Koruptivne namještaljke u izboru sudačkih izbornika (DSV)

Prošli tjedan objavljena su izvješća GRECO-a (Organizacije Vijeća Europe za borbu protiv korupcije) o razini korupcije u Hrvatskoj.

Medijski je to bilo slabije popraćeno!

Usporedno s tim u Hrvatskoj bilježimo otpor manjeg broja sudaca koruptivnim namještaljkama kod izbora i imenovanja sudaca, zasada podnošenjem ustavnih tužbi i neprikrivenim usporavanjem provođenja formalnih postupaka kompromitiranih izbora i imenovanja sudaca.

I kao da izvješća GRECO-a i otpora dijela sudaca nema, umreženi moćnici hrvatskog sudišta održavaju namještene izbore za članove Državnog sudbenog vijeća (koje bira/imenuje suce u Hrvatskoj).

U izvješću GRECO-a, međutim, izravno se kritički govori o problemima u vezi Državnog sudbenog vijeća, te se upozorava na potrebu jačanja transparentnosti kod izbora/imenovanja sudaca, osobito predsjednika Vrhovnog suda.

Kritika GRECO-a ne može ništa promijeniti sve dok ne ”padnu” nositelji loših odnosa u hrvatskom sudstvu, prije svega Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda, zatim Đuro Sessa, predsjednik Vrhovnog suda i po položaju predsjednik Državnog izbornog povjerenstva, kao i ostali kompromitirani dužnosnici sudbene vlasti

GRECO je ranije preporučio hrvatskim vlastima da razmotre mogućnosti ponovne procjene postupaka izbora, imenovanja i obnove mandata predsjednika Vrhovnog suda, postupke izbora/imenovanja ostalih sudaca kao i jačanja provjere imovinskih kartica svih sudaca.

GRECO je praktično isto zaključio i kod odabira, imenovanja i mandata državnog odvjetnika, kao i o potrebi jačanja provjere imovinskih kartica državnih odvjetnika (premda su usvojene izmjene državnoodvjetničkih pravila, u izvješću GRECO-a navodi se kako ni te promjene nisu u potpunosti provedene).

Doznali smo da su na izborima za Državno sudbeno vijeće, koji su održani kao da nije bilo i nema nikakvih problema, prošli Darko Milković i Gordana Jalšovečki (iz Vrhovnog suda), Mirta Matić iz Visokog trgovačkog suda, Lidija Vidjak iz Županijskog suda u Zagrebu, Neven Cambi iz Županijskog suda u Splitu, Antun Dominko iz Županijskog suda u Bjelovaru i Goran Goluža iz Općinskog građanskog suda u Zagrebu.

Svi nabrojeni i u Državno sudbeno vijeće izabrani suci su dužnosnici sudskih uprava sudova u kojima su izabrani. Nema, pojednostavljeno rečeno, među izabranima sutkinja ili sudaca koji nisu u sudskoj upravi.

Zanimljivo je i da su za sve izabrane sutkinje i suce (isključivo iz sudskih uprava) agitirali usporedno i iz Udruge hrvatskih sudaca, te da na izborima nije prošao ni jedan kandidat koji nije ujedno i u sudskoj upravi i za kojega nije agitirano iz Udruge hrvatskih sudaca (veći broj sudaca nisu članovi sudačke udruge).

Inače, donedavni predsjednik Udruge hrvatskih sudaca bio je Đuro Sessa, sadašnji predsjednik Vrhovnog suda koji je među sucima (izvan sudskih uprava i nečlanovima Udruge hrvatskih sudaca) poznat kao HDZ-ov komesar za sudstvo.

Osim pobrojenih sudaca u Državnom sudbenom vijeću bit će članovi još Igor Gliha, dekan Pravnog fakulteta u Zagrebu, (ponovni mandat) i Mario Vinković s Pravnog fakulteta Sveučilišta u Osijeku, te dva člana Državnog sudbenog vijeća iz reda zastupnika u Saboru: Orsat Miljenić i Željko Lacković.

Prve značajnije u javnosti objavljene primjedbe na odluke dosadašnjeg saziva DSV-a su u medijima zabilježene kad ih je iznio Mislav Kolakušić, sudac Trgovačkog suda u Zagrebu, koji je javno postavio pitanja čemu bodovne liste i ocjenjivanje sudaca ako se umjesto prvih na bodovnim listama imenuju suci koji su na 61., 62. i čak 72. mjestu bodovne liste.

