u dobrom dijelu štokavskog područja griješimo i da po pravilima i po logici treba izgovarati ŽVAČEM, ZVAČEMO, itd., jer se u jotaciji K pretvara u Č! To je za mene, poznavaoca  s v o g  jezika, bio šok! I našao sam za to potvrdu u Anićevom rječniku (ŽVAKATI – ŽVAČEM). No u novosadskom Pravopisu stoji:  Žvakati = žvačem (i žvaćem), u imp. žvači (i žvaći).

Odahnuo sam: Bordo, ipak nisi grešnik, u svojim osamdesetim godinama, zajedno s mnogim štokavcima, ne moraš mijenjati svoj dosadašnji bezgrešni izgovor! Dozvoljene su obje varijante.

No nedavno smo u TV reklamama obdareni novim (starim) sloganom:  NEMA NIŠTA DO POKOŠENOG SIJENA! Te emisije ne pratim pažljivo, pa ne znam o čemu se zapravo radi, ali me je slogan vratio u mladost. Evo, opet se SIJENO KOSI!

I da završim jednom miomirisnom pričom. Negdje poslije Drugog svjetskog rata, u sveopćoj nestašici i potrebnih i nepotrebnih stvari, pojavila se u prodaji domaća kolonjska voda POKOŠENO SIJENO. To je u dijelu naroda izazivalo posprdni smijeh, jer ne postoji  p o k o š e n o  s i j e n o. Pokošena  d j e t e l i n a  se suši i postaje  s i j e n o .  Kako nema nepokošenog, tako nema ni pokošenog sijena. Naslov nikada nije povučen, ali je ta kolonjska voda nestala kad su, s ostalim blagodatima, stigle mirisne vodice iz inozemstva.

No nedavno smo u TV reklamama obdareni novim (starim) sloganom:  NEMA NIŠTA DO POKOŠENOG SIJENA! Te emisije ne pratim pažljivo, pa ne znam o čemu se zapravo radi, ali me je slogan vratio u mladost. Evo, opet se SIJENO KOSI!

I treći put, na kraju:

Čuveni rimski govornik sva je svoja izlaganja, bez obzira o čemu je bila riječ, završavao rečenicom: “Uostalom, Kartagu treba razoriti!” Tako ću ja završiti ovo svoje izlaganje upornim vapajem: “Dokle će na našim medijima jedni te isti sportski komentatori uporno zagađivati naš jezik krivim supermekim Ć umjesto čeličnog Č ?”

(OPASKA UREDNIŠTVA: Ovime završava objavljivanje kolumne Ljuta paprika i autor se oprašta od čitatelja/ica portala Autograf).

Filed Under: Ljuta paprika Tagged With: Borivoj Dovniković-BORDO, Jezik, Liber, Ljuta Paprika

Pod (po)razno: ma, nije ljudi Pelješki, već Pelješački most!

Autor: Borivoj Dovniković-BORDO / 06.08.2018. Leave a Comment

Borivoj Dovniković-BORDO

Borivoj Dovniković-BORDO

Kako stvari stoje u našem jeziku, moj notes Jezične nakaradnosti ostat će trajno otvoren i za moje nasljednike, za nove generacije. [Read more…]

Filed Under: Ljuta paprika Tagged With: Agnostik, blasfemija, Borivoj Dovniković-BORDO, Gaj, Isus, Jezik, Karel Gott, Ljuta Paprika, NIN, Pelješački most, Pelješki most

Khrzhanovski na Luzhnikiju

Autor: Borivoj Dovniković-BORDO / 25.07.2018. 1 Comment

Borivoj Dovniković-BORDO

Borivoj Dovniković-BORDO

Naši ljudi ne snalaze se u području svog standardnog govora, a gdje bi onda u pisanju i izgovaranju stranih naziva. Tu vlada popriličan kaos, čak i među intelektualcima (ili “intelektualcima”). [Read more…]

Filed Under: Ljuta paprika Tagged With: Båge, Baldo Šoljan, Borivoj Dovniković-BORDO, Brežnjev, francuski, hrvatski, Hržanovski, Jezik, Ljuta Paprika, ruski, Ščedrin, Ševčenko, Šolohov

Roll Up jezika

Autor: Borivoj Dovniković-BORDO / 09.07.2018. 1 Comment

Borivoj Dovniković-BORDO

Borivoj Dovniković-BORDO

Na ovim našim brdima i dolinama od Vardara do Buja, od Prevlake do Štrigove stoljećima smo se službeno petljali ne samo s neimaštinama, bolestima, tlakama, okupacijama, ratovima, seksualnim i ostalim revolucijama – nego i s jezičnim nevoljama. Iako je u tome narod bio najmanje kriv, jer je živio kako je mogao, a govorio kako je znao. [Read more…]

Filed Under: Ljuta paprika Tagged With: Borivoj Dovniković-BORDO, govor, Jezik, Krleža, Ljuta Paprika, narod, SFRJ

Svašta nešto dolazi!

