Gospoda Kurčevski i Kurtz

Da, dragi moji, nije dovoljno savladati jezike da bi se s njima uputilo u strane Europe, treba još malo dodatnog truda da u tim zemljama ne biste doživjeli jezičnih smiješno-čudnih trenutaka u susretima s domaćinima.

Ovu Ljutu papriku posvećujem anegdotama takve vrste, koje će vas upozoriti na eventualne takve i slične slučajeve.

Uglavnom, ako je ikako moguće, treba unaprijed porazgovarati s prevodiocem na taj jezik i zamoliti ga za upozorenje na paralelne problematične primjere u tim jezicima.

Idealno bi bilo poslušati našeg jezičnog genija Tomislava Ladana, koji nam je godinama prenosio svoje dragocjeno poznavanje mnogobrojnih jezika te razlika i sličnosti među njima; no on nas je već davno napustio, pa nam je ostalo da se sami snalazimo.

Ranih šezdesetih godina zagrebačka delegacija posjetila je poljski animirani film. Svaki put je, naravno, prethodilo  međusobno upoznavanje. Primijetili smo da je kod predstavljanja našeg komercijalnog direktora Želimira Matka redovito slijedilo prikriveno smijuljenje u redovima domaćina. Na kraju je došlo objašnjenje: u poljskim prezimenima nema MATKA,  jer kod njih matka je maternica

Kao pripadnik zagrebačke škole animiranog filma zadnjih pedesetak godina posjetio sam mnoge zemlje od Dalekog istoka preko Europe do SAD-a i Kanade, susretao se s raznim kulturama i običajima. I, naravno, ne pripremajući se za jezična iznenađenja, zajedno s kolegama doživljavao sam niz, kao rekoh, smiješnih trenutaka.

Ranih šezdesetih godina zagrebačka delegacija posjetila je poljski animirani film. Svaki put je, naravno, prethodilo  međusobno upoznavanje. Primijetili smo da je kod predstavljanja našeg komercijalnog direktora Želimira Matka redovito slijedilo prikriveno smijuljenje u redovima domaćina. Na kraju je došlo objašnjenje: u poljskim prezimenima nema MATKA,  jer kod njih matka je maternica.

Bez obzira na to, naš direktor se nakon toga nije mogao drukčije predstavljati, pa je to riješio dijeljenjem poslovnih posjetnica.

Sličan primjer desio se nešto kasnije kad sam u Moskvi boravio dva mjeseca režirajući koprodukcijski crtani film (Zagreb filma i Sojuzmult filma). Kako sam uz rad na filmu savladavao i ruski jezik, nailazio sam često na te slučajeve jezičnih zamki između ruskog i hrvatsko-srpskog.

Kako sam se svakodnevno upoznavao s novim i novim ruskim kolegama, tako mi se jednog dana predstavio – Vadim KURČEVSKI. Sad sam se u sebi nasmijao ja. I dao Vadimu savjet: ako dođe u Jugoslaviju, neka se predstavi kao HUJEVSKI, a ne KURČEVSKI,  jer je  h u j  govorno kod nas  k . . . c .  Nisam čuo da je do danas bio u našoj regiji.

Da, dragi moji, nije dovoljno savladati jezike da bi se s njima uputilo u strane Europe, treba još malo dodatnog truda da u tim zemljama ne biste doživjeli jezičnih smiješno-čudnih trenutaka u susretima s domaćinima

Slično se dogodilo oko zagrebačkog međunarodnog festivala animacije osamdesetih. U službenom programu  našli su se filmovi Slovenca Bojana JURCA i Amerikanca Boba Kurtza. Beogradski humoristički tjednik Jež donio je izvještaj s Festivala pod naslovom OD JURCA DO KURCA (fonetski, naravno). Nikakva cenzura nije mogla intervenirati protiv istinitog podatka.

Krajem šezdesetih brojna delegacija Zagreb filma prisustvovala je međunarodnom festivalu animacije u rumunjskoj Mamaji. Na festivalskom pikniku sjeli su zajedno naš direktor i njegov rumunjski kolega.

Usprkos ovog puta jezičnom upozorenju naše prevoditeljice da ne spominjemo festival u PULI, nego da koristimo romanski naziv POLA, jer PULA u rumunjskom znači  p e n i s  – direktor je, razgaljen dobrim vinom, zaboravio na upute i stao zdušno pozivati svog kolegu u PULU, i to dovoljno glasno, što je nasmijalo čitavo jugoslavensko-rumunjsko društvo.

