Ivica Grčar
Zapliće se sve više afera sa spornim izborima i imenovanjima sudaca mimo bodovne ljestvice prema službenim mjerilima rezultata rada. Čini se da je upitna odluka Ustavnog suda o poništenja dva imenovanja samo pridonijela sudačkom nezadovoljstvu.
”Oštećeni” suci Ustavnom sudu podnose nove zahtjeve za preispitivanja spornih odluka o izboru i imenovanjima sudaca u sudove više razine.
Potegnuto je u međuvremenu i pitanje je li obavljan nadzor rada sudaca imenovanih mimo službene bodovne ljestvice.
Apsurdno je da je obavljen nadzor rada primjerice sutkinje Ksenije Petrović sa suda u Bjelovaru koja, unatoč bodovima prema ostvarenim rezultatima rada, nije imenovana, a nije obavljen njezine kolegice koja je, unatoč slabijim rezultatima rada, ipak imenovana mimo službene bodovne liste.
I poznavaoci kažu da ”sutkinji Petrović nisu ništa mogli naći kao razlog eliminacije” čime bi opravdali nekorektan postupak prema njoj, a zataškali sporno imenovanje mimo liste.
Pitanja o tome je li obavljen nadzor rada prije imenovanja postavljeno je redom za sutkinje Mirelu Mioč, Renatu Duković Vranković, Ines Kovačević, Tihanu Mariju Miladin, Željku Skomeršić i Anu Jeleč-Pecirep, te suce Milenka Đakovića, Dražena Kevrića, Vjerana Blažekovića i Roberta Jambora.
Pozivam javno Ivana Turudića da kao predsjednik Županijskog suda u Zagrebu kolegicama i kolegama sucima i javnosti objasni o čemu se radi kod tog zahtjeva da se mimo samo četiri dana stare odluke Državnog sudbenog vijeća hitno iz Knina premjesti sutkinja Ana Jeleč-Pecirep na rad u Županijski sud u Zagrebu?
I ”klasika” – u Županijskom sudu u Zagrebu odgovori na upite o nadzoru rada navedenih sutkinja i sudaca su izbjegnuti.
Opravdanje: ”Navedeni suci prethodno su bili zaposlenici Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Općinskog suda u Novom Zagrebu, Općinskog kaznenog suda u Zagrebu i Općinskog suda u Šibeniku, pa su pitanja o provođenju nadzora ustupljena tim sudovima s obzirom na to da su ti sudovi vlasnici tih informacija temeljem članka 5. stavak 1. točke 8. Zakona o pravu na pristup informacijama”.
A od ”vlasnika informacija u smislu Zakona o pravu na pristup informacijama” zasad je stigao odgovor samo od Općinskog suda u Šibeniku.
I u odgovoru iz Šibenika jasno se naglašava da je sutkinja Ana Jeleč-Pecirep ”odlukom Državnog sudbenog vijeća 6. srpnja ove godine pod poslovnim brojem: IS-6/16-51 ponovno imenovana za suca Općinskog suda u Šibeniku (u Stalnoj službi u Kninu).
I kao da te odluke Državnog sudbenog vijeća nema, samo četiri dana kasnije ”postupak imenovane sutkinje (Jeleč-Pecirep) premještaja iz Knina na rad ravno u Županijski sud u Zagrebu pokrenut je na prijedlog Županijskog suda u Zagrebu pod poslovnim brojem: 23 Su-964/18 od 10. srpnja 2018. godine, i taj se postupak još uvijek provodi što je utvrđeno pregledom spisa Su-1231/2018 20. kolovoza 2018. godine”.
Predsjednica Općinskog suda u Šibeniku Iris Živković odgovorila je na apsurdni zahtjev Županijskog suda u Zagrebu da je: ”Unatoč postojećoj stvarnoj potrebi za sucem, a uvažavajući sve okolnosti u smislu čl. 61. Zakona o Državnom sudbenom vijeću ipak suglasna s privremenim upućivanjem sutkinje Ane Jeleč-Pecirep na rad u Županijski sud u Zagrebu” (broj 7 Su 1231/2018-3 od 12. srpnja 2018).
Po čemu je to sutkinja Ana Jeleč-Pecirep nezamjenjivo potrebna Županijskom sudu u Zagrebu?
Ili samo hipotetsko pitanje: Zašto se ”bolje plasiranu prema rezultatima rada” sutkinju Kseniju Petrović ne može iz suda u Bjelovaru ”premjestiti na rad” u Županijski sud u Zagrebu!?
”Oštećeni” suci Ustavnom sudu podnose nove zahtjeve za preispitivanja spornih odluka o izboru i imenovanjima sudaca u sudove više razine. Potegnuto je u međuvremenu i pitanje je li obavljan nadzor rada sudaca imenovanih mimo službene bodovne ljestvice
Pa sutkinja Ana Jeleč-Pecirep, prema tvrdnji Iris Živković, predsjednice Općinskog suda u Šibeniku, ”prema stvarnoj potrebi za sucem treba za rad u Stalnoj službi tog Suda u Kninu”.