Autor: Borivoj Dovniković-BORDO / 18.06.2018. Leave a Comment

Borivoj Dovniković-BORDO

Borivoj Dovniković-BORDO

Kako vidim da se stanje jezika u naciji ne mijenja nabolje, da se moj notes sa svakodnevnim jezičnim nakaradnostima neumorno puni, a rezultata ni od korova – pomišljao sam da se okanim krštenja jarića i poklonim sebi dodatno slobodno penzionersko vrijeme za šetnju, koju mi moj doktor svesrdno preporučuje ili, bolje reći, naređuje. [Read more…]

Filed Under: Ljuta paprika Tagged With: Borivoj Dovniković-BORDO, država, Jezik, Ljuta Paprika, Vuk Karadžić

NapadaĆi i braniĆi… slijedi ubaĆaj lopte…

Autor: Borivoj Dovniković-BORDO / 28.05.2018. Leave a Comment

Borivoj Dovniković-BORDO

Borivoj Dovniković-BORDO

U svim mogućim medijima javljaju se govornici hrvatskog jezika koji se odnose prema tom narodnom blagu kao prema starim cipelama. Imam zapravo dojam da je odgovornima u zemlji jedino važno da se hrvatski jezik smatra sasvim neovisnim i da nema nikakvih veza s bilo kojim drugim jezicima, pa ni s ovima u regiji – a da pri tome ne vode brigu o tome da građani ispravno koriste taj svoj rođeni jezik. [Read more…]

Filed Under: Ljuta paprika Tagged With: Borivoj Dovniković-BORDO, HTV, Ljuta Paprika, TV Zagreb

Gospoda Kurčevski i Kurtz

Autor: Borivoj Dovniković-BORDO / 12.05.2018. 1 Comment

Borivoj Dovniković-BORDO

Borivoj Dovniković-BORDO

Da, dragi moji, nije dovoljno savladati jezike da bi se s njima uputilo u strane Europe, treba još malo dodatnog truda da u tim zemljama ne biste doživjeli jezičnih smiješno-čudnih trenutaka u susretima s domaćinima. [Read more…]

Filed Under: Ljuta paprika Tagged With: Amjen Hajdarov, Borivoj Dovniković-BORDO, Ljuta Paprika, Nikolaj Serebrjakov, SAD, Tomislav Špikić, Vadim Kurčevski

Glasovajmo za potrebitu prigodu

Autor: Borivoj Dovniković-BORDO / 28.04.2018. Leave a Comment

Borivoj Dovniković-BORDO

Borivoj Dovniković-BORDO

Novo doba donijelo nam je i nove smjerove u razvoju jezika. Još se stara država nije bila razgradila 1990. godine, već su se javili jezični bojovnici za  č i s t i  hrvatski jezik, do tada zagađivan, naravno, od stranaca s drukčijim krvnim zrncima. [Read more…]

Filed Under: Ljuta paprika Tagged With: Borivoj Dovniković-BORDO, Jezik, Ljuta Paprika, LNG, NDH, patriotizam

I ovo je grijeh: nepoznavanje svog jezika

Autor: Borivoj Dovniković-BORDO / 15.04.2018. Leave a Comment

 

Borivoj Dovniković-BORDO

Borivoj Dovniković-BORDO

Nedavno me zaprepastio tekst ”Nacija nepismenih” u uskršnjem broju Jutarnjeg lista, u kojoj Zoran Ferić i Neven Budak govore o katastrofalnoj nepismenosti mladih u Hrvatskoj! Ja se borim s nakaradnostima u hrvatskom jeziku, a nisam imao pojma da je stanje u jeziku mladih daleko gore. [Read more…]

Filed Under: Ljuta paprika Tagged With: Borivoj Dovniković-BORDO, Franjo Rabovski, Italija, Jezik, Ljuta Paprika, Neven Budak, Nikola Grmoja, Zoran Ferić

Negdje cirka oko, no ali međutim

Autor: Borivoj Dovniković-BORDO / 31.03.2018. Leave a Comment

Borivoj Dovniković-BORDO

Borivoj Dovniković-BORDO

Pitanje govornog jezika u Hrvatskoj manje je važno ukoliko nije nacionalističko sredstvo za odvajanje od susjedskog (čitaj srpskog) zajedništva. [Read more…]

Filed Under: Ljuta paprika Tagged With: Borivoj Dovniković, Jezik, Ljuta Paprika

  • 1
  • 2
  • 3
  • 4
  • Next Page »

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

Ex libris D. Pilsel

Upečatljiva Kuzmičeva dijagnoza duha vremena

Upečatljiva Kuzmičeva dijagnoza duha vremena

Piše: Jaroslav Pecnik

SCRIPTA MANENT

Fima

...

Herkul

...

533 dana

...

Neka bude inovacija

...

Krvnikov prijelaz

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Naci-židovi

    Naci-židovi

    marinko-culic
  2. Kritika čistog vakuuma

    Kritika čistog vakuuma

    viktor-ivancic
  3. Samoubojstvo s leđa

    Samoubojstvo s leđa

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Kampanja ”Da se bolje razumjemo”

    Kampanja ”Da se bolje razumjemo”

    04.12.2019.
  2. Politička akademija SNV-a

    Politička akademija SNV-a

    04.12.2019.
  3. Zakon o hrvatskom državljanstvu. Važno!

    Zakon o hrvatskom državljanstvu. Važno!

    04.12.2019.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Antifašistička liga RH

  1. 9.11.2019. Skup sjećanja na Kristalnu noć

    9.11.2019. Skup sjećanja na Kristalnu noć

    31.10.2019.
  2. Antifašistička liga piše Dragi Prgometu u vezi spornog spomenika

    Antifašistička liga piše Dragi Prgometu u vezi...

    16.07.2019.
  3. Povodom Dana antifašističke borbe u RH: Fašizam i dalje prijeti

    Povodom Dana antifašističke borbe u RH: Fašizam i...

    22.06.2019.

Antifašistička liga RH | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE

potpori redakcija : Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2019 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se