Na jednom od prvih festivala animacije u talijanskom Riminiju 1962. našla se poveća delegacija Zagreb filma. Ulogu domaćina preuzeo je naš animator Tomislav Špikić, koji je prije nekoliko godina bio prešao u Italiju, gdje je postigao zavidan renome u realizaciji reklamnih crtanih filmova.

Već prvi dan poveo je čitavu našu grupu na ručak u vrt poznatog restorana u gradu. Napomenuo je da je tamo najbolja ponuda pizza (koje tada još nije bilo u Jugoslaviji, a u Italiji je upravo doživljavala bum). Nismo odmah primijetili da je neke naše momke zabrinulo spominjanje ponude  p i c a  u restoranu, jer, prvo, nisu imali nikakvog iskustva s plaćenim prostitutkama, a, drugo, trošenje deviza na takve stvari baš i nije bilo u njihovim namjerama.

Treba dodati da Špikić nije imao pojma da svi Jugovići još ne znaju dovoljno o pizzi kao novom gurmanskom specijalitetu. Napetost je splasnula kad je konobar podijelio jelovnike s listom  p i z z a  i kad su svi saznali da s jelovnika mogu za ručak birati pizzu koju žele i da taj specijalitet nije skup!

Pored sveg mog napredovanja u ruskom jeziku, nisam bio došao do toga da Rusi  p a s t i r a  (č o b a n a) zovu  p a s t u h, a pastuh je kod nas  m l a d i  k o n j,  ž d r i j e b a c

Sedamdesetih godina dva sovjetska animatora službeno su posjetila Zagreb film: Nikolaj Serebrjakov iz Moskve i Amjen Hajdarov iz Alma Ate. Možete zamisliti kako su se obojica osjećali u Zagrebu punom trgovina s bogatom ponudom robe (u odnosu prema suprotnoj situaciji u Moskvi).

Za vrijeme šetnje Zagrebom Amjen je u Masarykovoj ulici stidljivo pokazao na reklamni pano s napisom KODAK;  Kodak je na azerskom  p e n i s !

Ponovo smo u Rusiji. Radi se o slučaju pojma koji vjerojatno postoji i u drugim slavenskim jezicima. Nakon privatnog ručka kod ruskog kolege jedan od Jugovića želio je izraziti zahvalnost na dobrom ručku, pa je na nekoj jezičnoj mješavini odao priznanje VRIJEDNOJ domaćici. Nastala je neka vrsta konsternacije, jer u ruskom jeziku  v r i j e d a n  je negativnog značenja, kao da je rekao da je domaćica štetna, loša žena!!! U rusko-hrvatskom rječniku stoji:

vrjed – šteta

vrjednaja – štetna, škodljiva

vrjedit – škoditi, štetiti

Mnogi naši ljudi nisu svjesni suprotnih značenja tog hrvatsko-srpskog pojma.

S jedne strane imamo pozitivna značenja:

vrijedno

vrijediti

vrijednost

vrijednosnica

zavrijediti

Istovremeno negativna su određenja:

povrijediti

vrijed / čir

vrijeđati

povreda

uvrijeđenost

Na kraju svog angažmana u Moskvi razgovarao sam s direktorom Sojuzmult filma o eventualnom nastavku animirane koprodukcije sa Zagreb filmom. Čak je predložio narodnu pripovijetku koju je našao u nekoj knjizi naših narodnih pripovjedaka. Radilo se o ljubavi PASTUHA I RUSALKE, u prijevodu ŽDRIJEPCA I VILE(!?).

Bez obzira na neobičnost tog naslova i za naše pojmove a kamoli za sovjetsko čistunsko društvo – nastavio sam s razmatranjem ideje o koprodukciji. Nakon povratka u Zagreb iznenadilo me rješenje zagonetne priče: bila je to  l j u b a v  p a s t i r a  i  v i l e !

Pored sveg mog napredovanja u ruskom jeziku, nisam bio došao do toga da Rusi  p a s t i r a  (č o b a n a) zovu  p a s t u h , a pastuh je kod nas  m l a d i  k o n j ,  ž d r i j e b a c .

Vidljivo je zato da u slavenskim jezicima posebnu pažnju treba posvetiti različitim značenjima pojedinih riječi, jer nepoznavanje tih činjenica koji put može uzrokovati smiješne, ali i ozbiljnije posljedice.

Još tekstova ovog autora:

• Petero žena na drvećima
• Milane, bravo majstore!
• Časni sude, kriv sam!
• Pod (po)razno: ma, nije ljudi Pelješki, već Pelješački most!
• Situacija
• Visoki turizam
• Treba nam Palača kulture, daleko prije ”Plavog vulkana”
• Khrzhanovski na Luzhnikiju
• Štima(c)?
• Roll Up jezika

» Svi tekstovi ovog autora