autograf.hr

novinarstvo s potpisom

  • Naslovnica
  • Kolumne
    • 45.PARALELA
    • ADVOCATA DIABOLI
    • ALLEGRO BARBARO
    • Arhiva – VRIJEME SUODGOVORNOSTI
    • A/TEOBLOGIJA
    • BALKANSKI AMBASADOR
    • BELEŽNICA
    • BEO DIJAGNOZE
    • BEZ ŠALABAHTERA
    • BEZIMENE PRIČE
    • BITI ILI NE BITI
    • BUDIMO PAMETNI
    • CRNA OFCA
    • CSI: MULTIPLEX
    • DEMOCROACIA
    • EJRENA
    • ESHATON
    • GLOBALNI KAOS
    • HASHTAG BOSNA
    • HERETIČKI PABIRCI
    • HOMO VITRUVIUS
    • IMAM PRAVO
    • IMPRESIJE I VARIJACIJE
    • INTER(N)ALIA
    • ISTOČNO OD RAJA
    • IŠAH
    • IZ PRIJESTOLNICE (KULTURE)
    • IZ ZEMLJE SNOVA
    • IZVJESNA ZAJEDNICA
    • KONTRAPUNKT
    • KOZMOPOLITEIA
    • LJUBLJANSKI ZVON
    • LJUTA PAPRIKA
    • MAŠKARADA
    • MILLENIUM
    • NA KAUČU
    • NA KRAJU PAMETI
    • NADA I ODGOVORNOST
    • (NE)MIRNA BOSNA
    • NIJE DA NIJE
    • NJEGOVIM STOPAMA
    • OD KNJIGE DO KNJIGE
    • ODJECI VLADANJA
    • OKLOP OD PAPIRA
    • OPSERVATORIJ SARAJEVO
    • PARRHēSIA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • PISMA S TREĆIĆA
    • POBRATIMSTVO LICA
    • POGLED S LIJEVA
    • POROK PRAVDE
    • POLUPJESNIK I BOLESNIK
    • PRAŠKA PRIZMA
    • PRAVIČNA BUDUĆNOST
    • PRESUMPCIJA UMNOSTI
    • PRIJE POVRATKA
    • PRODUŽECI
    • PROMETEJEVE FIGURE
    • QUIETA MOVERE
    • RAZUM I OSJEĆAJI
    • REALISTIČNA UTOPIJA
    • REVOLUCIJA NJEŽNOSTI
    • ROGOBORENJA
    • ROMANIN PETERAC
    • RUBNI ZAPISI
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • [email protected]
    • SIZIFOVE POSLANICE
    • SLOBODNI ZIDAR
    • SOFIJINA KATEDRA
    • SUBOTOM UZ KAVU
    • ŠTO ZNAM, TO I VIDIM
    • TERRA SEXUALIS
    • UNDER COVER
    • USTAVNI REFLEKTOR
    • UVIK KONTRA
    • UZVODNO PLIVANJE
    • VITA CROATIVA
    • ŽIVJETI U HRVATSKOJ
    • VLAŠKA POSLA
    • VOANERGES
    • VRIJEME I VJEČNOST
    • ZIMSKO LJETOVANJE
  • OSVRT
  • ODJECI
  • INTERVJU
  • ORBI ET POPULIS
  • Kultura
    • OBAVEZNA LEKTIRA
    • ZIMIN NOĆNI IZBOR
    • RUTA BORISA PERIĆA
    • Ex libris D. Pilsel
    • OGLEDI
    • CSI: MULTIPLEX
    • CSI Vladimira C. Severa
    • ISTOČNO OD RAJA
    • BEZ RIJEČI
    • Moderna vremana info
    • SCRIPTA MANENT
  • ABRAHAMOVA DJECA
  • FELJTON
  • Tko smo
    • O nama
    • Impressum
    • Kontakt
    • Etički kodeks
  • Prijava
  • DEMOCROACIA <br>Drago Pilsel
    DEMOCROACIA
    Drago Pilsel
  • POGLED S LIJEVA <br> Nela Vlašić
    POGLED S LIJEVA
    Nela Vlašić
  • KONTRAPUNKT <br> Branimir Pofuk
    KONTRAPUNKT
    Branimir Pofuk
  • PRESUMPCIJA UMNOSTI <br> Marko Vučetić
    PRESUMPCIJA UMNOSTI
    Marko Vučetić
  • GLOBALNI KAOS<br>Damir Grubiša
    GLOBALNI KAOS
    Damir Grubiša
  • VLAŠKA POSLA <br> Ante Tomić
    VLAŠKA POSLA
    Ante Tomić
  • VRIJEME I VJEČNOST <br> Peter Kuzmič
    VRIJEME I VJEČNOST
    Peter Kuzmič
  • ADVOCATA DIABOLI<br> Anna Maria Grünfelder
    ADVOCATA DIABOLI
    Anna Maria Grünfelder

O Martinu Lutheru, uzornom redovniku i reformatoru (2)

Autor: Peter Kuzmič / 29.10.2017. Leave a Comment

AUTOGRAF Peter Kuzmič bU utorak, 31. listopada je Dan Reformacije, državni blagdan u susjednoj Sloveniji. Ona se slavi u nizu zapadnoeuropskih zemalja a po prvi puta i u svim saveznim državama Njemačke, jer se ove godine državnom blagdanu pridružuje čak i dominantno katolička Bavarska.