Pozivam javno Ivana Turudića da kao predsjednik Županijskog suda u Zagrebu kolegicama i kolegama sucima i javnosti objasni o čemu se radi kod tog zahtjeva da se mimo samo četiri dana stare odluke Državnog sudbenog vijeća hitno iz Knina premjesti sutkinja Ana Jeleč-Pecirep na rad u Županijski sud u Zagrebu?
Prije dvadesetak godina pisao sam o tome kako bi trebalo posebno pratiti sudske postupke u kojima se pojavljuju suci kao stranke.
Osobito to vrijedi, po mojem mišljenju za postupke u kojima je jedna stranka sudac, a druga nije, kao što sam, primjerice, bio i osobno uvučen u sudski postupak kao jedan novinar nasuprot dvije sutkinje hrvatskoga sudišta.
Razmišljao sam tada kako bi bilo fer da se barem jedna sutkinja izuzme.
Povod vraćanju prijedlogu otprije dvadesetak godina da bi sudski postupci u kojima se kao stranke u postupku javljaju suci trebali biti izdvojeni i pod posebnim nadzorom ili ako ne baš pod posebnim nadzorom, a onda barem praćeni radi stručnih istraživanja čiji bi se rezultati obvezno publicirali, je ova afera sa spornim izborima i imenovanjima sudaca mimo bodovnih lista u više sudove.
Pritom odluka Ustavnog suda o poništenju dva izbora i imenovanja sudaca u više sudove nije zaustavila podnošenja novih sudskih tužbi ”oštećenih” sudaca. Naprotiv, ”oštećeni” suci zahtijevaju da ih se imenuje primjereno službenoj bodovnoj listi, a ne ”po babi i po stričevima”.
Prihvaćam da kao novinar ne objavljujem informacije o sudskim postupcima u kojima su suci stranke ako se neki od takvih postupaka posebnom javno obrazloženom odlukom (pr)oglasi tajnim.
Sudski postupci u kojima se kao stranke javljaju suci trebali bi biti izdvojeni i pod posebnim nadzorom, posebno praćeni radi stručnih istraživanja čiji bi se rezultati obvezno publicirali
Taj dragovoljni pristanak ne vrijedi za postupke (sudske i izvansudske) koje suci vode sami protiv svojih kolega sudaca kao što se, primjerice, na Državnom sudbenom vijeću vode tzv. postupci ”prosudbe tjelesnih i duševnih svojstava za obnašanje sudačke dužnosti” (pogledati Autograf od 8. srpnja 2014. pod naslovom ”Psihotortura DSV-a”).
O takvim tzv. ”postupcima” objavljujem članke unatoč onakvom bješnjenju kakvo si je, primjerice, dopustio sudac Ranko Marijan kao član DSV-a kada sam objavio tekst ”Psihotortura DSV-a”.
I kada to već spominjem, pozivam DSV da objavi informaciju je li pokrenut još jedan tzv. postupak ”prosudbe tjelesnih i duševnih svojstava za obnašanje sudačke dužnosti” protiv ”kolegice sutkinje” iz Slatine?
Kao novinar rado ću javnosti prenijeti i te informacije kao i one ranije.
***
Pozivamo čitatelje da se jave Ivici Grčaru i iznesu svoje probleme prouzročene time što im razni moćnici krše prava.
Ukoliko vam je to potrebno, portal Autograf jamči potpunu anonimnost ugroženim građanima.
Pišite na [email protected], odnosno na [email protected] ili nazovite broj ++ 385 (0)98 484 355
***
Opaska uredništva: za podatke i ocjene iznesene u ovoj rubrici ”Autografova pučkobranitelja”, kada nastupa kao takav, odgovara autor.
UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM. HVALA! KLIKNITE OVDJE.
Još tekstova ovog autora:
- Presude zbog neubrojivosti kao izgovor za zataškavanje
- Brisanje freelancera iz poreznog registra
- Krađa dokumenata iz zemljišnih knjiga u Zagrebu
- Primjena ”služinske” psihijatrije u sudskoj praksi
- Sutkinja Horvat provodi psihotorturu nad ex. MUP-ovkom
- Zašto nema javne rasprave o zaštiti narodnog zdravlja?
- Zdravlje za sve ili privatno zdravstveno osiguranje
- Zataškavanje pogrešaka Suda za ljudska prava u Strasbourgu
- Tajnim suđenjem (privremeno) ukinuta psihotortura
- Šeparović dobio presudu kojoj 70 posto građana ne vjeruje
Leave a Reply
You must be logged in to post a comment.