Poreznici ”šutke pelješe” političke neistomišljenike

Novinarka Sanja Modrić je 10. prosinca 2020., objavila u Telegramu komentar pod naslovom: ”Kako me Porezna, po lopovskom zakonu, šutke opelješila za 20.000 kuna”.

U podnaslovu komentara je kolegica Modrić istaknula da se radi o slučaju ”privatne naravi, ali je priča poučna za druge pa će je zato podijeliti”.

Priča Sanje Modrić jest ”poučna”, međutim, nije isključivo ”privatne naravi”. Naprotiv, ta priča ukazuje na to da ”po lopovskom zakonu” stranački uhljebi iz Ministarstva financija (Porezne uprave) ”pelješe” (porezno diskriminiraju) neistomišljenike političkih stranaka na vlasti.

Građani koji nisu lojalni strankama na vlasti, naime, praktično nemaju temeljno ljudsko pravo na nepristranu sudsku zaštitu u kompromitiranom hrvatskom pravosuđu (prema službenim pokazateljima više od 70 posto građana nema povjerenje u hrvatsko sudstvo).

Broj građana ”šutke opelješenih po lopovskom zakonu” i izigranih u koruptivnim postupcima u pravosuđu raste i, po svemu sudeći, dosegnuo je kritičnu masu koja je postala jedan od glavnih uzroka tzv. radikalizacije u društvu.

Broj građana ”šutke opelješenih po lopovskom zakonu” i izigranih u koruptivnim postupcima u pravosuđu raste i, po svemu sudeći, dosegnuo je kritičnu masu koja je postala jedan od glavnih uzroka tzv. radikalizacije u društvu

Samo tjedan dana nakon objavljivanja komentara kolegice Modrić o tome kako ju poreznici ”šutke pelješe po lopovskom zakonu”, javila se iz Berlina e-porukom i kolegica Aleksandra Brnetić zbog toga jer su i nju hrvatski poreznici ”opelješili šutke po lopovskom zakonu” (kolegica je kao pripadnica novinarske dijaspore stekla mirovinu u Njemačkoj).

I ranije su mi se javljali kolegice i kolege novinari nelojalni stranci na vlasti reagirajući na članke o tome kako ih uhljebi iz Ministarstva financija ”šutke pelješe po lopovskim zakonima”, osobito kolege koji su obavljali novinarske djelatnosti u statusu slobodnog zanimanja.

Primjerice, Dražen Jelenić, Jelena Lovrić, Renato Baretić i ostali. A i osobno su mi kao registriranom freelanceru poreznici 2010. godine pravno upitnom ovrhom (bez sudske presude) blokirali tzv. poslovni račun u Zagrebačkoj banci, zbog navodnog duga za doprinose.

U odluci Ustavnog suda (U-III-6002/2011) među ostalim navodi se: ”Odvjetnici su zbog svog revnog i savjesnog te uspješnog zastupanja stranke u sporu protiv Države evidentno bili izloženi odmazdi porezne vlasti. Na taj je način ujedno povrijeđeno i izričito propisano načelo I. st. 4. Preporuke br. R (2000) 21 Vijeća ministara Vijeća Europe o slobodi odvjetništva, kojom se određuje da odvjetnici ne smiju biti izloženi prijetnjama, sankcijama ili pritiscima kada djeluju sukladno profesionalnim standardima”.

U Ustavnom sudu još nisu ”pronašli” Preporuke Vijeća ministara Vijeća Europe o slobodi novinara, osobito onih koji obavljaju novinarsku djelatnost kao slobodno zanimanje, pa da ih štite da ne budu ”izloženi prijetnjama, sankcijama ili pritiscima kada djeluju sukladno profesionalnim standardima”, kao što su se zauzeli za odvjetnike.

U uvodno spomenutom komentaru je Sanja Modrić zabilježila i da joj je porezna referentica bahateći se rekla: ”Pa možete se žaliti. Ali to vam je, gospođo, samo gubljenje vremena, jer time nećete ništa postići”.

U kompromitiranom pravosuđu je u većini ”poučnih slučajeva” gotovo pa nemoguće dobiti spor protiv poreznika koji vas ”šutke pelješe po lopovskim zakonima”, ili vam ”prijete, osvećuju se, i izlažu vas sankcijama ili pritiscima”.

Istina, vrijedi to pravilo i za odvjetnike koji nisu lojalni strankama na vlasti.

A spomenuta odluka Ustavnog suda je izuzetak, za odvjetnika koji je nakon te odluke u mandatu ministrice financija Martine Dalić ”zaplijenio” s računa države oko sto milijuna kuna, a danas je, gle slučajnosti, izabran/imenovan za suca Ustavnog suda (pogledati članak ”Osvetnici iz Porezne uprave” objavljen 21. ožujka 2015., na portalu Autograf).

U Ustavnom sudu još nisu ”pronašli” Preporuke Vijeća ministara Vijeća Europe o slobodi novinara, osobito onih koji obavljaju novinarsku djelatnost kao slobodno zanimanje, pa da ih štite da ne budu ”izloženi prijetnjama, sankcijama ili pritiscima kada djeluju sukladno profesionalnim standardima”, kao što su se zauzeli za odvjetnike (U-III-6002/2011)

Ostalim odvjetnicima bahati poreznici plijene s njihova poslovnog računa u bankama (bez sudske presude) čak i novac koji nije od odvjetnika, nego je uplaćen na odvjetnikov račun u banci na osnovi pravomoćne presude za odvjetnikovu klijenticu, kao u slučaju kolegice novinarke iz dijaspore kojoj Porezna uprava odbija isplatiti nezakonito oduzeti novac.

I znaju to uhljebi iz Porezne uprave Ministarstva financija, pa je tako porezna referentica kolegici Sanji Modrić otvoreno u lice rekla: ”Možete se žaliti, ali to vam je samo gubljenje vremena”.

U sporovima pojedinca s puno moćnijim režimima uprave i pravosuđa, primjerice, Poreznom upravom, pojedinac nema nikakvih izgleda, osim ako je tako moćan da mu država ”šutke isplati sto milijuna odštete”, i još ga nakon toga izabere/imenuje za suca Ustavnog suda.

Tako je to u koruptivnom režimu Republike Hrvatske.

Ali na izborima unatoč svemu već trideset godina pobjeđuju uvijek isti, pa još valja pričekati na promjene.

 

UKOLIKO VAM SE TEKST DOPADA I VOLITE NEZAVISNO I KVALITETNO NOVINARSTVO, VI MOŽETE PODRŽATI AUTOGRAF PA I NAJMANJOM MOGUĆOM UPLATOM NA NAŠ RAČUN, POZIVOM NA BROJ 060 800 333 ILI SLANJEM SMS PORUKE NA 647647 UZ KLJUČNU RIJEČ DEMOS. HVALA! ZA VIŠE INFORMACIJA KLIKNITE OVDJE.

Još tekstova ovog autora:

• Korporacijska nečovječnost prema platežno odgovornoj osobi
• Posljednji je čas da se zaustavi insolvencijsko uhljebništvo
• Mućke oko izbora sudaca nižih sudova prije lokalnih izbora
• Plenković i Obuljen Koržinek kao ”vlasnici informacija”
• Psihotortura za disidente iz javne uprave i pravosuđa
• DORH prijavljen EU zbog izbjegavanja istraga u pravosuđu
• Presude zbog neubrojivosti kao izgovor za zataškavanje
• Brisanje freelancera iz poreznog registra
• Krađa dokumenata iz zemljišnih knjiga u Zagrebu
• Primjena ”služinske” psihijatrije u sudskoj praksi

» Svi tekstovi ovog autora