Martin Luther, redovnik, profesor i reformator je zapravo središte povijesnog petstotog obilježavanja refomacije već jedno cijelo desetljeće. Njemačka na taj nacin odaje počast jednom od svojih najvećih sinova i opetovano ističe ogromnu snagu i dalekosežni utjecaj njegovih ideja.

Prije točno godinu dana je kolumna na ovom mjestu objavljena dan prije povijesnog posjeta pape Franje švedskom Lundu kako bi se pridružio vodećim luteranima te zemlje i svijeta u proslavi početka jubileja petstote obljetnice reformacije.

Stoga sam tadašnju kolumnu naslovio “Od sutra Papa više nije Antikrist niti je Luther heretik.” Usput sam spomenuo neke kritike pape Franje od strane konzervativnih krugova u Rimokatoličkoj crkvi ali i pozitivna mišljenja onih koji samog Papu proglašavaju reformatorom.

Na istom sam mjestu ustvrdio kako je došlo do neke vrste ekumenskog konsenzusa među katoličkim teolozima koji svi redom tvrde da u Lutherovim djelima ima bogatstava koja su izraz vjere i dubokog kršćanskog nauka koje se nikako ne mogu i ne smiju zanemariti.

To je ovih dana na argumentirano uvjerljiv način potvrdio i najpoznatiji hrvatski katolički stručnjak za ekumenizam, profesor emeritus Katoličkog bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu dr. Juraj Kolarić na nasim zajedničkim tribinama i televizijskim nastupima u Zagrebu i Osijeku.

Podsjetimo još jednom kako je tog dana 1517. godine sa svojih čuvenih 95 teza njemački teolog Martin Luther javno istupio protiv sramne crkvene trgovine oprostima te tako zapalio vatru koja je protivno njegovim nakanama podijelila zapadno kršćanstvo i stubokom promijenila lice Europe i svijeta

31.listopada se dakle diljem zapadnog kršćanskog svijeta obiljezava Dan Reformacije. Obilježit će ga svečanom akademijom u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu, a pod pokroviteljstvom predsjednice Republike Hrvatske, premijera i predsjednika Sabora i hrvatski protestanti, predvođeni predsjednikom Protestantsko evanđeoskog vijeća (PEV) pastora Giorgia Grlja.

Podsjetimo još jednom kako je tog dana 1517. godine sa svojih čuvenih 95 teza njemački teolog Martin Luther javno istupio protiv sramne crkvene trgovine oprostima te tako zapalio vatru koja je protivno njegovim nakanama podijelila zapadno kršćanstvo i stubokom promijenila lice Europe i svijeta.

Poziv na svetopisamsku obnovu Crkve imao je i druge mnogo šire i dublje dimenzije i odrednice za napredak čovječanstva.

O tome se opširno, dokumentirano i multiperspektivalno prošloga tjedna raspravljalo na međunarodnom interdisciplinarnom znanstvenom skupu na Filozofskom fakultetu u Osijeku pod naslovom “Reformacija u Europi i njezini odjeci: Povodom 500. Obljetnice Lutherovih teza.”

Skup su pored navedenog fakulteta suorganizirali Visoko evanđeosko teološko učiliste, Odjel za kulturologiju Sveučilišta Josipa Jurja Strossmayera i Hrvatski intitut za povijest.

Inicijalno je Luther kao iskreni redovnik, duhovno preporođeni svećenik i odgovorni profesor biblijskih znanosti svojim tezama jednostavno pozvao na javni dijalog o (ne)valjanosti sramotne trgovine od Boga darovanim, a od Crkve zlorabljenim spasenjem. On nije smjerao na raskol jer je “tražio razgovor, a ne svađu” kako je to napisao sjajni August Franzen.

Kako je i zašto dakle Luther nakon teza ipak postao reformatorom (ultrarimski kritičari bi rekli – raskolnikom). Tu ću zgusnutu povijest pojednostavljeno sažeti u pet koraka, potpuno svjestan da su razlozi, poticaji, reakcije i sveukupni procesi bili mnogo složeniji i ne samo teološki.