GRECO je (uzalud) preporučio hrvatskim vlastima da razmotre mogućnosti ponovne procjene postupaka izbora, imenovanja i obnove mandata predsjednika Vrhovnog suda, postupke izbora/imenovanja ostalih sudaca kao i jačanje provjere imovinskih kartica svih sudaca

Nakon izbora i imenovanja sudaca Županijskog suda u Zagrebu podneseno je nekoliko ustavnih tužbi, od kojih su dvije usvojene (tužba sutkinje Jadranke Kos i tužba sutkinje Katarine Petrović, odluka Ustavnog suda U-III-281/18).

Ovom odlukom Ustavnog suda ukinuto je imenovanje tri sutkinje u Županijski sud u Zagrebu – Tihane Marije Miladin, Ines Kovačević i Renate Đaković Vranković – te je vraćeno Državnom sudbenom vijeću na ponovno odlučivanje o imenovanju, ali je ta odluka Ustavnog suda o ukidanju imenovanja imala i ”kvaku”: odgodu primjene (dok se pogođeni ne snađu)!?

I snašli su se. Državno sudbeno vijeće je ponovo imenovalo iste tri sutkinje (Tihanu Mariju Miladin, Ines Kovačević i Renatu Đaković Vranković), pri čemu svoju odluku u Državnom sudbenom vijeću opet nisu obrazložili ignorirajući na taj način ukidnu odluku Ustavnog suda.

Ali i na tu neobrazloženu ponovnu odluku Državnog sudbenog vijeća o ponovnom imenovanju tri spomenute sutkinje podnesene su najmanje četiri ustavne tužbe i postupak je na Ustavnom sudu u tijeku.

Sutkinja Ana Jeleč Pecirep je u međuvremenu mimo natječaja ”preuzeta na ispomoć” na Županijski sud u Zagrebu (čime je privremeno bio izbjegnut postupak njezinog imenovanja za sutkinju Županijskog suda u Zagrebu).

I dok prethodne zavrzlame s imenovanjima i ukidanjima imenovanja još nisu završile, raspisan je i novi natječaj za imenovanje sudaca Županijskog suda u Zagrebu. Na taj se natječaj javila i spomenuta sutkinja Ana Jeleč Pecirep, pa mnogi suci sa podsmijehom ukazuju na to da je taj natječaj opet namješten za istu sutkinju – Anu Jeleč Pecirep.

I sutkinja Slavica Garac se natjecala za sutkinju Vrhovnog suda, ali nije ”dobila” sigurnosnu provjeru SOA-e.

S obzirom na to da sutkinji Garac nije dopušten uvid u papire o uskraćenoj joj sigurnosnoj provjeri SOA-e, podnijela je ustavnu tužbu.

Ustavni sud je ”utvrdio” (odluka U-III-1719/18) da su sutkinji Garac povrijeđena ustavna prava, ali odluku o imenovanju sudaca Vrhovnog suda (bez sutkinje Garac) nije ukinuta, nego je samo naloženo Državnom sudbenom vijeću da ponovo odluči o prijavi sutkinje Garac na natječaj (ovaj put bez ”odgodnog učinka”).

Svi u Državno sudbeno vijeće izabrani suci su dužnosnici sudskih uprava sudova u kojima su izabrani. Za sve izabrane suce (isključivo iz sudskih uprava) agitirali su usporedno i iz Udruge hrvatskih sudaca, pa na izborima nije prošao ni jedan kandidat koji nije ujedno i u sudskoj upravi i za kojeg nije agitirano iz Udruge hrvatskih sudaca (veći broj sudaca nisu članovi sudačke udruge)

Valja spomenuti da je upravo navedena sutkinja Garac sudjelovala u postupcima ocjenjivanja sudaca nižih sudova koji su se natjecali za suce Županijskog suda u Zagrebu, pa nije jasno kako bi sutkinja koja nije prošla sigurnosnu provjeru SOA-e za suca bilo kojeg suda uopće mogla sudjelovati u postupcima ocjenjivanja kolegica i kolega sutkinja i sudaca!?

O tome Ustavni sud u svojoj odluci nije rekao ni jednu jedinu riječ.

U tijeku je još i natječaj za četiri suca Trgovačkog suda u Zagrebu, čiji su pismeni radovi ocjenjivani u prvostupanjskim sudovima. Prva četiri mjesta na listi prvenstva za suce Trgovačkog suda u Zagrebu pripala su, koje li slučajnosti, djeci sudaca visokih sudova.

A prvo mjesto na toj listi prvenstva pripalo je sinu Đure Sesse, predsjednika Vrhovnog suda.

