U svom književnom testamentu Vrijeme koje se udaljava progonjeni jugoslavenski pisac Mirko Kovač (1938–2013), neumorni i dosljedni kritičar moralnih sunovrata pisaca i intelektualaca, na temelju vlastitog iskustva zapisuje sljedeće riječi: ”Hajkači su poput lovačkih pasa, svi u čoporu trče da zgrabe nemoćnu i ranjenu zvjerčicu, a ton tomu daju kolege pisci i općenito intelektualci.” [Read more…]
Oleg Mandić: “Život obilježen Auschwitzom”
Oleg Mandić: “Život obilježen Auschwitzom”, Priredio Neven Šantić, Fraktura Zaprešić i Udruga antifašističkih boraca i antifašista Grada Opatije, Zagreb-Opatija, 2023.
Tada dječak, Mandić je posljednji čovjek koji je napustio Auschwitz. Tamo je često viđao dr. Mengelea i svjedočio najvećoj industriji smrti ljudske povijesti. Od 1955. do danas svjedoči i bori se da mržnja i zlo budu oslabljeni. [Read more…]
Estetika kršćanskog u stvaralačkom opusu Navida Kermanija
(Opaska uredništva: Pogovor knjige Navida Kermanija, ”Nevjerničko čuđenje – O kršćanstvu”, Synopsis, Sarajevo & Zagreb 2023., prevoditelja Alena Kristića objavljen je i na portalu Prometej.
Donosimo ga nakon obrade lektorice Autografa).
U izuzetno raznovrsnom i obimnom stvaralačkom opusu Navida Kermanija, istaknutog njemačkog pisca, publicista, doktora orijentalnih znanosti i dramaturga, jednog od najprofiliranijih i najutjecajnijih živućih njemačkih intelektualaca, posebno mjesto na višestruk način zauzima njegova knjiga ”Nevjerničko čuđenje – O kršćanstvu”[i]. [Read more…]
Drveća i pod njima ljudi
Još od najranijih dana znam za drveća pod kojima ljudi sjede i druže se. Kao dječak, zajedno s dedom, nemali broj puta sam sjedio u sjeni neke krošnje i slušao starije dok divane. Obično iza podne, kad je sunce bliže brdu, seljani bi izašli iz svojih kuća u kojima bi se na razne načine rashlađivali tokom dana. S otiscima sna na licu i u potkošuljama, nerijetko šutljivi ili čak mrzovoljni, tamo bi čekali da sa njih spadne tegoba još jednog paklenog dana. U sam sumrak, kad se sunce gasi o rub brda, čije zrake tad kao da neko naprasno trpa u vreću horizonta, neko bi pod drvo iznio tacnu sa džezvom i fildžanima. [Read more…]
Šta je cionizam?
Cionizam [1] je pokret za stvaranje jevrejske nacionalne države na djeliću teritorije osmanske države u kojoj je jevrejski milet brojao sličan broj pripadnika kao i slovenske hrišćanske grupe, tipa Srba ili, recimo, Bugara. [Read more…]
Svjetlo riječi i ”slučaj Bojić” – deset godina poslije
Zabrana ”svakog nastupanja u medijima, kako na radiju i televiziji, tako i u tisku i na internetu” ostala je samo tragikomično svjedočanstvo groteskne zaostalosti u vremenu. Bojić je nastavio, više i artikuliranije nego ikad, sa svojim javnim nastupima i s pregnantnom kritičkom esejistikom. [Read more…]
Zašto ne bismo trebali pokušavati biti sretni
Ko ne želi da bude sretan? Najzad, mogli biste pomisliti kako je sreća najvažnija – ona je razlog za sve što radimo. Ova ideja vodi porijeklo još od klasične antike.
Prema antičkom grčkom filozofu Aristotelu, šta god nastojimo postići u životu – “čast, zadovoljstvo, razum, i sve ostale vrline” – nastojimo postići “zbog sreće” jer je sreća “krajnji cilj svakog djelovanja”. Oko ovog sveobuhvatnog cilja izgradili smo industriju vrijednu više milijardi dolara koja se zove samopomoć (eng. self-help). [Read more…]
Vukovar: spomenik mrtvom gradu u prirodnoj veličini
(Opaska uredništva: Digla se velika galama na Borisa Dežulovića zbog kolumne na portalu N1 TV ”J*bo vas Vukovar”. Objavljujemo ponovno tekst, slične tematike, za koji je Boris Dežulović dobio Europsku novinarsku nagradu u kategoriji najboljih komentara. Tekst je izvorno objavljen u tjedniku Globus 19.11.2013.).
U ono vrijeme, prije dvadesetak godina, među profesionalnim narikačama nad mrtvim tijelom ubijenoga Vukovara neobično je popularna bila zamisao da se njegove ruševine sačuvaju za buduće naraštaje, kao grad-muzej ili memorijalni park. Ukratko, da se Vukovar uredi kao vlastiti spomenik. [Read more…]
Pravne aporije negacionizma
O značenju genocida
Genocid je oblik negacije prava na život kolektiviteta. Masivno ili selektivno uništenje stanovnika jednog grada, regije ili države bilo je prisutno još u antici, srednjem vijeku i modernim vremenima. Lista mogućih istorijskih i kontroverznih genocida je velika (ovdje, primjera radi, navodimo: Opsada i osvajanje Jeruzalema kroz Prvi krstaški/križarski pohod (1099), Džingis-kan i Mongolska osvajanja (1190—1400), osvajanje Amerike od španskih konkvistadora (poslije 1492), deportacija Armenaca koje je provela Otomanska imperija (1915—1916), Zločini u NDH (1941—1945), sedam naroda Kavkaza koje je u Drugom svjetskom ratu na Sibir protjerao Staljin (1943—1944)… Prošli vijek je bio vijek utvrđenih (“sudski potvrđenih”) i mogućih (bez sudskog epiloga, ali koji provejavaju kroz normativne akte države uz ostvarenje u stvarnosti) genocida. Kao primjeri država u kojima je izveden genocid u ovom vijeku mogu se uzeti Darfur (2003—2008) i Myanmar (2016—danas). [Read more…]
10. obljetnica Prometeja: Platforma za kritičku refleksiju
Selvedin Avdić, književnik i novinar:
Prometej slavi desetogodišnjicu postojanja u najteže vrijeme za opstanak medija u Bosni i Hercegovini.
U ratu se pokazalo da granate ne mogu razoriti redakcije niti ih mogu oslabiti nedostatak struje, vode i hrane. Čak i u takvim, najtežim uslovima rada, napisani su neki od najboljih novinarskih tekstova u istoriji ovdašnjeg novinarstva. Novinari su pisali o najtežim temama, između ostalih o ratnim zločinima unutar Sarajeva pod opsadom i to dok su naoružani počinioci još uvijek slobodno hodali gradom. [Read more…]