Prvo, Luther je svoje teze kao poziv na razgovor poslao nadležnim biskupima, nadbiskupu Magdeburga i Mainza, Albrechtu Brandenburškom i biskupu Jeronimu Schulzu.

Poziva na razgovor niti pismenog odgovora nije bilo ali ga je nadbiskup Albrecht odmah tužio u Rim.

Inicijalno je Luther kao iskreni redovnik, duhovno preporođeni svećenik i odgovorni profesor biblijskih znanosti svojim tezama jednostavno pozvao na javni dijalog o (ne)valjanosti sramotne trgovine od Boga darovanim, a od Crkve zlorabljenim spasenjem. On nije smjerao na raskol jer je “tražio razgovor, a ne svađu” kako je to napisao sjajni August Franzen

Nadbiskup se brinuo jedino za poslovni gubitak jer mu je prodaja oprosta trebala donijeti vise od 52.000 dukata. Na temelju njegove tužbe je u Rimu u lipnju 1518. otvoren sudski postupak protiv Lutherova navodnog krivovjerja.

Drugo, disciplinski postupak protiv Luthera je rezultirao službenom optužbom za krivovjerje izraženo Bulom kojom mu je Rim zaprijetio izopčenjem u lipnju 1520. Luther, koji je u međuvremenu bio širom Njemačke slavljen kao narodni heroj, je taj zastrasujuci dokument demonstrativno spalio skupa s crkvenim pravnim knjigama. Na neki način je to bila reakcija prouzrokovana time što su tih dana papisti palili njegove knjige.

Treći korak prema reformaciji kao separatnom pokretu bilo je službeno izopćenje Martina Luthera iz Crkve, koje je u Rimu svečano proglašeno 3. siječnja 1521. godine, čime je odvajanje bilo konačno.

Četvrti korak je bio državni sabor u Wormsu (u travnju 1520.) na kojem je mladi car Karlo V pokušao još jednom pomiriti sada već odijeljene rimokatolike i Lutherov sve brojniji pokret. Luther je zapravo bio pozvan kako bi se ga prisililo da se odrekne svojih spisa.

Lutherov odgovor zaslužuje da ga citiramo. “Ne mogu svoju vjeru podčiniti ni papi ni koncilima, jer je kao dan jasno da su oni često griješili i međusobno proturječili. Stoga ako me dakle ne uvjere svjedočanstvom Svetoga pisma ili jasnim razumskim zaključivanjem, ako me ne osvjedoče tekstovima koje sam naveo i tako moju savjest vežu uz Božju riječ, ja se ne mogu i neću odreći, jer je za kršćanina opasno ići protiv vlastite savjesti. Na tome stojim i drukčije ne mogu; neka mi Bog pomogne! Amen.”

Car Karlo je na istom Saboru Luthera stavio van zakona sto je značilo da je zapravo bio osuđen na smrt. Najvjerojatnije bi završio kao česki protoreformator Jan Hus kojeg se nakon odlaska sa višestruko sličnog sabora u Konstanci papisti oteli i spalili na lomači.

Luthera je insceniranom otmicom spasio njegov zaštitnik, saski knez Friedrich Mudri. Krijumice je odveden i sakriven u dvorcu u Wartburgu gdje je boravio pod lažnim imenom. Luther je proslavio Wartburg jer je u njemu slijedečih nekoliko mjeseci preveo Novi Zavjet na njemački jezik te time položio temelje standardizaciji njemačkog književnog jezika.

Zaključno navodim državni sabor u Speyeru 1529. na kojem su Lutherovi pristaše po prvi puta nazvani protestantima. Radilo se o protestu njemačkih knezova protiv dekreta cara Svetog Rimskog Carstva, koji je na nagovor papista stavio zabranu na Lutherova djela i naučavanja

Zaključno navodim državni sabor u Speyeru 1529. na kojem su Lutherovi pristaše po prvi puta nazvani protestantima. Radilo se o protestu njemačkih knezova protiv dekreta cara Svetog Rimskog Carstva, koji je na nagovor papista stavio zabranu na Lutherova djela i naučavanja.

Uvodna rečenica tog hrabrog protesta glasi ovako:

“Mi prisutni ovim prosvjedujemo (protestiramo!) pred Bogom, našim jedinim Stvoriteljem, Zaštitnikom, Otkupiteljem i Spasiteljem koji će jednoga dana biti naš Sudac, kao i pred

svim ljudima i svim stvorenjima, da se mi zbog sebe i svog naroda ni na kakav način ne slažemo s predloženim dekretom i ne prihvaćamo ga ni u čemu što se protivi Bogu, Njegovoj svetoj Riječi, našoj čistoj savjesti i spasenju naših duša.”