Među sucima se priča da je Sessa mlađi studirao pravo osam godina i da mu je diplomu ”potpisao” prof. dr. sc. Boris Buklijaš, suspendirani član Državnog sudbenog vijeća i bivši dekan Pravnog fakulteta u Splitu, koji je 18. prosinca 2018. godine nepravomoćno prvostupanjski osuđen na jedinstvenu zatvorsku kaznu u trajanju od četiri godine zbog financijskih malverzacija (pogledati kolumnu o sudstvu pod naslovom ”Ako kupleraju krene loše, treba mijenjati kurve, a ne plahte” od 8. siječnja 2019.).

Nedopustivo je, međutim, da u postupku natječaja svojeg sina otac Đuro Sessa kao predsjednik Vrhovnog suda izloži pritisku sutkinju Branku Žigante Živković da brzo obavi ”formalnost” potrebnu da se može provesti izbor njegova sina za suca Trgovačkog suda u Zagrebu. U svim civiliziranim zemljama predsjednik Vrhovnog suda bio bi nakon toga suspendiran i taj famozni natječaj poništen.

Tom hrvatskom pravosudnom cirkusu treba svakako pridodati i informaciju o tome da je sutkinja Jelena Čuveljak iz Visokog trgovačkog suda podnijela prijedlog za ocjenu ustavnosti Zakona o Državnom sudbenom vijeću ističući da nije u skladu s Ustavom ”sigurnosno provjeravati suce” koji bi trebali biti neovisni od izvršnih vlasti, pa i sigurnosnih agencija kao što je SOA.

Ustavni sud je, očekivano, prijedlog sutkinje Jelene Čuveljak odbio.

Nedopustivo je da u postupku natječaja svojeg sina otac Đuro Sessa kao predsjednik Vrhovnog suda izloži pritisku sutkinju Branku Žigante Živković da brzo obavi ”formalnost” potrebnu da se može provesti izbor njegova sina za suca Trgovačkog suda u Zagrebu. U svim civiliziranim zemljama predsjednik Vrhovnog suda bio bi suspendiran i taj famozni natječaj poništen

Iz opisanog je vidljivo da u pravosuđu prevladava utjecaj umrežene skupine uglavnom lojalne HDZ-u, koja bezobzirno kadrovira i nameće svoje kandidate na natječajima za imenovanje sudaca svih sudova u Hrvatskoj. To je dovelo do toga da se u Hrvatskoj nitko više ne može nadati da može svoje pravne interese ostvariti efikasno u nepristranom sudskom postupku.

I neće se u tom pogledu ni nakon kritika na međunarodnoj razini, kao što je ova kritika GRECO-a, ništa promijeniti dok ne ”padnu” nositelji takvih odnosa u hrvatskom sudstvu, prije svega ”najviši hrvatski sudac” Miroslav Šeparović, predsjednik Ustavnog suda, zatim Đuro Sessa, predsjednik Vrhovnog suda i po položaju predsjednik Državnog izbornog povjerenstva, kao i ostali kompromitirani dužnosnici sudbene vlasti u Republici Hrvatskoj.

A s obzirom na dosad velik broj lažiranih natječaja za izbor i imenovanje sudaca, valjalo bi ponovo procijeniti i razmotriti mogućnost učinka ukidanja doživotnog imenovanja sudaca i vraćanje reizbora nakon provođenja postupaka ocjene rezultata njihova rada. Tako bi i suci odgovarali za svoj rad slično kao i zaposlenici u svim ostalim profesijama.

 

***

Pozivamo čitatelje da se jave Ivici Grčaru i iznesu svoje probleme prouzročene time što im razni moćnici krše prava.

Ukoliko vam je to potrebno, portal Autograf jamči potpunu anonimnost ugroženim građanima.

Pišite na [email protected], odnosno na [email protected] ili nazovite broj ++ 385 (0)98 484 355

***

Opaska uredništva: za podatke i ocjene iznesene u ovoj rubrici ”Autografova pučkobranitelja” odgovara autor/istražitelj.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

• Brisanje freelancera iz poreznog registra
• Krađa dokumenata iz zemljišnih knjiga u Zagrebu
• Primjena ”služinske” psihijatrije u sudskoj praksi
• Sutkinja Horvat provodi psihotorturu nad ex. MUP-ovkom
• Zašto nema javne rasprave o zaštiti narodnog zdravlja?
• Zdravlje za sve ili privatno zdravstveno osiguranje
• Zataškavanje pogrešaka Suda za ljudska prava u Strasbourgu
• Tajnim suđenjem (privremeno) ukinuta psihotortura
• Šeparović dobio presudu kojoj 70 posto građana ne vjeruje
• Apel: Potpišite međunarodnu peticiju ”FreeAssange”

» Svi tekstovi ovog autora