Još tekstova ovog autora:

  • Trumpa treba zauvijek eliminirati iz političkog prostora
  • Učinimo sve da ”nitko ne bude ostavljen po strani”
  • Isusovo rođenje se događa na rubu društvene zajednice
  • Industrija kičastog adventa isključuje duhovnu poruku došašća
  • Fra Bono Zvonimir Šagi je izgarao za dijalog, etiku i mir
  • Joe Biden – mudri politički prorok uzornog karaktera
  • Hrvati pretjeruju u svojatanju svetog Jeronima
  • Nobel za mir ove godine nije promašio
  • Az grišni diak Branko pridivkom Fučić
  • Okreću li Nijemci leđa Bogu zbog (ne)vjere ili poreza?

» Svi tekstovi ovog autora

Share this:

  • LinkedIn
  • Facebook
  • Twitter
  • Print
  • Email

Filed Under: VRIJEME I VJEČNOST Tagged With: Albrecht, August Franzen, Bavarska, Dan Reformacije, Jan Hus, Juraj Kolarić, Karlo V, Martin Luther, Njemačka, Peter Kuzmič, Rim, Vrijeme i vječnost

Leave a Reply Cancel reply

You must be logged in to post a comment.

DNEVNI TWEEt DRAGE PILSELA

VIDEO: VRIJEME SUODGOVORNOSTI

ARHIVA – VRIJEME SUODGOVORNOSTI

VRIJEME SUODGOVORNOSTI - ostale emisije

Facebook

Želite li primati naš newsletter?

Upišite svoj e-mail i pratite najnovije aktualnosti!

Postanite podupiratelj našega portala. Vi ste dokaz da možemo stvarati bolje društvo i da ponekad valja htjeti i nemoguće kako bismo dosegnuli moguće.

Molimo vas da pomognete Autograf.hr uplatom priloga na naš račun (kliknite ovdje).
Hvala vam!

Ex libris D. Pilsel

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Viktor Ivančić: Radnici i seljaci

Piše: Katarina Luketić

SCRIPTA MANENT

Kontroverze hrvatske povijesti 20. stoljeća

...

Ne reci da nemamo ništa

...

Bjeguni

...

Vladar sjena

...

Pavao

...

PROČITAJTE U TJEDNIKU NOVOSTI:

  1. Država će financirati obnovu i onima bez novca

    Država će financirati obnovu i onima bez novca

    anja-kozul
  2. Slučajna Hrvatska

    Slučajna Hrvatska

    marinko-culic
  3. Božje Novosti

    Božje Novosti

    boris-dezulovic

Novosti | Arhiva

KRONIKA SNV-a

  1. Beogradski umirovljenici i SNV pomogli sisačku udrugu slijepih

    Beogradski umirovljenici i SNV pomogli sisačku...

    goran-borkovic
  2. Matić: Hrvatska se treba ponositi Srbima koji u njoj žive

    Matić: Hrvatska se treba ponositi Srbima koji u...

    novosti
  3. Pupovac: Za stradale moramo imati poseban senzibilitet

    Pupovac: Za stradale moramo imati poseban...

    anja-kozul

Kronika SNV-a | Arhiva

SNV – VIJESTI I NAJAVE

  1. Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    Donacije za Banijce i Banijke pogođene potresom

    05.01.2021.
  2. Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je naša kuća”

    Važni kontakti za pomoć u okviru akcije “Banija je...

    05.01.2021.
  3. SNV sakuplja pomoć za stradale

    SNV sakuplja pomoć za stradale

    30.12.2020.

SNV VIJESTI i NAJAVE | Arhiva

Drago Pilsel: Argentinski roman

Drago Pilsel: Argentinski roman

Partnerska organizacija:

SNV

ZAHVALJUJEMO SE POTPORI REDAKCIJA:

Večernji list Slobodna Dalmacija

UPUTE

Pravila komentiranja
Pravila prenošenja sadržaja
Donacije i sponzorstva
Impressum
Kontakt

Copyright © 2021 | AUTOGRAF.HR | Izrada portala : Poslovna učionica d.o.o. | Log in

Mrežne stranice www.autograf.hr koriste kolačiće ("cookies") za napredniju funkcionalnost stranica, ugodnije posjetiteljevo iskustvo, te prikaza web bannera i drugih oglasa. Postavke korištenja kolačića možete kontrolirati i odrediti u vašem pregledniku mrežnih stranica ("web browser"). Ako se slažete s korištenjem kolačića na mrežnim stranicama www.autograf.hr molimo kliknite "Slažem se". Posjet i pregled mrežnih stranica na www.autograf.hr moguć je i bez korištenja kolačiča, no tada neće biti isporučene neke funkcionalnosti kojima kolačići upravljaju. Slažem se
loading Cancel
Post was not sent - check your email addresses!
Email check failed, please try again
Sorry, your blog cannot share posts by email.